Godišnje je izvješće glatko prihvaćeno u Saboru
„Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama RH za 2011. godinu, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u RH za 2011. godinu“ (u daljnjem tekstu – samo „Godišnje izvješće za 2011.“) cijeli je dan bilo predmetom rasprave saborskih zastupnika. Čitavo to vrijeme, boje MORH-a branila je zamjenica ministra obrane Višnja Tafra, koja je predstavila ovaj dokument, a onda i odgovarala na pitanja te izjave zastupnika.
Pri tome, gotovo pa se dogodilo čudo – i pozicija i opozicija složili su se da je stanje u Oružanim snagama, prvenstveno ono koje se tiče opremanja i modernizacije, katastrofalno, i baš su svi izrazili zabrinutost zbog kresanja proračuna za obrambeni sektor – kako za ovu godinu, tako i u projekciji proračuna za 2013. godinu. No ono oko čega se nisu mogli složiti je pitanje odgovornosti za takvo stanje – jedni misle da su odgovorni „oni prije“, jer su obranu godinama vodili nezainteresirani, neambiciozni i nestručni ministri, dok drugi odgovornima drže „ove sada“, jer nemaju odgovore kako popraviti ovo loše stanje.
Pa ipak, svi predstavnici Klubova zastupnika podržali su „Godišnje izvješće za 2011.“ kao, nažalost, realno i alarmantno. Niz takvih zapažanja otvorila je Sandra Petrović iz SDP-a, primjećujući kako ne može biti zadovoljna ulaganjem u HKoV, HRM i HRZ, ali je to, nažalost, očekivano. No narednih se godina treba nadati napretku, tim više što ulaganje u obranu može imati pozitivne učinke i na domaće gospodarstvo. Kao najbolju stavku u obrambenom sektoru, te pripadajućem „Godišnjem izvješću za 2011.“, Petrović je izdvojila specijaliziranu vojnu obuku.
IDS-ovac Damir Kajin bio je puno konkretniji, nazvavši „Godišnje izvješće za 2011.“ zapravo „Izvješćem o sudjelovanju Oružanih snaga u međunarodnim mirovnim misijama“, budući su se na to danas svele OS RH. Prema Kajinu, RH sudjeluje u jednoj krajnje dvojbenoj misiji – ISAF u Afganistanu, i pravo je pitanje – što mi tamo zapravo tražimo, budući je čak i novi francuski predsjednik Holland najavio povlačenje francuskih vojnika. Budući da se gospodarska i socijalna situacija u zemlji dramatično pogoršava iz dana u dan, Kajin nije pobornik povećanja vojnog proračuna, ali je sasvim jasno da – ako nema novaca, neće uskoro na red doći ni obnova tehnike Hrvatske vojske. Ipak je pohvalio održavanje kanadera, jer njihovo djelovanje ima dominantno civilni karakter. Kajina je posebno zanimalo što će u dogledno vrijeme biti s (vojnim) aerodromom u Puli i odlazi li vojska iz tog kompleks:
„To su barem štićeni objekti, tamo se ništa neće dogoditi – mislim na pljačku materijala koja je događa na Sv. Katarini, Monumentima ili u Hidrobazi u Puli. Kada bi se vojska povukla, ili kada se povlači, onda nakon toga slijede silne devastacije (kada kažem vojska, onda mislim na one vojnike koji pružaju zaštitu objekta) – jednom riječju: kada bi se vojska u cijelosti povukla ili napustila Muzil, preko noći bi taj prostor postao devastiran kao što je npr. Hidrobaza, ili nešto drugo“.
