Prije punih 10 godina u hrvatskim je medijima bila velika vijest o prvoj ženi – zapovjednici raketne topovnjače u Hrvatskoj ratnoj mornarici. Tada poručnica fregate Antonija Didović bila je prva zapovjednica nekog broda Hrvatske ratne mornarice, štoviše ne bilo kojeg broda, već raketne topovnjače „Kralj Petar Krešimir IV“. „Nije ništa spektakularno to što sam zapovjednica“, govorila je tada poručnica fregate Didović, tvrdeći da u HRM-u nitko ne gleda tko je žena, a tko muškarac: „Bitne su škola i sposobnost. Dolazak žena na ratni brod isključivo je tehnički problem, zbog nedostatka sanitarija. Sve mentalne barijere oko muških i ženskih poslova danas su razbijene“. Deset godina kasnije – jednako čuđenje u medijima. Razlog tome je samom svojom pojavom bila kapetanica korvete Ivana Ćosić, koja je sada već davne 2005. godine primljena u Ratnu mornaricu kao jedina žena među 18 kandidata. „Iako nas žena u HRM-ovoj bazi ima samo 15 posto, taj omjer se ne osjeti. Nekako ne razmišljate tako. Fokusirate se na vašu zadaću i s kime trebate koordinirati da nešto odradite, a je li to muškarac ili žena, to vam i ne prođe kroz glavu,“ izjavila je kk Ivana Ćosić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju, u listopadu ove godine.

Benjamin Netanyahu i bojnica Diana Doboš (Screenshot YT)

Antonija Didović bila je samo jedna od tih „prvih“. U hrvatskim Oružanim snagama bilježe se mnoge prve – bojnica Diana Doboš prva je i za sada jedina žena koja je letjela u hrvatskoj akro-skupini „Krila Oluje“. Biti pilot u akro-skupini privilegij je i za muške pilote, a kamoli za ženu, pilotkinju, jednu od rijetkih u svijetu koja je aktivno prakticirala akrobatsko letenje. Danas je bojnica Doboš jedna od ukupno dvije žene u svijetu koja leti na protupožarnom avionu Canadair CL-415. To je svojedobno bilo iznimno zanimljivo i izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, kada su hrvatski protupožarni avioni pritekli Izraelu u pomoć, a Netanyahu je kao iznimnu rijetkost prepoznao prisutnost pilotkinje u protupožarnoj grdosiji od aviona.

Natporučnica Andrea Lipovac – najspremnija pripadnica OS RH 2016.

Natporučnica Andrea Lipovac iz Pukovnije vojne policije bila je 2016. godine prva žena koja je uspješno završila natjecanje za najspremnijeg pripadnika OS RH pod nazivom „Prvi za Hrvatsku“. Da bi postala najspremnija pripadnica Oružanih snaga, natporučnica Lipovac trebala je u propisanom vremenskom roku prijeći zahtjevnu stazu od 40 kilometara s 11 radnih i 13 kontrolnih točaka, i to pod punom vojničkom opremom minimalne mase od 17,6 kg. U travnju 2018. godine poručnica Martina Radnić, inače zapovjednica Voda za selekciju, uzgoj i preddresuru u Satniji za obuku vodiča i službenih pasa (SOVSP) „Satnik Krešimir Ivošević“, postala je prva žena koja je završila Tečaj za vodiča službenog psa.

Tanja Lovrić, Monika Čizmek i Katarina Cagarić članice su prve ženske posade u borbenom oklopnom vozilu Patria – Lovrić kao zapovjednica vozila, Čizmek kao vozačica i Cagarić kao „gunnerica“. „Odmalena volim vojsku i oružje, ovisnik sam o adrenalinu, a roditeljima i nije baš bilo drago da idem u vojsku. Mislim, tata me odmah podržao, a mama je bila malo skeptična jer je mislila da je to muški posao. Govorila mi je zašto ne bih radije išla u policiju, ako već to toliko želim, ali kada je vidjela da sam ja već odlučila, onda me podržala“, ispričala je Katarina Cagarić za Jutarnji list u prosincu prošle godine, te time potvrdila predrasude s kojim se izgleda srela svaka vojnikinja, dočasnica i časnica u Oružanim snagama RH.

