Na svojoj 64. sjednici održanoj 2. studenog ove godine, Vlada RH pozabavila se državnim financijama. Kao prvo, rebalansiran je aktualni državni proračun, a onda je donesen i prijedlog državnog proračuna za iduću godinu. Od gotovo dva sata sjednice, na proračunske je teme otpalo skoro 45 minuta, i tu je kratko obrazloženo kako se RH misli financirati idućih mjeseci, a onda i u narednoj godini. Ovdje ćemo se pozabaviti rebalanskom državnog proračuna za aktualnu 2017. godinu, ne bi li idućih dana onda detaljnije pogledali i obrambene financije za nadolazeću godinu.

Aktualni rebalans u resoru obrane

U četvrtak, 2. studenog, treća točka dnevnoga reda bila je posvećena “Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu”. Resor obrane je na prvi pogled tu prošao dobro, budući da iznos novaca namijenjen Ministarstvu obrane nije mijenjan – za razliku od kvota brojnih drugih resora, on je ostao fiksiran na dosadašnjem iznosu od 4.385.657.945 kuna. Da bi ovaj podatak stavili u širi kontekst, ovu je brojku potrebno usporediti s kretanjima obrambenih sredstava u zadnje dvije godine – prvo 2015. kao godinu redovitog poslovanja, a onda i 2016. kao godinu neugodnih fluktuacija, koju bi posljednje vrijeme mnogi rado zaboravili. Usporedba s ove dvije godine posebno je zanimljiva s obzirom i na činjenicu kako su za njih obje dostupni i podaci o izvršenju, tako da se može fino vidjeti po tri odvojene vrijednosti – prvotni optimistični plan, onda ponešto ozbiljnija prilagodba tog plana realnostima sektora, te na kraju i iznos sredstava koja su zaista bila utrošena te godine. Ta zadnja cifra često ocrtava prave okvire pojedinih proračunskih stavki, koji bez obzira na optimizam ili dnevnu politiku, nerijetko imaju svoje čvrsto zadane i teško promjenjive stvarne razmjere – razmjere koje treba izfinancirati da bi sustav uistinu kontinuirano radio.

Tako dolazimo do podataka da je u prosincu 2014. godine tadašnji ministar Kotromanović za obranu predvidio 4.409.345.700 kuna, koje su onda u rujnu 2015. rebalansirane na 4.394.345.700 kuna, da bi onda u 2015. godini stvarno bilo utrošeno samo 4.236.748.710,27 kuna (172,6 milijuna manje od prvotnog plana, odnosno 157,6 milijuna manje od rebalansiranog iznosa). Krajem ožujka 2016. godine ti su iznosi završili prilično srezani – MORH je u godinu krenuo sa samo 4.022.609.178 kuna (oko 371,7 milijuna manje od srezanih planova od godinu ranije ili oko 214,1 milijun manje od konačnog utroška iz 2015. godine). U rebalansu prošlogodišnjeg proračuna s kraja studenog 2016. resor obrane onda je zaradio još i dodatne rezove, završivši s planiranih tek 3.982.609.178 kuna – što je, mimo običaja, onda ipak završilo korigirano u praksi. Naime, u 2016. godini je za obranu na kraju bilo utrošeno 4.073.429.914,30 kuna – to je 90,8 milijuna više od planova u rebalansu, ali još uvijek ozbiljnih 163,3 milijuna kuna manje nego 2015. godine.

Budući da metodološki nije korektno uspoređivati planirane proračunske cifre s onima iz kategorije izvršenja, nama ostaje ovogodišnju cifru iz prvotnog plana i rebalansa (bez promjene) uspoređivati s istim takvim planskim ciframa za 2015. i 2016. godinu. Ipak, tu se vidi da je aktualni proračun ministra Damira Krstičevića bio i ostao veći od onog iz 2016. godine, iz doba kombinacije ministarskih mandata Josipa Buljevića i kraja godine s Damirom Krstičevićem. Ipak, ti su planski iznosi za 2017. godinu manji od onih kojima je u svojoj zadnjoj godini mandata planirao baratati ministar Ante Kotromanović – samo što ta razlika nakon rebalansa više nije velika, jer je zadnji proračunski plan iz 2015. bio samo 8,7 milijuna kuna veći od planiranog rebalansiranog iznosa za ovu godinu. Time nam rebalansirani obrambeni proračun 2015. postaje posebno zanimljiv u promatranju aktualnih, rebalasiranih obrambenih sredstava.

