Osam dana prije otvaranja ponuda za višenamjenski borbeni zrakoplov, pristiglih temeljem zahtjeva za ponudu koji je Hrvatska u srpnju odaslala na 5 adresa, u Zagrebu se danas našao švedski ministar obrane Peter Hultqvist. Nakon jednosatnog sastanka s ministrom obrane Krstičevićem, Hultqvist je najavio da će se Kraljevina Švedska odazvati na hrvatski natječaj, odnosno da RH neće proći kao nedavno Belgija kojoj su Švedi dali košaricu zbog sumnji da je natječaj za pribavljanje novog belgijskog borbenog zrakoplova namješten za „velikog saveznika preko bare“ .
„Mi ćemo također podnijeti ponudu – i ponosan sam na to – u Hrvatskoj, za tjedan dana. I nadam se da iz toga možemo izaći uspješno, iz tog procesa… i da će to produbiti naše veze s Hrvatskom za budućnost, i da ćemo biti dugoročni partneri po pitanju borbenih zrakoplova“,
izjavio je švedski ministar obrane pred novinarima. Švedski suzdržano, Hultqvist nije pretjerano hvalio svoju zrakoplovnu uzdanicu u odnosu na moguće ostale ponude:
„Neću komentirati ostale opcije. Mi imamo vrlo dobar i vješt borbeni zrakoplov. Razvijamo ga već mnogo godina, i to je nova generacija borbenih zrakoplova. Mi smo ponosni na vještine i sposobnosti koje imamo u okviru švedske industrije, a pozvali smo i ministra iz Hrvatske da posjeti Švedsku, i da sam vidi što možemo s našim obrambenim snagama, a da također vidi i sposobnosti koje imamo. Dakle, mogu reći da su Češka Republika i Mađarska odabrale takvu mogućnost, i da bi Hrvatska te drugi u budućnosti mogli kupiti borbene zrakoplove JAS Gripen.“
Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević ponovio je da Hrvatska ima tri bitna parametra (strateško partnerstvo, cijena i poslovno-gospodarska suradnja), te je najavio što će se događati sljedećeg utorka, kada ističe rok za predaju ponuda:
„Trećega se otvaraju ponude. Te ponude se otvaraju po abecednom redu i nakon toga, kad otvorimo ponude, svi će imati priliku prezentirati svoju ponudu projektnom timu, vrlo otvoreno. A nakon toga naš projektni tim kroz jedan proces, kroz jednu evaluaciju, treba po ovim svim parametrima izabrati ono što je najbolje za Hrvatsku“.
O hrvatskoj nabavi zrakoplova i švedskoj ponudi razgovaralo se i kod predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, koja je naglasila kako ponude svih pozvanih ponuđača, s obzirom na značajna proračunska sredstva koja je potrebno uložiti u nabavu novih zrakoplova, moraju jamčiti dugotrajnu održivost cjelokupnog projekta i načine povrata dijela uloženih sredstava u hrvatsko gospodarstvo. Te su se teme, nema sumnje, dotaknuli i švedski ministar Hultqvist i hrvatski premijer Plenković, no u Banskim je dvorima bilo bitnije zahvaliti se švedskim stručnjacima čija su iskustva pomogla Hrvatskoj pri izradi strateških dokumenata – Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti (koji u prvom čitanju ipak nije prošao saborsku proceduru).
Osim ove dvije teme, Peter Hultqvist i Damir Krstičević razgovarali su i o novim sigurnosnim izazovima s kojima smo suočeni na prostoru Europe. „Složili smo se da kao članice EU moramo još više i bolje razmjenjivati i iskustva i informacije kako bi se mogli bolje suočavati s ovim ugrozama i rizicima s kojima smo suočeni“, naglasio je Krstičević. Upravo zbog suočavanja s novim ugrozama i rizicima, koje prvenstveno vidi u nedalekoj Rusiji, „Švedska ulaže značajna sredstva u obranu i u razvoj novih sposobnosti“, izjavio je švedski ministar obrane Peter Hultqvist.
Švedska i nove prijetnje
Već neko vrijeme Švedska intenzivno jača svoj godinama zapuštani obrambeni sustav. Nakon ovogodišnjeg povećanja obrambenog proračuna od preko 450 milijuna SEK (oko 55,7 milijuna USD), prošloga je tjedna u okviru proračunskog postupka objavljeno kako Švedska misli financirati svoju obranu u nadolazećim godinama. Riječ je tu o velikim uzastopnim godišnjim povećanjima – švedska Vlada će tako 2018. odvojiti dodatnih 2,7 milijardi SEK (oko 334 milijuna USD) za koncept „totalne obrane“ Švedske, pri čemu će 2,3 milijardi kruna biti izdvojeno za vojnu obranu, a 0,4 milijardi kruna za civilnu obranu. To je samo dio ukupnog trogodišnjeg povećanja od oko 8,1 milijardi SEK (oko milijardu USD), koliko je planirano u razdoblju od 2018. do 2020. godine. Osim toga, u 2018. godini dodatnih 80 milijuna SEK bit će namijenjeno za „Försvarets radioanstalt“ – FRA (National Defence Radio Establishment, nešto poput hrvatskog OTC-a), te za Vojnu obavještajnu i sigurnosnu službu („Militära underrättelse-och säkerhetstjänsten“ ili MUST), odnosno za njihove sigurnosne aktivnosti, borbu protiv terorizma i cyber-security.
U svjetlu novih sigurnosnih okolnosti, švedska Vlada uočila je nužnost ponovnog uvođenja ročnog služenja vojne obveza, kao i obnavljanja vojne prisutnosti na otoku Gotland. Gotland je trenutno centar vježbe „AURORA 17“ – najveće vježbovne aktivnosti švedskih Oružanih snaga i brojnih Vladinih agencija od vremena Hladnoga rata, koja je počela 11. rujna i završava u petak, 29. rujna. U vježbi sudjeluje ukupno 19.000 pripadnika iz svih grana Oružanih snaga Kraljevine Švedske i osoblje iz ukupno 40 agencija, kao i partnerske vojne jedinice iz Danske, Latvije, Estonije, Finske, Francuske, Litve, Norveške i SAD-a. „AURORA 17“ je tek uvod u pojačani režim vježbovnih aktivnosti koje Švedska namjerava provesti u narednih nekoliko godina, uvježbavajući koncept „totalne obrane“.