Sve su one, naime, u nekom trenutku svog vojnog obrazovanja čule onu famoznu rečenicu – „nije žena za vojsku“. Nažalost, takvi komentari ne dolaze samo iz sfere najužeg kruga obitelji i prijatelja, čule su to i od svojih kolega s obuke ili iz postrojbe. Takvi, pomalo skeptični komentari dolazili su i nakon što su uspješno završile vojnu obuku i afirmirale se u zadaćama koje su postavljene pred njih – od toga nisu cijepljeni ni novinari, pa su se pripadnice OS RH itekako naslušale opaski o „nježnijem spolu“ i pitanja tipa „Otkud vi u vojsci?“ i „Nije li to preteško za žene?“. No bojnica Doboš ima univerzalni odgovor – „Avion ne poznaje spol, samo osobu koja njime upravlja“. To jednako vrijedi i za raketne topovnjače, i za oklopna vozila, i za službene pse. Većina njihovih muških kolega ipak će priznati da su žene – vojnikinje, časnice i dočasnice – ponos Oružanih snaga RH i njihova osobna motivacija.

Godišnje izvješće o obrani u 2019. – zlatni NATO standard

U HRM ima oko 15 posto žena

Pogledaju li se podaci o brojčanom stanju, žene u vojsci još su uvijek prije iznimka nego pravilo. Uzme li se u obzir posljednje Godišnje izvješće o obrani, ono za 2019. godinu, koje je u rujnu ove godine najprije usvojila Vlada, a onda i Hrvatski sabor, ravnopravnosti spolova posvećeno je jedno poglavlje s ukupno 5 rečenica, kojima se konstatira da je: „Udio žena na voditeljskim i zapovjednim dužnostima u Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci u 2019. iznosio 10,95%. Na voditeljskim dužnostima u Ministarstvu obrane bilo je raspoređeno 34,22%  žena, dok je na zapovjednim dužnostima u Hrvatskoj vojsci bilo raspoređeno 9,45%. U 2019. promaknuto je 11,71% žena, a u operacijama potpore miru i misijama u inozemstvu 2019. udio žena iznosio je 6,58%“. Jednaki način izvještavanja primijenjen je i u Godišnjem izvješću o obrani u 2018. godini – ponovno jedno poglavlje, 5 rečenica: „Udio žena na voditeljskim i zapovjednim dužnostima u Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci u 2018. godini iznosio je 10,35%. Na voditeljskim dužnostima u Ministarstvu obrane bilo je raspoređeno 36,70% žena, dok ih je na zapovjednim dužnostima u Hrvatskoj vojsci bilo 8,58%. U 2018. godini promaknuto je 12,15% žena, a u operacijama potpore miru i misijama 2018. godine udio žena iznosio je 5,11 %“.

O ikakvim podrobnijim analizama i objašnjenjima nema ni riječi – barem na prvi pogled, jer ako se pažljivo krene čitati 156 stranica dugačko Godišnje izvješće o obrani u 2019. godini, lako se ustanovi da su podaci o ženskoj zastupljenosti zapravo razlomljeni kroz cijelo Izvješće, u nekoliko raznih poglavlja. Tako se u poglavlju o ljudskim resursima, točka 1.4.1. „Postojeća struktura osoblja“, navodi da je broj i udio žena u Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci u porastu: „Od 14.962 djelatne vojne osobe zaposlene u Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci na dan 31. prosinca 2019. žena je bilo 1.910 ili 12,8%. Konstantno se održava visoki postotak udjela žena u kategorijama državnih službenika i namještenika. Od 2.146 državnih službenika i namještenika na dan 31.prosinca 2019., žena je bilo 1.055 ili 49,2%“.

