Po prvi puta u povijesti, NATO je zbog ukrajinske krize aktivirao svoje Snage za odgovor (NATO Response Force – NRF). “Trideset članica Saveza aktiviralo je obrambene mjere kako bi se ojačao istočni krak, dok Rusija nastavlja rat protiv Ukrajine svim mogućim sredstvima. Multinacionalne snage koje uključuju kopno, zrak, more i druge snage za specijalne operacije još neće biti raspoređene, ali su u pripravnosti. Ovo je povijesni trenutak”, rekao je večeras nakon izvanrednog virtualnog NATO sastanka Vrhovni zapovjednik Saveza (Supreme Allied Commander, SACEUR) general zbora Tod Wolters.
U zajedničkoj izjavi šefova država i vlada NATO članica izričito se kaže da je “invaziju Rusije na Ukrajinu omogućila Bjelorusija”, ali i da će Savez nastaviti pružati političku i praktičnu potporu Ukrajini tijekom njene obrane. No u izjavi se spominju i mjere koje vrijede za same članice Saveza.
“Saveznici su održali konzultacije prema članku 4. Washingtonskog ugovora. Nastavit ćemo poduzimati sve mjere i odluke potrebne za osiguranje sigurnosti i obrane svih saveznika. Razmjestili smo obrambene kopnene i zračne snage u istočnom dijelu Saveza, te pomorska sredstva diljem NATO područja. Aktivirali smo obrambene planove NATO-a kako bismo se pripremili za odgovor na niz nepredviđenih situacija i osigurali teritorij Saveza, uključujući oslanjanje na naše Snage za odgovor. Sada vršimo značajna dodatna obrambena raspoređivanja snaga u istočnom dijelu Saveza. Učinit ćemo sve potrebne razmještaje kako bismo osigurali snažno i vjerodostojno odvraćanje i obranu u cijelom Savezu, sada i u budućnosti”,
stoji pri kraju izjave.
Na sastanku su bili prisutni i čelnici NATO partnera – Finske, Švedske i Europske unije jer, kako je kasnije naglasio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, “kriza utječe na sve nas”.
“Pozivamo Rusiju da zaustavi ovaj besmisleni rat i da odmah prekine napade. Da povuče svoje snage iz Ukrajine i da se vrati na put dijaloga. Neka odustane od agresije. Ciljevi Kremlja nisu ograničeni samo na Ukrajinu. Rusija je zahtijevala pravno obvezujuće sporazume za odustajanje od daljnjeg proširenja NATO-a, i da se uklone trupe i infrastruktura Saveznika koji su se pridružili nakon 1997.”,
rekao je Stoltenberg, naglasivši da Rusija otvoreno narušava europski sigurnosni poredak. “Jučer su NATO saveznici aktivirali svoje obrambene planove, i kao rezultat toga mi aktiviramo elemente NATO Snaga za odgovor – na moru, kopnu i na zraku, da dodatno ojačamo svoju poziciju i kako bi mogli brzo reagirati na sve nepredviđene situacije”, ponovio je Stoltenberg dio iz zajedničke izjave sudionika današnjeg virtualnog NATO sastanka.
“SAD, Kanada i europski saveznici već su rasporedili više tisuća vojnika u istočni dio Saveza. Imamo više od 100 borbenih aviona u stanju visoke pripravnosti koji djeluju na više od 30 različitih lokacija, i preko 120 brodova od krajnjeg sjevera do Mediterana. Uključujući i 3 udarne skupine nosača aviona”,
nabrojao je glavni tajnik NATO-a. Potom je istaknuo:
“Kremlj pokušava natjerati NATO i EU na manju potporu našim partnerima. Dakle, naš kolektivni odgovor mora biti još veća podrška u zemljama poput Gruzije, Moldove te Bosne i Hercegovine kako bismo im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i slijede put koji su slobodno izabrali”,
zaključio je Stoltenberg svoje izlaganje.
Odgovarajući na kasnija pitanja novinara, Stoltenberg se dotaknuo i aktualnih cyber-napada, koji se sasvim jasno vide u aktualnoj ukrajinskoj krizi. Na pitanje da li bi ruski cyber-napad – na primjer, isključivanje struje Ukrajini koje bi se potom prelilo i na Rumunjsku ili Poljsku – pokrenuo kolektivnu obranu iz članka 5, Stoltenberg je izajvio:
“Što se cybera tiče, rekli smo da cyber-napadi mogu pokrenuti članak 5. Ali nikada nismo došli u poziciju da potencijalnom protivniku damo privilegiju da točno definira kada ćemo pokrenuti članak 5. Usredotočeni smo na jačanje naše cyber obrane. Vrlo smo svjesni da je to rizik. I stoga, jačamo i zaštitu naših cyber-mreža, ali i pružanje pomoći Ukrajini. (…) Kada su u pitanju cyber-napadi i rizik od incidenata i nesreća, na primjer, u Crnom moru provodimo mehanizme dekonflikcije kako bismo spriječili da se to dogodi. Mi smo, NATO saveznici, posebno Sjedinjene Države su to činile npr. u Siriji tijekom dugog vremenskog razdoblja. A mi smo, naravno, vrlo fokusirani. Nedavno sam razgovarao sa SACEUR-om, vrhovnim zapovjednikom NATO-a, o tom pitanju. On je vrlo usredotočen na potrebu za dekonflikcijom, kako bi bio siguran da nemamo incidenata ili nesreća koje mogu izmaknuti kontroli i stvoriti vrlo opasnu situaciju“.