Naravno, pri tome treba napomenuti da ćemo prave iznose izvršenja ovogodišnjeg državnog proračuna imati javno dostupne tek krajem iduće godine – pa će tek tada biti i stvarno moguće usporediti konačne proračunske učinke po ovom nizu godina. No, već sada nam usporedba izvršenja obrambenog proračuna u 2015. i 2016. ukazuje da su tu sva čuda moguća – od zapravo standardne situacije da se godišnji planovi ne izvrše u cjelini (kao 2015.), pa sve do za obrambeni resor potpuno neuobičajenog stanja gdje godišnje izvršenje na kraju probije planove (kako lanjske 2016. godine).

Detalji, detalji

U nastavku ćemo aktualni nacrt rebalansa državnog proračuna za resor obrane promotriti prema njegovim sastavnim dijelovima. Naime, iako je u ovoj godini ukupna cifra za obranu ostala ista kao u prvotnim planovima, raspodjela novca za pojedine konkretnije svrhe unutar djelokruga MORH-a je zanimljivo varirala. Ove varijacije, odnosno njima izvedena preraspodjela sredstava, ujedno govore i ponešto više o pravim ciljevima i smjeru obrambene politike RH što nas posebno zanima.

(1) Razni materijalni resursi

Kao prvo, tu je segment “Opremanje, modernizacija i izgradnja” koji je ove godine prvotno bio planiran na 987.599.220 kuna, a onda je smanjen na 908.202.227 kuna. Riječ je o segmentu kojeg se čitave 2015. planiralo na malo više od 980 milijuna, da bi onda u stvarnosti bilo potrošeno 910,7 milijuna – dok se 2016. prvo planiralo 798, pa onda 769 milijuna kuna, da bi na kraju bilo utrošeno 880 milijuna kuna. Dakle, vidimo da se tu aktualne cifre poklapaju s onima iz 2015. godine, uz porast prema radikalno ograničenoj 2016. godini.

U ovom segmentu prvo na red dolazi stavka (1) “Opremanje materijalno tehničkim sredstvima”. Ona je za ovu godinu bila planirana na 254,2 milijuna kuna, što je onda rebalansirano na 222.158.407 kuna (smanjenje od oko 32 milijuna kuna ili 12,6 posto). Usporedive 2015. godine ta se stavka planski vrtjela između 227 i 228 milijuna kuna da bi potrošeno bilo oko 225 milijuna kuna. Prošle 2016. ona je s prvotno planiranih 248,6 milijuna bila rebalansirana na 236,7 milijuna, da bi na kraju potrošeno bilo bitno ozbiljnijih 366 milijuna kuna. Za razliku od toga, stavka (2) “Opskrba materijalnim sredstvima” je 2017. bila prvotno planirana na oko 409,9 milijuna, a onda je prošlog tjedna povećana na 429.939.533 kuna (za oko 20 milijuna, odnosno 4,88 posto). To je za 9,93 posto više nego u 2015. ujednačeno planiranih 387,2 milijuna (od kojih je bilo potrošeno 350,6 milijuna), kao i od u 2016. planiranih između 372,1 i 360,3 milijuna (od čega je onda bilo potrošeno oko 344,9 milijuna).

Iduće su na redu stavke vezane uz izgradnju i održavanje objekata – koje u proračunu za 2017. dolaze pod okvirom stavke (3) “Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata i infrastrukture” – s prvotno planiranih 126 milijuna kuna spuštene na rebalansiranih 101.381.617 kuna (pad od 24,66 milijuna ili 19,6 posto). Riječ je o materiji koja je 2015. bila sadržana u dvije odvojene stavke (“Izgradnja objekata i infrastrukture” i “Investicijsko održavanje objekata i infrastrukture”), koje su zajedno s prvotnih 147,5 milijuna kuna bile rebalansirane na 144,9 milijuna, od čega je tijekom godine bilo potrošeno oko 129,4 milijuna. U 2016. godini je ova tematika bila razdijeljena na tri odvojene stavke (“Izgradnja objekata i infrastrukture”, “Investicijsko održavanje objekata i infrastrukture” i “Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata i infrastrukture”) koje su skupno bile planirane na oko 104,92 milijuna, pa rebalansirane na oko 100,3 milijuna – da bi na kraju bilo potrošeno oko 86,4 milijuna kuna.