Dražen Đurović – krivci za stanje u obrani su nezainteresirani i nekompetentni ministri
Draženu Đuroviću iz HDSSB-a nije bilo jasno zašto, osim 3 temeljna roda, postoje još 2 izdvojene formacije – Hrvatsko vojno učilište (HVU) i Zapovjedništvo za potporu. A onda je sam sebi odmah i odgovorio – po njemu je veliki broj cjelina posljedica prevelikih apetita unutar Oružanih snaga i nečije velike gladi za činovima. Između 3 temeljne zadaće OS RH – (1) zaštita nacionalnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti RH, (2) sudjelovanje u međunarodnim operacijama i (3) potpora civilnim institucijama, Đurović smatra da su Oružane snage prenapregnute u raznim potporama civilnome sektoru (pomoć zdravstvenom i protupožarnom sustavu, spašavanje, dovažanje vode za Podgorač, itd) – OS RH nisu i ne bi trebale biti civilna zaštita, niti bi pripadnici OS takvu vrstu nevojne potpore trebali raditi besplatno i izvan svog radnog vremena. HDSSB se protivi tome da hrvatski vojnici budu topovsko meso zbog nečijih političkih interesa, kao i postojećoj situaciji u kojoj su svi tehnički resursi i obuka kadrova orijentirani na sudjelovanje i potporu mirovnim misijama, pa preporuča fokusiranje na temeljne zadaće OS, ali uz smanjenje mirovnih misija.
„Što se tiče logistike…Pitanje je da li je taj broj ispravnih sredstava borbeno uporabljiv? Ali zato je do kraja prošle godine isporučeno 67 BOV Patria, no bez ikakve opreme. Mi ne znamo da li ih i koliko je do danas na bilo kakav način naoružano, i da li se uopće mogu koristiti kao borbena vozila. Nadamo se da se barem nekoliko vozila može početi koristiti. Također navod iz Izvješća: „Opremanje topničkim sredstvima nije započeto zbog nedostatka financijskih sredstava. Zbog nedostatka financijskih sredstava nije provedena planirana nabava inženjerijskih strojeva. Zbog nedostatka financijskih sredstava odgođena je nabava sredstava za individualnu NBK-obuku. U 2011. nije realiziran niti jedan projekt opremanja i modernizacije HRM-a, iako je planirana nabava autonomnog podmornog vozila i sustav za identifikaciju brodova. Zbog nedostatka financijskih sredstava nije se pristupilo ugovaranju izgradnje obalnih ophodnih brodova. Radarski sustav GEM je pri kraju, a Peregrin nije operativno funkcionalan…“ Sustav OS RH nakon Domovinskog rata sustavno je i temeljito zanemarivan. Opseg i proračun OS dovedeni su do granica neizdrživosti. Nesposobni, nekompetentni i posve neambiciozni kadrovi izmjenjivali su se na mjestima ministara, zamjenika ministara i pomoćnika proteklih 10 godina kao na tvorničkoj traci“.
Tomislav Ivić – ne bi trebali raspravljati o Izvješću, nego o planovima nove Vlade
Iako je na 5. sjednici Odbora za obranu, održanoj 24. svibnja ove godine, predsjednik Odbora izabran za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog Sabora, Tomislav Ivić danas je pred saborsku govornicu izašao ispred HDZ-a. Kao da je prečuo zaključak prethodnika Đurovića, Ivić je ustanovio da:
„zabrinjavajući podaci o trenutnom stanju zvone na alarm, jer je ovako stanje neodrživo. Neodrživo je da ispravnost tenkova iznosi 24 posto, da prosječna starost nebojnih vozila iznosi 21 godinu – u biti, to su nebojna vozila još iz Domovinskog rata, da od 181 skladišnog objekta svega njih 57 odgovara suvremenim ekološkim i sigurnosnim propisima EU. Posebno ne možemo biti zadovoljni činjenicom da je propisani periodični zdravstveni pregled prošao tek svaki 3. hrvatski vojnik. Također je neprihvatljivo da se nije realizirao niti jedan projekt opremanja i modernizacije HRM-a, nije se pristupilo ugovaranju i izgradnji obalnih ophodnih brodova, a o stanju u HRZ i PZO moglo bi se itekako dugo pričati.“
„No stanje je takvo kakvo jest“, zaključio je Ivić koji je, dok je bio član Vlade, izbliza gledao dvojicu obrambenih ministara (Vukelić i Božinović) kojima je sve nabrojeno bilo dio odgovornosti, kao i zastoj pribavljanja obalnih ophodnih plovila tijekom 2011. godine, navodno u režiji ministara Dalić i Popijač. Ivić je dodao da ga više od onog prošlogodišnjeg zanima kakvo je stanje danas i što će biti sutra.
