Prometno je na Kosovu ovih dana – unutar samo 10 dana tu najmlađu od svih novonastalih republika bivše Jugoslavije posjetit će dva ministra i jedna premijerka. Put je utro njemački ministar vanjskih poslova, Guido Westerwelle, posjetivši Prištinu u četvrtak, 11. kolovoza. Nakon susreta s kosovskom predsjednicom Atifete Jahjagom i premijerom Hashimom Thacijem, Westerwelle je rekao da sve strane trebaju provesti srbijansko-kosovski sporazum s KFOR-om o rješenju krize na sjeveru Kosova, a dijalog Prištine i Beograda treba se što prije nastaviti. “Sukobi na etničkoj osnovi nisu prihvatljivi i ne bi se trebali događati u Europi. Zauzimamo se za to da dijalog, započet uz posredstvo EU, bude nastavljen što je prije moguće. Važno je da se sva pitanja ili nesporazumi rješavaju u okviru dijaloga“, rekao je Westerwelle ponovivši stajalište svoje Vlade kako je suverenost i cjelovitost Kosova završeno pitanje i da je zemljovid zapadnog Balkana konačan. Inače, on je najviši dužnosnik jedne EU članice koji se obreo u službenoj Prištini od početka posljednjih sukobljavanja na granici sa Srbijom. Nakon Westerwellea, Thaci ugošćuje turskog ministra vanjskih poslova, Ahmeta Davutoglua, trenutno vrlo aktivnog oko rješavanja sirijskih unutarnjih problema.
Hoće li se u Prištini ponoviti idila s ovogodišnjeg Croatia Summita?
Posjet na najvišoj razini ipak je onaj koji će se u Prištini dogoditi 24. kolovoza, kada će Hashim Thaci ugostiti hrvatsku si kolegicu Jadranku Kosor. To je posjet koji, što se Hrvatske tiče, ne može doći u nezgodnijem trenutku, pa ne čudi da nije naišao na odobravanje u Hrvatskoj. Kosor na Kosovo dolazi u jeku sukoba između Prištine i Beograda – upravo onog istog sukoba tijekom čijih je prvih dana srpski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić optužio hrvatske pripadnike KFOR-a da svojim helikopterima prevoze kosovske policajce, nakon čega je na jedan od helikoptera navodno otvorena paljba, srećom – bez posljedica.
Osim toga, Kosor dolazi kako bi u Prištini otvorila Hrvatsko-kosovski gospodarski forum, i sa sobom vodi grupu gospodarstvenika – predstavnike nekoliko uglednih hrvatskih tvrtki. Istovremeno, na Kosovu je na snazi trgovinski rat s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, službeno zbog enormno povećanog uvoza roba iz te dvije zemlje posljednjih par godina, a neslužbeno zato što od svih republika bivše Jugoslavije jedino BiH i Srbija još uvijek nisu priznale neovisno Kosovo. Samo tjedan dana nakon početka trgovinskog rata, kosovski veleposlanik Valter Sadiku javno poziva “sve zainteresirane hrvatske kompanije da agresivnije nastupe na kosovskom tržištu”. Ne treba zaboraviti kako prilikom proglašenja kosovske neovisnosti pojedini hrvatski gospodarstvenici nisu blagonaklono gledali na mogućnost hrvatskog priznanja Kosova, bojeći se da će se time narušiti konačno uspostavljeni dobri gospodarski odnosi sa Srbijom. Njihova strahovanja mogla bi se realizirati upravo sada, uskoče li u praznine nastale zbog kosovske zabrane uvoza roba iz Srbije.
I na kraju, ne treba zanemariti ni unutarnje političku dimenziju cijelog slučaja. Kosor na Kosovo dolazi usred sukoba s predsjednikom države Ivom Josipovićem. Dobar dio njegovog predsjedničkog mandata obilježilo je intenziviranje odnosa sa Srbijom, posebno s predsjednikom Borisom Tadićem. Za razliku od svog prethodnika Mesića, Josipović još uvijek nije bio na Kosovu, a znakovito je da je prvoga dana mjeseca kolovoza, na novinarsko pitanje o novo raspirenim sukobima na granici, rekao:
“Mi imamo politiku koja možda naizgled nije koherentna – s jedne strane priznajemo Kosovo kao državu i imamo pune diplomatske, privredne i druge odnose s Kosovom, a s druge strane želimo razvijati najbolje moguće odnose sa Srbijom”.
Otrovne strelice na relaciji Banski dvori – Pantovčak već je odaslao Vladin Ured za odnose s javnošću, reagirajući na medijske, uglavnom negativno intonirane komentare posjete Jadranke Kosor Kosovu. U priopćenju se nabraja da će se premijerka susresti s kosovskim vlastima, otvorit će Hrvatsko-gospodarski forum, posjetit će Hrvate u Janjevu i susresti se s hrvatskim vojnicima koji su dio misije KFOR-a. Ovo posljednje inspiriralo je Vladine PR-ovce da napišu sljedeće:
“Kao što to je praksa u svim europskim parlamentarnim demokracijama, premijerka Kosor će se prilikom službenog boravka na Kosovu susresti i s hrvatskim vojnicima koji služe miru i sigurnosti u sklopu misije KFOR. Ured predsjednice Vlade također podsjeća da prema hrvatskom Ustavu i zakonima, predsjednik Republike Hrvatske je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga ali u mirnodopskom vremenu njima zapovijeda isključivo preko resornog ministarstva u Vladi, što je u skladu s NATO-ovim standardima. Vlada Republike Hrvatske će se i dalje pridržavati uzusa parlamentarne demokracije, te će premijerka i dalje davati potporu i posjetiti naše vojnike u mirovnim misijama. Isto tako će hrvatska Vlada i dalje promicati politiku koja je usuglašena s našim saveznicima u NATO i EU, a to je potpora miru i stabilnosti na Kosovu, poštivanje prava nacionalnih manjina i poštivanje teritorijalne cjelovitosti Kosova. U tom pogledu, postavlja se pitanje, koga zapravo smeta da hrvatska premijerka podrži hrvatske gospodarstvenike i posjeti hrvatske vojnike na Kosovu?“.
Kosor na Kosovo dolazi dva dana nakon što će u Zagrebu ugostiti njemačku kancelarku Angelu Merkel. Njemačka željezna lady potom ide u Beograd, ali ne produžuje na Kosovo – ona za takve poslove ima vanjskoposlovnog ministra, ranije spomenutog Westerwellea. Koji je na Kosovu primljen na najvišim razinama – kod premijera i kod predsjednice države. Kosorovu će na Kosovu primiti u skladu s njenim rangom – premijer s premijerkom, dok predsjednica države tih dana baš – nije u državi.
Kad se sve ovo uzme u obzir, logično je pitanje – što će Kosor na Kosovu?! Osim da podsjeti narod kako je ona velika mama koja brine o svima nama, a ostale – gospodarstvenike, vojnike i dijasporu – za koga valja glasati za nekoliko mjeseci. No to je ionako uzalud – gospodarstvo ide samo po sebi i bez nje, Janjevo je ionako uglavnom preselilo u zagrebačku Dubravu, a vojska u misiji radi ono što joj Erhard Bühler, aktualni zapovjednik KFOR-a, naloži.