Iduće je tu navedena stavka (4) “Borbeno oklopno vozilo” za koje se prvotno u 2017. godini planiralo odvojiti preko 3,8 milijuna kuna, što je rebalansom smanjeno na samo 604.000 kuna (oduzeto je 84,16 posto novaca) – vjerojatno zbog već spominjanog otezanja njihova opremanja borbenim stanicama s topom kalibra 30 mm. Ova je stavka 2015. bila u punom zamahu otplate (94,76 milijuna planirano, i oko 87,55 stvarno utrošeno), da bi 2016. ovaj trošak opao na planiranih 6,54 milijuna (od toga je 5,51 milijuna kuna i zaista bilo utrošeno). Slično se izgleda oteže i projekt novog prototipnog broda za Obalnu stražu RH, čija je stavka (5) “Obalni ophodni brod” s prvotno planiranih 35,25 milijuna prošloga tjedna bila gotovo prepolovljena, na 18.467.007 kuna (47,6 posto smanjenja). Riječ je o stavci za koju je 2015. bilo uplanirano između 42,4 i onda 40,3 milijuna kuna (utrošeno oko 39,4 milijuna), dok se 2016. taj trošak prvo planiralo na 16,2 milijuna, pa rebalansom oko 15,4 milijuna (od čega je te godine bilo potrošeno 14,42 milijuna kuna). Dakle, tu kašnjenje s primanjem u službu ovog prototipnog plovila troškove iz ove stavke ruši iz ranga onih u 2015. godini bliže onima viđenim lani.

Nadalje, stavka (6) “NATO integrirani sustav protuzračne obrane” ove je godine s prvotno planiranih oko 15,5 milijuna kuna smanjena na rebalansiranih 2.839.000 kuna (smanjenje od 81,67 posto). Time je spomenuti rashod zapravo spušten u razinu između one iz 2015. godine (planirano između 1,8 i 1,9 milijuna, a potrošeno oko 1,39 milijuna) i one iz 2016. godine (kada je bilo planirano 3,754 milijuna i potrošeno oko 2,87 milijuna). Sličnu je radikalnu redukciju prošla i stavka (7) “Modernizacija radarskog sustava Enhanced Peregrine”, čija su sredstva za ovu godinu prvotno bila planirana na 380.000 kuna i onda rebalansom smanjena na 30.000 kuna. Ovo je još i mnogo uzme li se u obzir u 2015. planiranih 10.000 kuna (potrošeno 750 kuna), te u 2016. planiranih 2.080 kuna (od čega je onda bilo potrošeno čak 1.998,5 kuna). Za kraj ovog segmenta treba spomenuti stavku (8) “Opremanje dalekometnim topničkim sustavom” koja je u tekućoj godini eskalirala. Početno planiranih 142,5 milijuna kuna rebalansom je smanjeno na 132.782.663 kuna – što je itekako više od 2015. planiranih između 80,1 i 85,6 milijuna(stvarno potrošeno 77,3 milijuna kuna), kao i 2016. planiranih oko 46,28 milijuna (gdje je na kraju završilo utrošenih 59.196.474,26 kuna – oko 12,9 milijuna kuna ili 27,9 posto više od očekivanja).

(2) Personalije

Kao drugo, na redu je segment nazvan “Upravljanje i potpora osoblju”. Riječ je o dijelu obrambenog proračuna koji bi od prvotno planiranih 2.454.107.500 kuna prošlotjednim rebalansom trebao skočiti za oko 48,2 milijuna kuna (oko 1,97 posto), na iznova planiranih ukupno 2.502.345.100 kuna. Iskreno rečeno, kako se u više navrata iz MORH-a tekuću godinu proglašavalo baš godinom vojnika, dočasnika i časnika, na ovom se segmentu obrambenog proračuna očekivalo i bitno veći porast sredstava. Posebno to vrijedi u svjetlu činjenice kako je u istu svrhu 2015. godine prvotno bilo planirano 2.551.779.300 kuna, što je rebalansom bilo smanjeno za 39,95 milijuna, na 2.511.826.300 kuna (od čega je zaista potrošeno 2.487.086.279,25 ili 99 posto). Godinu dana kasnije, prvotno se tu planiralo 2.450.934.798 kuna, što je onda rebalansom bilo podignuto za oko 12,48 milijuna kuna, na 2.463.412.718 kuna (od čega je stvarno bilo potrošeno 2.462.438.059,71 kuna ili 99,96 posto sredstava).