„Na to pitanje očekujemo odgovor, ne samo od ministra obrane, nego i od Vlade RH. Ukoliko se ne poduzmu odgovarajući koraci i mjere, ovo stanje će se dodatno urušavati, i 2014. godine bojim se da nećemo imati o čemu raspravljati kada je u pitanju spremnost obrambenog sustava RH. Znači li to da odustajemo od modernizacije OS, da li odustajemo od obalnih ophodnih brodova, da li odustajemo od eskadrile borbenih aviona, da li će se zbog neplaniranih sredstava u proračunu daljnje urušavanje obrambenog sustava?! To su ključna pitanja na koja, bojim se, nećemo dobiti odgovor jer ga Vlada, a i Ministarstvo, jednostavno nemaju.“
Dragutin Lesar – prihvatimo li Godišnje izvješće, dužni smo inicirati Zakon o civilnoj zaštiti
Dragutin Lesar, šef Hrvatskih laburista, imao je nekoliko konkretnih pitanja – primjerice: „Koliko borbenih aviona u ovom trenutku možemo dignuti u zrak? Koliko brodova u funkciji ima Obalna straža? U kakvom su stanju aluminijski brodovi od Finaca, kupljeni posredovanjem Patrije?“ I Lesaru je također zapeo za oko broj mirovnih misija u kojima sudjeluje RH, pritom upozoravajući da bi, po uzoru na neke druge zemlje, trebalo stati na kočnicu i prestati olako obećavati sudjelovanja u misijama kad god to netko zatraži. Zadržavši se na obrambenim pitanjima koja su u domeni Hrvatskog sabora (uz već spomenute mirovne misije), Lesara je zanimao i status Obalne straže – pod čijom je ona zapravo ingerencijom: OS RH ili MUP-a, što je do sada učinjeno da ona bude osposobljena i za civilne svrhe (npr. za kontrolu krijumčarenja roba i ljudi, ili za kontrolu ispuštanja balastnih voda), te koliko se brodova u našim brodogradilištima treba izgraditi za „pravu“ Obalnu stražu. Baš kao i HDSSB-ovac Đurović, i laburist Lesar smatra da HV ne treba izvršavati zadaće koje inače spadaju u djelokrug civilne zaštite.
„Ima li Hrvatska civilnu zaštitu? Postoji li u Hrvatskoj Zakon o civilnoj zaštiti? Koliko mi je poznato, osim grada Zagreba, pod civilnom zaštitom se podrazumijevaju dobrovoljna vatrogasna društva. I onda smo u situaciji da se i zbog najmanjih potreba na poslovima civilne zaštite angažira HV. Da li smo mi u Hrvatskom Saboru ti koji bi trebali otvoriti pitanje, raspravu, i napraviti zakonodavni okvir da se pitanje civilne zaštite normativno uredi, da se uredi njeno financiranje, kako bi Oružane snage znale s kojom pomoći u tom civilnom sektoru mogu raspolagati!?“
Lesar je na zastupnike apelirao da, prihvate li ovo Godišnje izvješće za 2011., na sebe preuzmu i obavezu da se zakonodavno uredi pitanje civilne zaštite.
Petar Baranović – zahvala protupožarnoj eskadrili
Izlaganje Petra Baranovića u ime Kluba HNS-a bilo je izravan odgovor Tomislavu Iviću: „Neugodno je slušati kolegu iz HDZ-a, jer je za vrijeme njihovog upravljanja donesen DPR, i jer su za realizaciju obveza iz DPR-a bili zaduženi upravo oni. Ovo Izvješće je svjedočanstvo totalnog nemara i nevjerojatnog upravljanja novcem poreznih obveznika!“ Baranović je izravno preporučio sadašnjem ministru obrane i odgovarajućim institucijama RH da pokrenu istragu o neodgovornosti onih koji zadnjih godina nisu radili svoj posao u obrambenom sektoru, a čiji rezultati se danas najbolje vide. HNS-ovom članu saborskog Odbora za obranu upitna je dobrobit članstva u NATO-savezu, budući da nakon ulaska RH u NATO više nismo u stanju sami zaštititi svoj nacionalni suverenitet i zapravo potpuno ovisimo o toj organizaciji. Potpora civilnom sektoru je zadovoljavajuća, a Baranović se posebno zahvalio ljudima iz protupožarne letačke eskadrile HRZ-a, kao i onima u inženjerijskim postrojbama, na velikoj i nesebičnoj pomoći.