U blagom je porastu i broj kadetkinja na preddiplomskim i diplomskim studijima – tako je u akademskoj godini 2018./2019. na studiju  „Vojno pomorstvo“ Sveučilišta u Splitu sa školovanjem započelo 30 kadeta (5 žena i 25 muškaraca), dok se u akademskoj godini 2019/2020. na istom tom studiju školuje ukupno 55 kadeta (10 žena i 45 muškaraca). Upisom 6. generacije kadeta u akademskoj godini 2019./2020. nastavljeno je školovanje na četverogodišnjim preddiplomskim sveučilišnim vojnim studijima u organizaciji Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ i Sveučilišta u Zagrebu – u akademskoj godini 2019./2020. školuje se 395 kadeta (100 žena i 295 muškaraca), uključivši i 30 pilota (3 žene i 27 muškaraca), dok je u 2019. školovanje završilo 70 kadeta (20 žena i 50 muškaraca). U MORH-u ne kriju zadovoljstvo jer je trenutna zastupljenost kadetkinja 25%, te kontinuirano raste. Tako je primjerice taj udio kadetkinja u 2017. i 2018. godine iznosio 24%, da bi prošle godine narastao za 1 posto.

Jedino područje na kojem žene drže priličnu prevagu je vojno zdravstvo – specijalizaciju zdravstvenih djelatnika doktora medicine u 2019. pohađalo je ukupno 8 djelatnika (6 žena i 2 muškarca),

Slijedno-rastuće izobrazbe u inozemstvu u 2019. završila su 22 polaznika (2 žene i 20 muškaraca), dok je funkcionalne izobrazbe završilo 38 polaznika (9 žena i 29 muškaraca). Na temelju odluke ministra obrane o provedbi međunarodne vojne izobrazbe, tijekom 2019. na različite oblike izobrazbe upućeno je 76 polaznika, od čega 14 žena. Za potrebe ovoga teksta, u Ministarstvu obrane izračunali su koliko je to u postotcima:

„Postotak žena pripadnica OS RH na različitim razinama studija i profesionalnih vojnih izobrazbi koje se provode na HVU „Dr. Franjo Tuđman“ je sljedeći:

• 25% kadetkinja – programi sveučilišnih vojnih studija: Vojno inženjerstvo 24%, Vojno vođenje i upravljanje 34%, Vojno pomorstvo 18%, Aeronautika – vojni pilot 10%, 
• 25% časnica – slijedno-rastuće profesionalne vojne izobrazbe časnika: Zapovjedno stožerna izobrazba 20%, Vojno-strukovna izobrazba 32%, Napredna časnička izobrazba 26%, Temeljna časnička izobrazba 22%,
• 9% dočasnica – slijedno-rastuće profesionalne vojne izobrazbe dočasnika: Visoka dočasnička izobrazba 8%, Napredna dočasnička izobrazba 8%, Temeljna dočasnička izobrazba 7%, Izobrazba za razvoj vođa 11%,
• 13% pripadnica MO i OSRH – učenje stranih jezika: engleski jezik 12%, njemački jezik 9%, francuski jezik 56%,
• 7% pripadnica MO i OSRH – funkcionalne izobrazbe: Tečaj strategijskog planiranja 27%, Funkcionalne izobrazbe dočasnika 3%, Ostali funkcionalni tečajevi 7%, Tečajevi u Središtu za međunarodne vojne operacije 7%.

Postotak žena pripadnica OS RH koje su bila na obuci ili školovanju u inozemstvu je sljedeći:

• Slijedno-rastuće profesionalne vojne izobrazbe u inozemstvu (školovanja) tijekom 2019. završilo je ukupno 14% žena pripadnica OS RH, 10% u 2018. godini a  19% u 2017. godini.
• Funkcionalne izobrazbe u inozemstvu (tečajevi) tijekom 2019. završilo je ukupno 25% žena pripadnica OS RH, 19% u 2018. godini a  20% u 2017. godini“.

Tijekom 2020. većina vojnih izobrazbi u inozemstvu je otkazana ili odgođena za 2021. godinu, pa će u skladu s time i ovi brojevi biti puno manji, no kako tu zapravo stoje stvari – trebalo bi se vidjeti tek negdje sredinom sljedeće godine.

Dragovoljnom vojnom osposobljavanju prošle je godine pristupilo 908 kandidata (184 žene i 724 muškaraca), dok je njih 865 taj program i uspješno završilo, pri čemu Ministarstvo obrane tu nije napravilo razliku između ročnika i ročnica Pogleda li se razdoblje tijekom posljednjih 5 godina, od 2015. do 2020. godine kontinuirano raste broj žena zainteresiranih za dragovoljno vojno osposobljavanje. U 2015. godini zastupljenost žena iznosila je 9,78 posto, dok je u ovoj 2020. iznosila 15,64 posto.