Pri tome, stavka (1) “Troškovi osoblja i personalna potpora” s prvotno planiranih 2.441.047.000 kuna skače na rebalansom određenih 2.489.596.850 kuna (dodatnih oko 48,55 milijuna kuna). Prije dvije godine je  za ovu svrhu prvotno bilo odvojeno 2.535.429.300 kuna, što je onda rebalansirano na iznos od 2.496.293.300 kuna (oko 6,7 milijuna više nego je odvojeno ovogodišnjim rebalansom) – od čega je na kraju bilo potrošeno 2.476.496.963,48 kuna. Nakon toga, 2016. godina je tu bila slabija – prvotno je u ovu svrhu bilo predviđeno 2.439.392.548 kuna, što je rebalansom podignuto na 2.452.122.168 kuna (37,47 milijuna kuna manje nego ovogodišnjim rebalansom), da bi na kraju godišnja potrošnja lani bila 2.451.662.291,9 kuna (24,8 milijuna kuna manje nego 2015. godine). I inače sitna stavka (2) “Pribavljanje osoblja i izobrazba” ove je godine dodatno simbolički smanjivana – od prvotno planiranih oko 13 milijuna kuna na rebalansiranih 12.748.250 kuna (2,39 posto smanjenja). Ovaj je iznos između onih koje su u tu svrhu planiralo 2015. godine (prvotno 16,35 milijuna, rebalansom smanjeno na 15,5 milijuna, ali je zaista utrošeno tek oko 10,59 milijuna kuna), i iznosa planiranih 2016. godine (prvotno 11,54 milijuna, rebalansirano na 11,29 milijuna, od čega je konačno utrošeno oko 10,78 milijuna kuna).

(3) Komunikacije i razna potpora

Kao treći segment obrambenog proračuna RH navode se “Komunikacijsko-informacijski sustavi i potpora”, gdje je smješteno baš svašta, od informatičkih mreža do duhovne skrbi. Ovaj je odjeljak od prvotno planiranih 211.977.222 kuna rebalansom povećan na novi planirani iznos od 266.994.245 kuna (dodatnih oko 55 milijuna kuna ili 25,95 posto sredstava). Ovi su planski iznosi ponešto manji od onih planiranih u 2015. godini (prvotno 271,8 milijuna, rebalansom dignuto na 287,2 milijuna – od čega je onda potrošeno oko 248,8 milijuna kuna). Ipak, ovogodišnji su iznosi za čak 80 milijuna kuna viši od onih planiranih rebalansom 2016. godine (prvotno je tu bilo oko 190 milijuna, rebalansirano na 186,97 milijuna, uz konačni godišnji utrošak od oko 182,4 milijuna kuna).

Segment otvara stavka (1) “Opremanje i modernizacija komunikacijsko-informacijskim sustavima”, koja je s početno planiranih oko 50,3 milijuna kuna završila rebalansom smanjena na 39.836.585 kuna (10,5 milijuna ili oko 20,87 posto manje). Ova je stavka tako završila sličnije stanju iz 2016. godine (s prvotnih 33,8 milijuna na 32,16 milijuna, dok je na kraju tu ipak potrošeno 33.858.256,55 kuna), nego onom iz 2015. (kada je prvotno bilo zacrtano gotovo dvostruko više nego lani, 63,89 milijuna, što je rebalansom smanjeno za oko 2 milijuna, da bi na kraju potrošeno bilo 51.655.406,66 kuna). Ponešto je drugačije prošla stavka (2) “Održavanje komunikacijsko-informacijskih sustava”. Ona je prvotno bila planirana na oko 46 milijuna kuna, što je rebalansom smanjeno na 38.604.277 kuna (oko 7,4 milijuna ili 16,1 posto manje). Riječ je o stavci koja je posljednjih godina polagano rasla – od stanja 2015. (prvotnih oko 30 milijuna rebalansom smanjeno za milijun, od čega se potrošilo 26,8 milijuna), preko prošlogodišnjeg prvotnog plana od 33,83 milijuna koji je rebalansiran na 32,14 milijuna, da bi se konačno godišnje potrošilo oko 30,5 milijuna kuna.

Tematski se ovdje veže stavka (3) “Mrežni računalni sustavi” koja je ove godine završila gotovo pa prepolovljena – od 23,6 milijuna početnog plana na rebalansiranih 14.068.626 kuna (oko 9,55  milijuna ili 40,4 posto manje). Ipak, riječ je o predviđenim iznosima radikalno višim nego 2015. (planiranih 6,1 milijun, a utrošenih tek 3,96 milijuna) ili 2016. godine (planiranih 3,56 milijuna i utrošenih oko 3,33 milijuna kuna. Doduše, zanimljivo je napomenuti kako većina ovogodišnjeg novca po ovoj namjeni nije otišla na mrežnu informatiku, koliko na vezane građevinske objekte (10,5 milijuna kuna). Slična je situacija po pitanju stavke (4) “Razmjestivi komunikacijski modul (DCM F)”, koja je ove godine prvotno planirana na 2,8 milijuna i onda rebalansom uvećana na 3,48 milijuna (od čega je 2,83 milijuna ili 81,3 posto usmjereno na gradnju namjenskih građevinskih objekata). No, to na ovoj stavci i nije novost. Naime, 2015. je tu bilo planirano 4,6 milijuna (utrošeno 3,74 milijuna), od čega je u građevinske radove otišlo 3,55 milijuna (94,9 posto), dok je 2016. godine bilo planirano 4,35 milijuna kuna (utrošeno oko 3,88 milijuna), gdje su građevinski radovi obuhvatili oko 3,76 milijuna kuna (97,04 posto sredstava).

