Prošle je srijede, 12. rujna, NATO Zapovjedništvo za zrakoplovstvo (HQ AIRCOM) organiziralo i provelo vrlo zanimljivu i sveobuhvatnu vježbu nadzora zračnog prostora Europske unije. U vježbi je sudjelovalo ukupno 10 država, kroz koje je preletio „uljez“ regrutiran iz Belgijskog ratnog zrakoplovstva. Njega su presretali borbeni avioni pojedinih nacija (Tango Scramble), a uz to su obavljane i procedure preuzimanja pratnje na granicama nacionalnih zračnih prostora pojedinih država uključenih u vježbu. U ovoj aktivnosti su sudjelovale zemlje Beneluxa (Belgija, Luksemburg i Nizozemska), Njemačka, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Italija i Francuska, a krajnje odredište „uljeza“ bilo je u zrakoplovnoj bazi Torrejon u Španjolskoj.
„Uljeza“ je glumio Airbus A-321 iz sastava 21. eskadrile Belgijskog ratnog zrakoplovstva, koji je poletio iz ZB Melsbroek kod Bruxellesa, i u kojem se, osim dužnosnika iz NATO-a te Belgijskih oružanih snaga, nalazilo 30-ak specijaliziranih novinara posebno pozvanih na ovu vježbu. U simuliranju presretanja aviona A-321 sudjelovali su avioni EF Typhoon iz sastava britanskog, njemačkog i talijanskog Ratnog zrakoplovstva, belgijski F-16, češki i mađarski JAS-39 Gripeni (pri čemu su mađarski Gripeni prezentirali air policing i nad Mađarskom i nad Slovenijom), MiG-29 Slovačkih zračnih snaga, MiG-21 iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (dežurni borbeni dvojac), francuski avioni Rafale i Mirage, te F-18 Španjolskih zračnih snaga. Svi su ovi lovci bili naoružani projektilima zrak-zrak. Cijela ova vježba pomno se pratila u CAOC-u (Combined Air Operations Centre) u Torrejonu, tim više što je osim same prezentacije nadzora zračnog prostora bila riječ i o vježbi koordinacije aktivnosti te postupaka među državama članicama NATO-saveza.
„Mi nismo uvijek bili uspješni u pokazivanju poreznim obveznicima da imamo sredstva i mogućnosti za zaštitu stanovništva“, priznao je tijekom prošlotjedne vježbe brigadni general Španjolskih zračnih snaga Ruben Garcia Servert, koji je zajedno s novinarima letio u belgijskom „uljezu“. No učestali incidenti nehotice su pomogli u percepciji onoga što se zove nadzor zračnog prostora. „Vidjeli smo avione koji dolaze na nađe granice bez plana letenja, bez ikakvih kontrola, sigurnosnih mjera… kako ulaze u naš prostor,“ rekao je Garcia Servert i nastavio: „Vidjeli smo učestale aktivnosti iznad Crnog mora, ali i ne samo tamo. Ponekad smo vidjeli te avione koji lete uokolo po Europi,“ referirao se Servert na ruske bombardere kod portugalske obale.
Iako su se iz NATO-a trudili isticati da ova vježba zaštite i nadzora zračnog prostora EU nije usmjerena protiv Rusije, nisu mogli poreći da je sve više upada ruskih vojnih letjelica u europski zračni prostor. Drastično povećanje ovakvih upada bilježi se od 2014. godine, nakon ruske aneksije Krima. Iako je najugroženije područje Baltika, upadi u zračni prostor do sada su se događali širom Europe. Najviše upada zabilježeno je 2016. godine, s rekordnim brojem od 870 presretanja diljem NATO-zračnog prostora. Prošle godine, borbeni avioni NATO-a digli su se 430 puta, od toga 250 puta zbog ruskih vojnih aviona. U Europi je svakoga trenutka u punoj pripravnosti 60 borbenih lovaca, s isključivom namjenom zaštite zračnog prostora.
Pomalo i koristeći nategnutu situaciju s Rusijom, NATO pokušava provući koncept „jedinstvenog neba“, prema kojem bi zračne snage pojedinih NATO-država jedne drugima čuvale zračne prostore, bez obzira na zemlju u kojoj se nalaze. No to je koncept koji se tek treba ispregovarati, što nije lako s obzirom na političke otpore zbog pitanja održanja pojedinih državnih suverenosti.