Tjedan koji je na odlasku obilježile su razne političke i marketinške aktivnosti Sjedinjenih Američkih Država širom Hrvatske. Kao prvo, u Zagrebu je javnosti bio predstavljen kabinski simulator borbenih aviona F-16, postavljen na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Ta, prva po redu marketinška aktivnost poduzeća Lockheed Martin usmjerena na širu javnost u Hrvatskoj izazvala je puno interesa kako u medijima, tako i u akademskim te vojnim krugovima. No, nipošto nije sve stalo na toj marketinškoj aktivnosti, zakazanoj od 29. rujna do 1. listopada, budući se na nju direktno nadovezao posjet Hrvatskoj američkog državnog tajnika. Mike Pompeo je osvanuo u Dubrovniku 2. listopada, na kraju još jedne svoje europske turneje. koja je počela 28. rujna dolaskom u Grčku, nastavila se od 30 .rujna do 1. listopada u Italiji i pri Svetoj Stolici, da bi se okončala u Republici Hrvatskoj.

Svojevrsni uvod u ovaj posjet postavio je predsjednik RH Zoran Milanović 1. listopada, na komemoraciji povodom obilježavanja 78. obljetnice talijansko-četničkog zločina nad mještanima Gata u zaleđu Omiša, kada je odgovorio na pitanje novinara da li Pompeo prvenstveno dolazi radi ukidanja vizne obveze građana Hrvatske pri putovanjima u SAD:

“Neće bit, ne. Bit će… Oprostite što vas prekidam, Dolazi, dakle, probat uvalit američke avione. To kažem ja, koji sam rekao da su… da bi američka roba trebala bit prioritet. Dakle, sad dolazi, u vrijeme kad su već praktički otvorene ponude. Po meni, s njime o tome nitko ne bi smio razgovarati. To je vrsta pritiska. Dakle, to je trebalo raditi prije pola godine. Sada, kad su ponude otvorene, evo ti njih… dva tjedna prije američkih izbora. To je krivo, ne. I, rekao sam, i ponovit ću. Dakle, u idealnim okolnostima američka ponuda bi trebala bit prioritetno razmatrana. Ova odluka će biti politička. Dakle, postoje dvije… dva, tri proizvoda u svijetu koji uopće dolaze u obzir. I to treba kupit od članica NATO-a. Sad, tko je dao ponudu? Dali su Amerikanci – Lockheed Martin, odnosno američka Vlada. Kol’ko znam, i Francuzi. Tu treba vidjet. Dakle, protiv toga sam da se uzimaju avioni od nečlanica NATO-a. U okviru NATO-a, koliko znam, došle su dvije ponude. Jedna bi trebala bit za korištene avione, a druga  za potpuno nove. Sad je samo pitanje cijene, i pitanje u kojem roku mi to možemo imati. Za dvije godine, ili za šest godina? Užasno važno. Jer, za šest godina neki piloti će već ić u mirovinu, ili će otić u civilnu avijaciju. To je to. Dakle, to je smisao dolaska gospodina Pompea, koji dolazi u Dubrovnik. Glavni grad Hrvatske je Zagreb“.

Pompeo na N1 televiziji

Na takav temelj onda dolaze dva konkretna javna obraćanja američkog državnog tajnika Mikea Pompea. Kao prvo, a prije službenog susreta s hrvatskim premijerom, termin za poduži razgovor s američkim šefom vanjskoposlovnih struktura dobili su predstavnici zagrebačkog dijela regionalne kablovske N1 televizije, koja inače u radu surađuje s američkom TV-mrežom CNN. Tom prilikom bilo je vremena za jedanaest pitanja – dva o zdravstvenom stanju američkog predsjednika Trumpa, dva o općim odnosima dviju država, ukupno tri o položaju Kine i njenim investicijama u regiju, jedno o ulozi Vatikana u odrđivanju položaja katolika u Kini, dva o borbenim avionima F-16 koje Hrvatska možda kupuje, te još za kraj i o regionalnoj energetici. Na “vruću” temu borbenih aviona Pompeo je prvo istaknuo kako se “nada da ćete donijeti najbolju odluku za vašu zemlju“. No potaknut pitanjem jel’ to obuhvaća baš F-16, dodao je nešto opsežnije:

“Ja uvijek mislim da su američki proizvodi fantastični. I ja znam da ima i drugih takmaca. Oni će se također pojaviti. Ja želim da Hrvatska dobije ono što je za nju od najveće vrijednosti. Mi ćemo uvijek nastojati da razjasnimo što to naši proizvodi mogu postići, i izaći ćemo s podrškom i financiranjem svih onih mjesta gdje možemo, ne bi li osigurali da nudimo atraktivne ponude. No na kraju, to će biti odluka koju treba donijeti suvereni narod u Hrvatskoj“.

Pompeo s Plenkovićem

Nakon toga bio je red i na službenoj konferenciji za medije, održanoj zajedno s predsjednikom Vlade RH, na kojoj je i sam Andrej Plenković spomenuo kupovinu borbenih aviona, da bi Pompeo u svom uvodnom govoru zaključio:

“Naše NATO partnerstvo je trajno. Posao kojeg obavljamo zajedno bitan je za oba naša naroda. Duboko vam se zahvaljujemo za dostizanje svojih obveza prema Savezu, i za vaše ulaganje u obranu, i za vaše doprinose vašeg ljudstva u NATO misije – vaših sjajnih mladih ljudi na Kosovu, u Afganistanu, u Litvi i Poljskoj, koji se ondje bore i služe uz Sjedinjene Američke Države. Hvala vam. Hvala i vašim građanima za sve to.

Razgovarali smo i o tome kako usvajanje američkih obrambenih tehnologija u Hrvatskoj može još i dodatno razviti naše strateške i ekonomske odnose. I konačno, kao što sam već govorio i širom svijeta, SAD se nadaju da će njihovi prijatelji pažljivo provjeravati investicije koje im dolaze u njihove zemlje. Predstoje vrlo dobri dani za ovaj odnos. U ime Sjedinjenih Američkih Država, nastavimo i nadalje djelovati zajedno, kao saveznici, kao prijatelji, kao istinski partneri“.

Ovo je kratko obraćanje obuhvatilo sve ciljeve ovoga puta – učvršćivanje postojećeg obrambenog partnerstva zasnovanog na NATO okviru, poticanje korištenja američke vojne tehnike među partnerima, upozoravanje na Kinu i zamke Huawei 5G tehnologije na koju su SAD posebno osjetljive, te najavu i budućih dobrih odnosa dviju država. Nakon toga su uslijedila pitanja novinara, od kojih se odmah ono prvo dotaklo i teme borbenih aviona. Hrvatski premijer je tu zaključio: “Što se tiče procesa koji se odnosi na kupnju višenamjenskih borbenih  aviona, kao što znate, ponude su sigle. Javnost je o tome informirana. Mi smo sada u fazi procesa evaluacije. Kada taj proces dođe u fazu da govorimo malo detaljnije o tome onda ćemo se toj temi vratiti“. A onda se na temu borbenih aviona F-16 detaljnije osvrnuo i njegov američki gost:

“A što se tiče F-16, gledajte, to je suverena odluka državnoga vodstva ovdje da donese dobru odluku. Ja sam uvijek ponosan na proizvode koje Sjedinjene Države mogu pružiti.  Mislim da oni pružaju dobru vrijednost za novac. No to je dio i jednog šireg konteksta odnosa Sjedinjenih Država i Europe, gdje ćemo mi nastupati s namjerom da osiguramo postizanje dobrih sigurnosnih odluka, donošenje dobrih odluka koje su ujedno i ekonomski opravdane, i koje su financijski priuštive; koje vode do željenih sigurnosnih ishoda. A hrvatska Vlada će donijeti dobru odluku. Ja sam u to uvjeren. Mi ćemo pokušati pružiti financijsku potporu američkoj ponudi, koja će pružiti vjerodostojnu opciju, i onda ćemo prepustiti hrvatskome narodu i njegovoj Vladi da donese dobar izbor za svoje vlastite građane“.