Famozna stavka (5) “Sigurnosni poslovi” izgleda stabilno – prvotni plan od 23 milijuna kuna prošlotjednim rebalansom nije diran. Ova je namjena 2015. godine bila simbolički smanjivana u planskoj fazi (od početnih oko 23,4 milijuna na rebalansiranih 22,49 milijuna kuna), da bi potrošeno bilo samo 15,15 milijuna. Iduće 2016. godine plan je opet krenuo s 23 milijuna, rebalansom smanjen na 22,89 milijuna – ali je onda i stvarno bilo utrošeno 21,98 milijuna kuna. Stavka (6) “Opća potpora” ove je godine krenula s oko 10,22 milijuna, što je rebalansom smanjeno na 9.751.050 kuna (4,58 posto manje). Riječ je o stavci koja se proteklih godina ponašala prilično stabilno, na malo nižim razinama realnog financiranja. Ona je 2015. godine krenula s 9,51 milijun (rebalans na 9,17 milijuna kuna) uz konačni utrošak od 7,82 milijuna. Lani se krenulo s 9,94 milijuna (rebalans na 9,49), da bi na kraju bilo utrošeno 7,17 milijuna kuna. Stabilno se posljednjih godina kreće i stavka (7) “Izdavaštvo i informiranje”, koja je ove godine prvotno bila zacrtana na oko 5,15 milijuna, da bi ovim rebalansom narasla na 5,38 milijuna. Prije dvije godine su za to bila zacrtana 6,44 milijuna (rebalans na 6,14 milijuna i utrošeno 5,23 milijuna kuna), dok se 2016. krenulo s 5,37 milijuna, što je smanjeno na 5,1 milijun – da bi onda godišnji utrošak ispao tek 4.927.850,05 kuna. Slično je prošla i stavka (8) “Duhovna skrb” – rebalansom povećana s početnih oko 9,15 milijuna na oko 9,4 milijuna kuna. Riječ je o stavci koja je 2015. godine krenula s 8,23 milijuna (rebalans na 8,07 milijuna), od čega je bilo utrošeno 7,79 milijuna kuna – da bi se 2016. od početnih 8,44 milijuna rebalansom stiglo na 8,27 milijuna, od čega je onda potrošeno bilo oko 7,75 milijuna kuna.

Radikalno je drugačija stavka (9) “Sudske presude i ovrhe”, gdje je naizgled zaglavio pokus s radikalnom uštedom. Naime, od prvotnih 41,7 milijuna tu sredstva prošlotjednim rebalansom skaču na oko 123,48 milijuna kuna (81,78 dodatnih milijuna ili porast za 196,1 posto). To je cifra sasvim u skladu sa stanjem 2015. godine (početnih 119,65 milijuna rebalansom dignuto na 139,65 milijuna, od čega je onda bilo utrošeno oko 126,66 milijuna) – dok se lani tu pokušalo odvojiti manje (od početnih 67,7 milijuna se rebalansom stiglo na 69 milijuna, koji su onda potrošeni u 100 posto iznosa).

(4) Obuka, vježbe i održavanje

Segment nazvan “Obuka i logistička potpora Oružanih snaga” je s prvotno zacrtanih 441.042.003 kuna prošlotjednim rebalansom smanjen na novu razinu od 418.996.703 (oko 22,05 milijuna ili gotovo 5 posto manje). Ipak, riječ je o primjetno većem iznosu nego je tu bio planiran bilo 2015. (prvotno 320,46 milijuna, rebalansirano na 331,56 milijuna, od čega se utrošilo oko 320,03 milijuna kuna) – u fazi rebalansa 87,44 milijuna (20, 87 posto) manje nego ove godine – ili 2016. godine (prvotno 329,68 milijuna, rebalansirano na 315,65 milijuna, od čega se u godini potrošilo 302,85 milijuna kuna) – što je u fazi rebalansa bilo 103,35 milijuna (24,67 posto) manje nego sada. Naravno, je li tu i stvarno došlo do radi o povećanju na godišnjoj razini, vidjet će se tek dogodine, kad javnosti postanu dostupni podaci o izvršenju aktualno rebalansiranog državnog proračuna.