Pripadnici i pripadnice posljednjeg HRVCON-a u misiji “Resolute Support”

Udio žena u vojnim kontingentima koje Hrvatska upućuje u međunarodne operacije potpore miru u prosjeku iznosi oko 6 posto. Od 2003. godine, kad su se prve pripadnice Oružanih snaga RH priključile prvom hrvatskom kontingentu NATO misije ISAF (International Security Assistance Force) u Afganistanu, nešto više od 400 vojnikinja sudjelovalo je u raznim međunarodnim misijama. Tijekom prošle godine, u NATO misiji „Odlučna potpora“ („Resolute Support“, misiji koja je u Afganistanu naslijedila misiju ISAF) sudjelovala su kroz rotacije ukupno 323 pripadnika OS RH, od toga 26 pripadnica. Na Kosovu u NATO operaciji KFOR (Kosovo Force) u 2019. angažirano je 156 pripadnika, od toga 10 pripadnica OS RH. U opsežnoj NATO aktivnosti ojačane Prednje prisutnosti (enhanced Forward Presence – eFP) u Poljskoj, u sastavu multinacionalne borbene skupine pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država kroz 3 rotacije prošao je ukupno 241 pripadnik OS RH, od toga 11 žena. U NATO misiji u Iraku (NATO Mission Iraq – NMI) od 20 hrvatskih vojnika bila je jedna vojnikinja.

Što se UN-ovih misija tiče, u operaciji UNMOGIP (United Nations Military Observer Group) u Indiji i Pakistanu tijekom prošle godine sudjelovale su dvije žene (od ukupno 18 hrvatskih vojnika), u operaciji MINURSO (United Nation Mission for the Referendum in Western Sahara) u Zapadnoj Sahari također dvije žene (od 12 pripadnika OS RH), dok je operacija UNIFIL (United Nations Interim Force in Lebanon) u Libanonu bila rezervirana primarno za muške pripadnike OS RH (54 pripadnika, od toga samo jedna žena).

U operaciji Europske unije EU NAVFOR MED Sophia (European Union Naval Force Mediterranean  Sophia) Hrvatska je dijelom časnika doprinosila novoustrojenom Zapovjedništvu pomorskih snaga u Rimu. U ovoj su operaciji tijekom 2019. sudjelovala četiri pripadnika, od kojih jedna žena.

Parlamentarni nadzor – slika i prilika

Usporede li se Godišnja izvješća o obrani u 2018. i 2019. godini, lako se vidi da je prošle 2019. godine ipak zabilježen neznatan pad u udjelu žena u obrani u odnosu na 2018. godinu (osim u postotku žena na zapovjednim dužnostima). No parlamentarni nadzor koji se po ovom pitanju provodi ne samo kroz resorni Odbor za obranu, nego i kroz Odbor za ravnopravnost spolova, nije primijetio razliku. Štoviše, saborski Odbor za ravnopravnost spolova, koji redovito svake godine raspravlja o ravnopravnosti spolova u obrambenom resoru, u raspravi o Godišnjem izvješću za 2019. godinu (na svojoj 2. sjednici održanoj 24. rujna 2020. godine), izražava „zadovoljstvo zbog pozitivnih promjena te sve većeg udjela žena u ovom tradicionalno muškom resoru“. Odbor za ravnopravnost spolova jednoglasno je (s 9 glasova „ZA“) prihvatio MORH-ovo Godišnje izvješće za 2019. godinu, no dao je predstavnicima Ministarstva i nekoliko sugestija. Najprije je zatraženo da se podaci vezani za ravnopravnost spolova (koji se protežu kroz cijelo Izvješće) u idućim godinama ipak objedine u jednom zajedničkom poglavlju. Potom je državnom tajniku Zdravku Jakopu kao predstavniku Ministarstva obrane dan i jedan hitniji zadatak – budući da Izvješće ne sadrži opis provedenih mjera iz Nacionalnog akcijskog plana za provedbu rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000.) i srodnih rezolucija u 2019. godini za koje je Ministarstvo obrane nositelj, Odbor za ravnopravnost spolova pozvao je MORH na dostavu tih podataka, kako bi Odbor na svojoj sjednici obilježio 20. godišnjicu od donošenja navedene Rezolucije.