Time je u zraku ostao pravi sadržaj dva puta odvojeno spomenute “financijske potpore” i “podrške i financiranja” kojim Vlada SAD zapravo namjerava pomoći američku ponudu borbenih aviona. Ako znamo da se ta ponuda u suštini sastoji od dva strukturna dijela: (1) onog na račun privatne kompanije Lockheed Martin, te (2) dijela koji itekako dolazi na račun bilo Pentagona ili SAD u cjelini – jasno je da tu itekako ima prostora za državne “podrške i financiranja” kojima cjelina posla može saveznicima izgledati i bitno atraktivnije nego da se računa samo na popuste na strani privatnog proizvođača borbenih aviona. No, nadovezujući se na tu temu, prisutne američke novinare zanimala je činjenica kako gotovo svugdje gdje američka diplomacije posljednjih godina naiđe, na repertoar prije ili kasnije dođu i vojne nabave, često otjelotvorene baš u kupovinama borbenih aviona F-16. O cilju i smislu takvog djelovanja Pompeo je odgovorio:

“Ja nisam putovao ovom regijom u svrhu raspravljanja bilo kojeg pojedinačnog posla trgovine naoružanjem. Dapače, razgovori su bili sve samo ne tako uski. Oni su bili široki. Oni su bili o širim sigurnosnim odnosima. Oni su bili o fundamentalnim skupovima vrijednosti koje i ja dijelim – koje mi dijelimo s drugim nacijama, bile to nacije u Južnoj Americi – te vrijednosti – a ja sam putovao kroz Grčku i na Cipar, u Italiju i sada ovdje, sve to u samo nekoliko posljednjih tjedana.

Mi smo puni pouzdanja da suradnjom s našim NATO partnerima, našim europskim partnerima, možemo postići dobre sigurnosne ishode. A svaka pojedina država će donositi svoje vlastite odluke u pojedinim taktičkim pitanjima, no ukupno će svijet biti sigurniji. Svijet će biti prosperitetniji. Svijet će biti i mirniji kada svi budemo radili zajedno na postizanju tih zajedničkih sigurnosnih ishoda. A kada to radimo, postići ćemo i dobre ekonomske ishode za čitavu regiju. To je – to su razlozi za moja putovanja. Zbog toga ću nastaviti i prema Aziji idućega tjedna“.

Šećer za kraj

Za kraj napomenimo još i jednu svojevrsnu bizarnost. Naime, u čitavim najavama posjeta Mikea Pompea Republici Hrvatskoj kao domaćini su bili najavljivani premijer Andrej Plenković, te ukupno dva ministra iz njegove vlade – onaj zadužen za vanjske poslove, Gordan Grlić-Radman, te onaj zadužen za obranu, Mario Banožić. I stvarno – Grlić-Radman je Pompea dočekao u Dubrovniku i proveo ga kroz grad, sada prilično ispražnjen od svekolikih turista. Nakon toga, američkog gosta je preuzeo i sam premijer Plenković, praćen Zvonimirom Frkom Petešićem, matematičarom francuskog državljanjstva, koji je ujedno i predstojnik premijerova kabineta i supredsjedatelj Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskog borbenog aviona Vlade Republike Hrvatske. Jedini kojem nije bilo ni traga na svim tim događanjima u Dubrovniku 2. listopada bio je nesretni ministar obrane Banožić. No nema problema, ima i on posla – sutra ide u Mariju Bistricu na 28. hodočašće Hrvatske vojske, policije i hrvatskih branitelja, pa stvarno nije bilo smisla da se gnjavi još i u Dubrovniku s preostalim vrhom Vlade RH i SAD.