Unutar ovog proračunskog odjeljka je stavka (1) “Obuka i vježbe” s početnih oko 68,13 milijuna rebalansom smanjena na novu razinu od 62.997.800 kuna (oko 5,13 milijuna ili 7,54 posto manje). Riječ je tu o pomaku uz planske faze slične stanju 2015. godine (početnih 74,7 milijuna rebalansirano na 73,96 milijuna, a onda potrošeno 68,75 milijuna kuna), prema stvarno utrošenim razinama iz lanjske 2016. godine (od početnih 80,26 milijuna se rebalansiralo na još uvijek velikih 78,63 milijuna, da bi na kraju bilo potrošeno oko 62,6 milijuna kuna).

Za razliku od toga, značajno je viša planska razina stavke (2) “Održavanje materijalnih sredstava i sustava”, koja je s prvotno planiranih 312,36 milijuna smanjena na 292,54 milijuna kuna. U tu se svrhu 2015. planiralo 210,62 milijuna, što je rebalansirano na 221,71 milijun (uz utrošak od oko 218,55 milijuna) – na razini rebalansa 70,8 milijuna (24,2 posto) manje nego ove godine – da bi se 2016. krenuo sa 199,07 milijuna, što je rebalansirano na 189,17 milijuna (uz godišnji utrošak od oko 192,33 milijuna) – što je na razini rebalansa 103,37 milijuna (35,34 posto) manje nego ove godine. Slično se kretala i stavka (3) “Održavanje građevina i infrastrukture”, koja je ove godine prvotno planirana na 60,545 milijuna kuna, što je onda rebalansom povećano na oko 63,46 milijuna kuna. Ova je stavka rebalansom iz 2015. završila na 35,89 milijuna kuna (potrošeno 32,73 milijuna kuna) – što je na razini rebalansa 27,57 milijuna manje od aktualnog ovogodišnjeg plana – da bi 2016. godine bila nešto viša (od početno planiranih 50,34 milijuna se rebalansom stiglo na 47,84 milijuna, da bi onda bilo potrošeno 47,92 milijuna kuna) – što je na razini rebalansa 15,61 milijun (24,61 posto) manje nego sada.

(5) Međunarodna suradnja

Peti veliki segment obrambenog proračuna, “Međunarodna suradnja”, ove je godine s početnih oko 64,16 milijuna smanjen na 58.832.000 kuna (oko 5,33 milijuna ili 8,31 posto manje). Ovo su razine manje od onih planiranih 2015. godine (od početnih 70,13 milijuna na rebalansom zacrtanih 67,07 milijuna kuna, od čega je onda i stvarno bilo potrošeno 66,12 milijuna), ali i 2016. godine (s početno planiranih 61,13 milijuna se rebalansom palo na 60,53 milijuna, da bi onda bilo utrošeno 59,86 milijuna kuna).

Pri tome, stavka (1) “Bilateralna i multilateralna suradnja” smanjena je za oko 5,1 posto, od prvotno zamišljenih 11,47 milijuna na 10,89 milijuna kuna. U 2015. godini se ona ponašala stabilno, uz 2,9 posto smanjenja u rebalansu (s početnih 11,83 milijuna na 11,48 milijuna) i godišnji utrošak od oko 11,18 milijuna kuna – a slično je bilo i u 2016. godini, gdje je smanjenje rebalansom iznosilo 2,65 posto (s početnih 11,34 milijuna na 11,04 milijuna), uz onda godišnji utrošak od 10,6 milijuna kuna. Veće je smanjenje zadesilo stavku (2) “Aktivnosti u okviru NATO i EU”, koje su s početno planiranih 52,69 milijuna smanjene na 47.942.000 kuna (4,75 milijuna ili oko 9 posto manje). S obzirom na 2015. godinu (od početnih 58,3 milijuna, preko rebalansiranih 55,58 milijuna, do konačnog utroška od 54,94 milijuna kuna), u fazi rebalansa govorimo o 7,64 milijuna (13,75 posto) više nego ove godine – dok je razlika zamjetna i prema lanjskoj godini (koja je počela s planom od 49,8 milijuna, preko rebalansom zacrtanih oko 49,5 milijuna, do godišnje potrošnje od 49,25 milijuna kuna), što na razini usporedbe rebalansa opet pokazuje oko 1,55 milijuna kuna (3,14 posto) nižu razinu aktualno planiranih sredstava.

(6) Misije u inozemstvu

Predzadnji veliki segment obrambenog proračuna, nazvan “Mirovne misije” godinu je započeo zacrtan na oko 103,73 milijuna kuna, što je onda prošlog tjedna rebalansom dignuto na 109.451.500 kuna (za 5,72 milijuna kuna ili oko 5,51 posto). Pri tome, bitno je napomenuti kako ovaj porast zapravo krije ozbiljno jačanje sredstava za NATO misije, uz istodobno slabljenje financiranja ovogodišnjih UN i EU misija. Ovo je još jedan segment koji se aktualno barem naizgled financira jače nego prethodnih godina. Tijekom 2015. godine ova je namjena krenula s razine od 91,38 milijuna, uz pad rebalansom na 89,93 milijuna (19,52 milijuna ili oko 17,8 posto manje nego ovogodišnji rebalans) i onda godišnjom potrošnjom od 90,53 milijuna. Iduće 2016. godine planiralo se 82,63 milijuna, što je rebalansom smanjeno na 81,89 milijuna (27,56 milijuna ili oko 25,18 posto manje nego ovogodišnji rebalans) – da bi potrošnja te godine završila na 81,44 milijuna kuna.