Istočni krak NATO saveza čine zemlje koje ne samo da graniče s Ukrajinom, nego su dobro čule i vrlo opasnu rusku retoriku te su zbog toga vrlo zabrinute. To je glavni razlog, kazao je Stoltenberg, zašto se razmještaju NATO snage za brzi odgovor, i to po prvi puta u kontekstu kolektivne obrane. Radi se o zajedničkoj odluci 30 saveznica, pri čemu su SAD već dodijelile tisuće vojnika NATO Snagama za odgovor, koji će biti raspoređeni na različita mjesta u istočnom dijelu Saveza. Drugi vodeći element predvodi Francuska, naglasio je Stoltenberg: „Vodeći element – VJTF, Združene snage visoke spremnosti – sada vodi Francuska… Tamo je i jaka njemačka komponenta, a i drugi saveznici su također dio toga“. Veličina NATO Snaga za odgovor utrostručena je od 2014. godine, na otprilike 40.000 vojnika, no Stoltenberg je posebno naglasio kako se ne raspoređuje svih tih 40.000, već samo pojedini elementi – poput VJTF i neki drugi dijelovi NRF, koji već djeluju na terenu. Ostatak će biti raspoređen u samo nekoliko dana u slučaju potrebe, budući da su već sada stavljeni u visoku pripravnost.
Milanović: Najdalje do Mađarske
Hrvatsku je na ovom sastanku predstavljao predsjednik Zoran Milanović u društvu svojih savjetnika, načelnika GS OS RH admiral Roberta Hranja, zamjenika načelnika GS OS RH generala Siniše Jurkovića i ravnatelja VSOA-e generala Ivica Kindera. Uoči NATO sastanka, Milanović je rekao da će Hrvatska kao članica NATO saveza i EU postupati u ovoj situaciji u okviru svojih obveza:
“Naša uloga je da kao saveznici, kao saveznici u Savezu sjevernoatlantskog ugovora, budemo lojalni svojim saveznicima. Da s humanitarne, ljudske i diplomatske strane učinimo sve što je u ovom trenutku moguće. I da budemo svjesni da smo zemlja zapada, zapadne kulture i civilizacije. I da smo zato u NATO savezu. Nismo slučajno u NATO-u”.
Milanović je rekao da je s načelnikom GS OS RH Hranjem i premijerom Plenkovićem dogovorio hrvatsko deklariranje do 10 pripadnika OS RH za Združene snage visoke spremnosti (VJTF), te da će tu odluku potpisati nakon što ona prođe saborsku proceduru.
“Di bi nam bio kraj kad bismo se tako dogovarali oko nekih drugih jednako važnih stvari, čak i važnijih za Hrvatsku?! Jer ovo neće izložiti hrvatske vojnike, ako uopće odu u Mađarsku, i to je ona granica do koje sam ja spreman ići. Više od toga – ne! To mora biti potpuno jasno. Više od toga ne!”,
bio je izričit predsjednik RH.
Samo dan ranije – u četvrtak, 24. veljače – u središnjoj informativnoj emisiji RTL-a ministar obrane Mario Banožić potvrdio je da hrvatski vojnici ostaju u Hrvatskoj, barem za sada:
“Ovdje je riječ o deklarativnoj raspoređenosti hrvatskih vojnikinja i vojnika. Dakle, oni u ovom trenutku ostaju u Republici Hrvatskoj sve do onoga momenta kada vrhovni zapovjednik na razini združenih snaga ne odluči gdje će oni biti upućeni, s tim da ovdje treba jasno naglasiti da je riječ o tome da mogu biti samo upućeni unutar zemalja NATO članica”.
Sukladno nacionalnim interesima i njihovoj osposobljenosti, mi smo već definirali njihovu namjenu, dodao je Banožić. Trenutno je deklarirano 10 pripadnika OS RH, a moguće je da će nakon današnjeg NATO sastanka biti i dodatno deklariranih hrvatskih vojnika, potvrdio je jučer Banožić. Jedna od mogućih zemalja njihovog stvarnog, fizičkog raspoređivanja je Mađarska, ali i o tome će se u narednim danima donijeti nova službena odluka. Predsjednik Milanović tu je bio jasniji: “Radi se o maksimalno 50 ljudi – 10 u početku – koji bi eventualno išli u Mađarsku. To je na kraju nešto što Predsjednik, Vrhovni zapovjednik, treba potpisati”.
*Photo: NATO, UPRH/Ana Marija Katić
