Izgleda da je tu bila riječ o manevru na temu obrane, kojeg se spriječilo ubrzo nakon lansiranja. Annegret Kramp-Karrenbauer, glavna tajnica stranke Kršćanskih Demokrata Angele Merkel i njena potencijalna nasljednica na mjestu kancelarke, objavila je ideju o vraćanju obveznog služenja vojne obveze u Njemačkoj. No, iako je njen prijedlog naišao na odobravanje pojedinih konzervativaca, političari iz više stranaka – pa i one iz koje dolazi Kramp-Karrenbauer – prošloga su tjedna taj prijedlog brzo odbacili.
Hans-Peter Bartels (SPD)
Njemački parlamentarni povjerenik za oružane snage, Hans-Peter Bartels, citirao je pravne i praktične probleme vezane uz ovu ideju. On je naglasio da bi implementiranje tzv. opće vojne obveze – obvezivanja svih mladih ljudi da odrade vojnu obvezu ili neki drugi rad za društveno dobro – tražio i promjene njemačkoga ustava. To bi tražilo prilično nedostižnu dvotrećinsku većinu u parlamentu, napomenuo je. Dapače, ako bi se obveznu vojnu službu – koja je ukinuta 2011. godine – ponovo vratilo, oko 180.000 tisuća pripadnika Bundeswehra našlo bi se preplavljeno s oko 200.000 novaka, dodao je Bartels. “To bi značilo da bi bilo više takvih novaka nego vojnika u Bundeswehru. To je apsurdno“, rekao je za Politico Bartels, inače član stranke Socijalnih Demokrata (SPD) s lijevoga centra, koja je ujedno i onaj manji partner u velikoj koaliciji kancelarke Merkel.
Njemačka je zadržala obvezno služenje vojne obveze poprilično duže od ostalih velikih nacija u Europi. Godinama je bjesnila debata o tome da li okončati taj državni program. Zagovornici okončanja tvrdili su kako taj veliki broj kratkotrajnih regruta zapravo onemogućava da se vojska razvije u jednu profesionalniju snagu. No, branitelji te sheme zagovarali su usku vezu koju ta aktivnost pomaže održati između vojske i ostatka društva – što je posebno vrijedan atribut u zemlji s tradicijom militarizma.
Ursula von der Leyen, ministrica obrane SR Njemačke
Ministrica obrane Ursula von der Leyen, stranačka kolegica Kramp-Karrenbauer, jasno je naznačila kako vjeruje da povratak vojnoga roka ne dolazi u obzir. Bilo bi vrlo teško ponovo uvesti takav program nakon svih godina od njegova ukidanja, rekla je njena glasnogovornica. Karl Theodor zu Guttenberg, prethodnik von der Leyen na mjestu ministra obrane, izjavio je kako je promišljanje povratka vojnoga roka jedna “časna ideja“, no također je ukazao i na ustavnopravne prepreke te “eksorbitantne” financijske troškove takvoga poteza.
Opozicijske stranke bile su manje diplomatične u svom odbijanju prijedloga Kramp-Karrenbauer, pretpostavljajući kako je on zamišljen da skrene pažnju javnosti s trenutnog žalosnog stanja njemačkih Oružanih snaga, koje posljednjih mjeseci ilustrira i niz službenih te medijskih izvještaja. U svibnju, na primjer, samo su četiri od njemačkih 124 borbena aviona Eurofighter bila i stvarno u stanju letjeti.
“CDU započinje ovu diskusiju, ne bi li skrenuli pažnju s činjenice da su baš oni odgovorni za tragično stanje naoružanja i popune ljudstvom u Bundeswehru. Ne možete takve probleme riješiti receptima iz prošlog stoljeća“, kazao je Tobias Lindner, parlamentarni zastupnik Zelenih i član Odbora za obranu u Bundestagu. Johannes Kahrs, član parlamentarnog Odbora za proračun ispred SPD, kazao je da su CDU i njihova sestrinska stranka iz Bavarske “izbrisale čitavu infrastrukturu za masovno novačenje novih vojnika“. “A sada su se neki konzervativci predomislili i započinju debatu, koju ne podupire čak ni njihova vlastita ministrica obrane“, rekao je Kahrs. “Oni žele skrenuti pažnju sa svojih neuspjeha u promicanju jednog od klasičnih konzervativnih područja: obrane i sigurnosti. Tenkovi ne voze, avioni ne lete, a podmornice ne rone. I što oni rade? Pričaju o ponovnom uvođenju obveznog služenja vojne obveze. To nikome ne treba“.
Annegret Kramp-Karrenbauer (CDU)
No, ako je taj prijedlog od početka u praktične svrhe neprovediv, on bi ipak mogao poslužiti u političke svrhe. Naime, Kramp-Karrenbauer je tu ideju objavila nakon provođenja “ture slušanja”, tijekom koje se susrela s nizom stranačkih članova i aktivista širom države, što pokazuje kako je riječ o temi koja ipak pogađa žicu kod mnogih pripadnika stranačke baze CDU.
Uz to, istraživanja javnoga mnijenja objavljena ove nedjelje pokazuju i kako je Kramp-Karrenbauer tu dotakla bilo javnoga mnijenja. Istraživanja su pokazala da se 55,6 posto ispitanika slaže s ponovnim uvođenjem obveznog služenja vojne obveze. Pri tome, podrška je najviša pri pobornicima krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku – baš glasača koje se Kršćanski Demokrati nadaju pridobiti (ili vratiti), ne bi li izašli iz sadašnjeg stanja niske javne podrške.
* Ovaj tekst je autor Philip Kaleta objavio 8. kolovoza 2018. godine na portalu Politico EU (https://www.politico.eu/), pod originalnim naslovom „German military service trial balloon swiftly shot down“. Članak je u izvorniku dostupan na internetskoj adresi: https://www.politico.eu/article/germany-compulsory-military-service-trial-balloon-swiftly-shot-down/