Stavka nazvana (1) “NATO operacije” ove je godine povećana s prvotnih 89,65 milijuna kuna na novu razinu od 101,13 milijuna kuna (povećanje od oko 11,48 milijuna ili 12,8 posto). Time je preokrenut trend vidljiv zadnjih godina, koji je 2015. godine troškove NATO misija smanjio s prvotnih 85,23 milijuna na rebalansiranih 83,86 milijuna (17.273.250 kuna ili 17,08 posto manje nego prema ovogodišnjem rebalansu), od čega je konačno bilo potrošeno 81,6 milijuna kuna. Lanjske 2016. je spomenuti trošak prvo bio zacrtan na 77,6 milijuna, a onda rebalansiran na 77 milijuna (oko 24,1 milijuna ili 23,83 posto manje nego je predviđeno prošlotjednim rebalansom), uz lanjski stvarni utrošak od oko 75,95 milijuna kuna.

Za razliku od toga, stavka (2) “UN misije” je za ovu godinu bila planirana na 10.179.500 kuna, da bi je onda rebalans skoro prepolovio, na 5.881.500 kuna. I uz spomenuto veliko smanjenje planiranih sredstava, financiranje ove stavke zapravo je isplanirano prilično iznad razine iz 2015. godine (prvotno 1,7 milijuna, rebalansirano na 1,62 milijuna, uz konačni utrošak od 1,57 milijuna), i lanjske 2016. godine (prvotno 2,14 milijuna, rebalansom smanjeno na oko 2,12 milijuna, i konačni utrošak od 2, 09 milijuna kuna). Usprkos mnogostrukom spominjanju naglaska na EU obrambene aktivnosti, stavka (3) “EU misije i operacije” ove je godine s početno planiranih 3,9 milijuna rebalansom smanjena na 2,4 milijuna (pad od 1,46 milijuna kuna ili 37,44 posto). Primjetno je to manje od stanja iz 2015. godine, kada se planiralo 4.453.500 kuna i na kraju potrošilo oko 7,3 milijuna – ali i prema 2016. godini, u kojoj se planiralo 2,87 milijuna (rebalansirano na 2,74 milijuna), uz konačni utrošak od malo iznad 3,4 milijuna kuna.

(7) Pomoć institucijama i stanovništvu

Zadnji veliki segment obrambenog proračuna, nazvan “Korištenje Oružanih snaga za pomoć civilnim institucijama i stanovništvu” ove je godine krenula s planiranih 123.037.500 kuna, da bi prošlotjednim rebalansom bila smanjena na i dalje ozbiljnih 120.836.170 kuna (pad od oko 2,2 milijuna ili 1,79 posto). Usprkos ovogodišnjim pojačanim aktivnostima i potrebama, ovaj je zahvat načelno na tragu kretanja iz 2015. godine (kada se s početnih 121,91 milijuna rebalansom krenulo prema 123,89 milijuna, da bi onda stvarno bilo potrošeno 113,48 milijuna kuna), ali i lanjske 2016. godine (gdje se s početnih 109,8 milijuna u rebalansu spustilo na 104,84 milijuna, uz konačnu godišnju potrošnju od 104,39 milijuna kuna).