U pojedinačnoj raspravi na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora samo se jedan zastupnik, točnije zastupnica Zeleno-lijeve koalicije, Rada Borić, dotaknula teme ravnopravnosti spolova u Oružanim snagama RH.

„Ono što bih htjela pohvaliti je doista… u Izvješću je velika pažnja data položaju žena u Hrvatskoj vojsci (sad ću i ja tom terminologijom), dakle u Oružanim snagama. Ali, nažalost, i gospodinu Jakopu (državnom tajniku u Ministarstvu obrane, op.a.) sam tako počela današnje izlaganje na Odboru za ravnopravnost spolova… pogledate cijelo veliko Izvješće na 52. stranici postoji jedva 9 redaka koja su posvećena ženama. Neću reći da o dušebrižništvu ima 29. Dakle, nema kompeticije oko toga, ali kada pogledamo cijelo Izvješće ono ima puno više sadržaja vezano uz žene i vrlo dobre analitike. Pa bih htjela, zato što netko tko neće čitati cijelo Izvješće, kako uvijek imate sadržaj pa pogledate „Ravnopravnost spolova“ i doista vidite 9 redaka, a mi imamo na drugim mjestima – posebice oko obrazovanja – odličnu analitiku i statistiku, i mislim da bi druga – a budući da znam, kako sama pratim rodnu statistiku, mislim da bi se moglo naučiti od Ministarstva obrane upravo kako se to radi, da mi doista znamo koliko je ove godine, ne znam, bilo kadeta, koliko od njih je bilo kadetkinja… da znamo ako je bilo 27 pilota onda su 3 ovog trena pilotkinje vojne…

Dakle, jako važno je da može, i to je rekla bih dobronamjerna sugestija, da u sljedećem Izvješću na jednome mjestu bude mrvicu opširnije. Znači, neće se povećati – netko je rekao: svaka tema bi sigurno mogla imati više stranica, pa ne bi bilo 200 stranica nego 300 Izvješća – ali ako imamo izvješće o NATO-u od 300 stranica i sudjelovanja onda bismo mogli imati, ne znam, i ovdje nekako na jednom mjestu da imamo i stavljeno ono što smatramo sudjelovanjem žena u obrani. Dodatno, htjela bih reći, kad pogledate tih 9 redaka to je upravo to – kaže se da se temelji i bavljenje temom ravnopravnosti spolova da je temeljeno na jednoj ključnoj rezoluciji koju je Republika Hrvatska potpisala, evo, i prošle godine u rujnu napravljeni drugi nacionalni akcijski plan o provedbi UN-ove rezolucije 1325 i nekoliko još drugih (88, 620 koje su specifične oko ratnih sukoba i seksualnog nasilja u ratu), ali ova je specifična jer govori upravo o ženama, miru i sigurnosti i podrazumijeva ovo o čemu smo danas govorili i kao ljudsku sigurnost i posebno ulogu žena, a to se vidjelo i u Izvješću, žena koje sudjeluju u mirovnim misijama, i što znači žene koje u lokalnim zajednicama onda zajedno sa ženama i predsukobe i postsukobe i moguće sukobe u tim zajednicama rade na način da u toj zajednici osnažuju i žene i samu zajednicu. I mislim da je jako važno da se upravo posveti i pažnja tome što zovemo ljudska sigurnost u zajednici.

Ono što me dodatno zanimalo, pa ću i tražiti i neke dodatne informacije – to je da u Izvješću treba vidjeti tko i kako se bavi temom nasilja nad ženama, ne dakle temom upravo tih žena koje u mirovnim misijama rade s nekim drugim ženama, nego kakva je pozicija žene – vrlo dobro znamo da je diskriminacija žena na drugim mjestima, znamo da je to – uvjetno rečeno – muško područje pa je jako važno znati da li ima seksualnog uznemiravanja, i mislim da i o tome treba legitimno govoriti. Treba govoriti o tome tko u stvari radi edukaciju vezano uz ravnopravnost spolova“.

