Na margini ovogodišnjeg 73. zasjedanja Opće skupštine Un-a, jučer (25. rujna) održan je sastanak o akciji glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa za očuvanje mira – „Action for Peacekeeping“ (A4P). Na sastanku je sudjelovala i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, koja je potvrdila da Hrvatska podržava ovu inicijativu i pridružuje se „Izjavi o zajedničkim obvezama prema mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda“ (Declaration of Shared Commitments on United Nations Peacekeeping Operations). Ovom Izjavom potvrđuje se primat političkog rješavanja sukoba, kao i uloga mirovnih misija kao potpore političkom procesu, ali od država-članica UN-a (barem zasad) ne zahtijeva dodatne obveze prema UN-u osim onih u kojima već sudjeluju.
Na prošlotjednoj 115. sjednici Vlade (od 20. rujna) usvojen je zaključak o prihvaćanju teksta „Izjave o zajedničkim obvezama prema mirovnim operacijama UN-a“, a državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Zdravka Bušić pročitala je obrazloženje ove odluke. „Izjavom se također naglašava važnost pristanka svih sukobljenih strana na mirno rješenje, nepristranost, te suzdržavanje od uporabe sile, osim u slučaju obrane mandata mirovnih misija. Ujedno se sve države-članice obvezuju na promoviranje i davanje potpore političkom, odnosno mirnom rješavanju sukoba, te jačanju uloge mirovnih operacija u pogledu zaštite civila, poboljšanju sigurnosti, zaštite pripadnika, kao i primjereno ponašanje osoblja mirovnih operacija, te jačanja partnerstva među državama. Također, EU odnosno EEAS, posebno Francuska i Nizozemska, se snažno zauzimaju za podržavanje ove izjave, a više od polovine država-članica Europske unije, kao i brojne članice UN-a, su zapravo se već službeno izjasnile o pridruživanju.“
Vlada je to jednoglasno prihvatila, te zadužila stalnog predstavnika pri UN-u Vladimira Drobnjaka da pismom obavijesti glavnog tajnika o hrvatskom pridruživanju spomenutoj Izjavi.
Zaključno s jučerašnjim datumom, „Izjavu o zajedničkim obvezama prema mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda“ podržalo je ukupno 145 država-članica UN-a, kao i 4 međunarodne i regionalne organizacije (EU, NATO, Afrička unija i Međunarodna organizacija Frankofonije). Jučerašnji sastanak na tu temu otvorio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, hvaleći svoju inicijativu pokrenutu u ožujku ove godine, nakon što je uočio veliki broj smrtnih slučajeva u redovima UN-ovih „mirovnjaka“ i nakon preporuke izvješća „Poboljšanje sigurnosti mirovnih snaga UN-a“. Guterresova inicijativa „Action for Peacekeeping“ usmjerena je, tvrdi sam inicijator, na okretanje mirovnih snaga prema realnijim očekivanjima, sigurnost misija, mobilizaciju više političke podrške i nabavu bolje opreme i obuke za pripadnike „plavih kaciga“.
Odlazak posljednjeg, 10. HRVCON-a iz misije UNDOF (Photo: MORH)
Kako to zapravo izgleda na terenu, nedavno su se uvjerili slovenski „mirovnjaci“ u Libanonu, ali svojedobno i hrvatski vojnici na Golanu. No dok su Slovenci nastavili s ranije planiranim aktivnostima u UN-ovoj misiji u Libanonu, hrvatska je Vlada u proljeće 2013. odlučila povući oveći hrvatski kontingent iz misije UNDOF. Potom je i drastično smanjeno sudjelovanje hrvatskih vojnika u misijama Ujedinjenih naroda (a u korist misija i operacija EU i NATO). Stanje je donekle promijenjeno odlukom aktualne Vlade o osnaživanju hrvatskog sudjelovanja u UN-ovoj misiji u Libanonu (UNIFIL), u kojoj se trenutno nalazi čak 50 pripadnika OS RH.