Za razliku od većine segmenta, stavka (1) “Protupožarna zaštita” ove je godine simbolično porasla, s početnih 79.999.000 na rebalansiranih 81.978.670 kuna (1,98 milijuna kuna ili oko 2,47 posto. Imajući u vidu da protekle dvije godine nisu bile posebno požarno aktivne, ne čudi da su se novci za ovu svrhu tijekom 2015. godine lagano smanjivali (od početno planiranih 82,37 milijuna na rebalansiranih 82,30 milijuna, uz konačnu potrošnju od 77,11 milijuna kuna) – što je onda bilo nastavljeno i 2016. godine, od početnih 73,86 milijuna na rebalansiranih 70,31 milijun (11,84 milijuna ili 14,4 posto manje nego prošlotjednim rebalansom), uz konačnu godišnju potrošnju od 70,14 milijuna. Imajući u vidu ovogodišnju protupožarnu sezonu, ne čudi da je tu ponešto trebalo mijenjati. Slično tome je povećana i stavka (2) “Pomoć lokalnoj zajednici i ustanovama”, koja bi od početnih 1,82 milijuna trebala skočiti na 2.406.000 kuna (porast od 585.000 kuna ili 32,13 posto). Ovo je promjena sličnija 2015. godini, kada se s početnih 1,56  milijuna željelo skočiti na 4,06 milijuna, da bi zapravo bilo utrošeno 2,76 milijuna kuna, za razliku od prošle godine kada se krenulo s planom od 2,38 milijuna, rebalansom palo na 2,31 milijun, i onda stvarno utrošilo 1,82 milijuna. Stavka (3) “Potraga i spašavanje” jedini je veći dio obrambenog proračuna koji ovim rebalansom nije mijenjan, buduće da ostaje na planiranom godišnjem utrošku od 1.182.000 kuna. Tijekom 2015. godine za ovu se svrhu planiralo 1,445 milijuna, a konačno je bilo potrošeno oko 1,23 milijuna kuna. Naredne 2016. godine se u ovu svrhu planiralo 1,08 milijuna, da bi na kraju bilo potrošeno 990.482 kune.

Za razliku od prethodno navedenih primjera, stavka (4) “Hitni medicinski prijevoz” smanjena je s početno planiranih 14,36 milijuna na rebalansiranih 11.732.500 kuna (smanjenje od oko 2,63 milijuna ili 18,28 posto). Uz sve ove promjene planova, aktualne razine odvajanja su tu dodatnim transportnim aktivnostima primjetno povećane prema proteklim godinama – kako prema 2015. (od planiranih 6,64 milijuna, do konačnog godišnjeg utroška od 5,54 milijuna kuna), tako i 2016. godini (od prvotno planiranih 7,15 milijuna rebalansirano na 6,95 milijuna, uz konačnu potrošnju od oko 6,77 milijuna kuna). Samo malo bolje je prošla stavka (5) “Obalna straža”, smanjena s početno planiranih 25,68 milijuna na prošlotjednim rebalansom zacrtanih 23,54 milijuna (2.141.000 ili 8,34 posto manje). Ovo su manje razine planiranih troškova od onih iz 2015. godine (od početnih 29,9 milijuna, na rebalansiranih 29,45 milijuna, uz konačnu potrošnju 26,8 milijuna), jednako kao i 2016. godine (s početnim planom od oko 25,33 milijuna, rebalansiranih 24,2 milijuna, te uz konačnu godišnju potrošnju od sitno uvećanih 24,67 milijuna kuna).

Zaključak

Treba zamijetiti kako je prošlog tjedna rebalansirani obrambeni proračun završio iznimno sličnim zadnjem proračunskom planu iz 2015. godine, krajem mandata ministra Ante Kotromanovića (koji je bio samo 8,7 milijuna kuna veći od iznosa planiranog ovogodišnjim rebalansom). Pri tome, segment opremanja i modernizacije je sličan – iako su smanjeni iznosi za izgradnju objekata, kao i za većinu izrijekom imenovanih strateških projekata opremanja (BOV, OOB, NATO zračna obrana), osim izdatka za PzH2000 koji je krenuo u suštinsko ispunjenje. Usprkos inzistiranju na pravima vojnog osoblja, personalni su troškovi načelno ostali u granicama viđenim tijekom protekle dvije godine. Komunikacijsko-informacijsku opremu se izgleda planira manje pribavljati ali bolje održavati, dok će pod firmom investicija u mrežnu opremu i razmjestive komunikacije prvenstveno ulagati u namjenske građevine. Posebno treba napomenuti investiciju u podmirenje sudskih presuda i sličnih troškova koja je utrostručena, uz očiti neuspjeh dosadašnjih pokušaja štednje na ovoj i inače bolnoj točci obrambenog sustava RH.

Dok su ojačane stavke održavanja materijalnih sredstava, objekata i infrastrukture, smanjeni su troškovi za obuku i vježbe, kao i odvajanja za međunarodnu suradnju (bilateralnu i multilateralnu, u NATO i EU). Pri tome se NATO odnosi balansiraju jačim izdvajanjima za misije u okviru ove organizacije (prvenstveno ojačana Prednja prisutnost), više je novaca odvojeno i za misije pod UN-om, dok su tijekom tekuće godine oslabljena sredstva za misije u okviru Europske unije. Što se pomoći državnim institucijama i stanovništvu tiče, malo je ojačano izdvajanje u svrhu protupožarne zaštite, podmireni su troškovi uzleta opsega poslova medicinskog prijevoza, ali se malo smanjilo planove ovogodišnjeg investiranja u Obalnu stražu.