Ovo petominutno izlaganje zastupnice Borić odmah je izazvalo i replike, koje su svojim sadržajem simbolično pokazale pravo stanje stvari. Prvi se tako javio zastupnik Mosta Miro Bulj, koji je rekao: „Slažem se, to jest mogu kazati da žene, poglavito u Oružanim snagama u Domovinskom ratu su dale veliki obol, to moramo naglašavati. Primjer u mom Sinju je poginula jedna Snježana Jurić Šolto, i znane moje suborkinje i neznane ovim putem pozdravljam, i treba tu ulogu i u sustavu napredovanja žena unutar Ministarstva obrane, poglavito Hrvatske vojske“. No više od ove teme Bulja je zapravo zanimalo da li je zastupnica Borić suglasna s izjavom zastupnice Radničke fronte Katarina Peović o „Domovinskom ratu kao zločinačkom poduhvatu“. Nakon Bulja za riječ je javio HDZ-ov zastupnik Ante Deur. Njega je pak zanimalo da li je zastupnica Borić imala „suradnju sa ženama žrtvama Domovinskog rata“, spomenuo je braniteljicu Nevenku Topalušić koja je preminula tijekom prosvjeda tzv. „šatoraša“ ispred Ministarstva branitelja 2014. godine, i vratio se na Buljevo pitanje o izjavi zastupnice Peović o Domovinskom ratu. Treća replika došla je od Marina Miletića, također člana Mosta, koji je svoju minutu uspio iskoristiti kako bi govorio o ženama u Domovinskom ratu, a bez da je ijednom riječju spomenuo zastupnicu Radničke fronte.

To je ujedno bio i kraj rasprave o ravnopravnosti spolova u Oružanim snagama RH, u inače višesatnoj raspravi o Godišnjem izvješću o obrani u 2019. godini. Sasvim simbolično, raspravu su – bez ikakvog interesa za temu o kojoj se raspravljalo – minirala trojica muškaraca, i to uglavnom napadom i etiketiranjem svojih kolegica saborskih zastupnica.

Ravnopravnost spolova – prvo PR pa onda ostalo

Ministarstvo obrane i Oružane snage RH donijeli su 2013. godine dokument pod nazivom „Plan djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova u MORH i OS RH“. Ovaj akcijski plan napravljen je na temelju analize stanja položaja muškaraca i žena u ova dva dijela obrambenoga resora, te u sebi implementira i mjere iz Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2011.-2015., iz dijela nadležnosti Ministarstva obrane i Oružanih snaga.

Pripadnica Bojne za opću logističku potporu

Jedan od prvih simboličnih koraka bilo je promicanje rodno osjetljivog jezika, pa su tako u redovnu uporabu ušli termini vojnik-vojnikinja, mornar-mornarica, bojnik-bojnica, pukovnik-pukovnica, itd. Potom se započelo s integracijom rodne perspektive u međunarodne aktivnosti, kao i u programe edukacije i izobrazbe, dok je uvođenje rodne ravnoteže u aktivnosti obrambenog i sigurnosnog sustava (uključujući i povećavanje broja žena na višim i čelnim položajima, te povećanje udjela žena pri promaknućima, pohvalama i nagradama) postavljeno kao trajni cilj na kojem treba ustrajno i predano raditi. Da bi pokazalo da misli ozbiljno, Ministarstvo obrane je 2014. godine rodnu komponentu proglasilo središnjim dijelom glavne svečanost obilježavanja 23. obljetnice OS RH, Dana OS RH i Dana Hrvatske kopnene vojske (HKoV). Poklopilo se to i s promocijom prve hrvatske generalice Gordane Garašić, koja je baš u to vrijeme u Afganistanu obnašala dužnost savjetnice zapovjednika operacije ISAF za rodna pitanja (tzv. GENAD – „Gender Advisor“).

Od tada do danas dio mjera iz „Plana djelovanja“ uspješno je implementiran, no još je više mjera koje se realiziraju vrlo sporo i u malim koracima. Jer kada i načelnik GS OS RH, admiral Robert Hranj, nedavno javno prizna da „zastupljenost žena na vodećim dužnostima – na najvišim upravljačkim i zapovjednim dužnostima – ipak još uvijek nije zadovoljavajuća“, onda je to vrlo ozbiljna izjava, koja zahtijeva ne samo preispitivanje postojećih mjera i ciljeva, nego i pomno planiranje neophodnih promjena.

* Ovaj tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva Agencije za elektroničke medije