Hrvatska Vlada je jučer, 10. ožujka, na svojoj 7. sjednici predstavila prijedlog državnog proračuna za 2016. godinu. Ovaj je dokument izrađen temeljem Smjernica objavljenih prije dva tjedna, a njime je obuhvaćena čitava kalendarska godina – tako da on u svojim brojkama obuhvaća i Privremeno financiranje koje je prošle jeseni donijela prethodna Vlada, ne bi li proračunski pokrila prvi kvartal 2016. i time premostila izborno doba. Nažalost, kao što smo i najavljivali – u novom je državnom proračunu udio za obranu opao. Pri tome, taj je pad čak i veći od onog kojeg se krajem veljače naziralo u Smjernicama, i on iznosi minus 371.736.522 kuna ili 8,46 posto prema planovima za 2015. godinu. Pa ipak, sveukupni proračunski rashodi rasli su za 3,8 milijardi s obzirom na prošlu godinu, zastavši ukupno na visokih 122,4 milijarde kuna. Kako su prihodi u isto vrijeme planirani tek na 114,9 milijardi kuna – jasno je da tu govorimo o deficitu od ukupno 7,5 milijardi, kojem se dodaju i deficiti vanproračunskih korisnika i lokalne samouprave, tako da ukupni deficit ove godine iznosi oko 9,2 milijarde kuna ili 2,7% BDP-a.
No vratimo se na pitanje ovogodišnjeg odvajanja za obranu. Planirani obrambeni proračun za 2016. iznosi 4.022.609.178 kuna (582,999 milijuna USD ili 531.158 milijuna eura), što je jedno od najmanjih nacionalnih izdvajanja za obranu od neovisnosti RH. U konkretnome iznosu manja su izdvajanja bila od 1991. do 1993. godine – no kako je tada i čitav državni proračun bio radikalno manji, ta izdvajanja su u to ratno doba bila proporcionalno bitno značajnija u ukupnosti državnih financija (od 4, 26 do 6,28 posto BDP, i između 19,8 te 29,72 posto ukupnosti proračuna). U novije doba, obrambeni proračun je samo 2005. godine bio manji od aktualnoga – tada je iznosio oko 3,997 milijardi kuna (1,8 posto BDP ili 3,88 posto državnog proračuna) – što je ipak bolje od današnjeg udjela od 1,17 posto BDP-a i oko 3,29 posto proračuna.
Tek u ovim brojkama postaje jasno o kolikom se padu radi. Naime, ne samo da nema govora o NATO preporuci od 2 posto BDP-a, nego nema ništa ni od prošlogodišnjih 1,32 posto BDP (1,38 u NATO pregledima) – što je bilo proračunsko stagniranje dogovoreno pred NATO summit u Walesu početkom rujna 2014. godine. Iako se i ovim novim dnom proračunskog izdvajanja za obranu Hrvatska još uvijek svrstava u sredinu NATO zemalja po obrambenim izdvajanjima, to zapravo i ne govori mnogo, budući da u tom društvu većina država ipak ima bitno ozbiljnija gospodarstva – koja onda i uz manje postotke BDP-a izdvajaju bitno veće godišnje iznose za svoje nacionalne obrambene sektore.
Za kraj spomenimo i da usporedivi kolaps proračuna nije jednako dotakao sve segmente šireg sigurnosnog sektora Republike Hrvatske. Naime, dok je SOA ostala gotovo na istome (s prošlogodišnjih 324,9 milijuna, preko ovogodišnje planiranih 315,77 milijuna, sve do 320,23 2017. godine), a MORH radikalno pao za oko 372 milijuna kuna, proračun planiran za MUP RH je porastao za usporedivih 307,6 milijuna kuna (s prošlogodišnjih 4.768.441.562 kuna na 5.076.073.296 kuna u 2016. godini). Time je radikalno izmijenjen dosadašnji odnos resora obrane i unutarnjih poslova, koji je već duže vrijeme pokazivao polagano jačanje MUP-a, da bi ta razlika sada po prvi put dostigla fantastičnih 1.053.464.118 kuna (26,2 posto aktualnog obrambenog proračuna). Pri tome, ne samo da resor unutarnjih poslova i dalje dio svojih dosadašnjih poslova već tradicionalno prebacuje u obranu (vatrogastvo), već se radi i na dodatnome prijenosu policijskih poslova u Hrvatsku vojsku – gdje, naravno, nitko ni ne spominje ikakvo refundiranje tako nastalih novčanih troškova, već se samo čuje o porastu plaća za neke kategorije policijskih službenika.
Ponešto detaljnije o obrambenom proračunu
Oprema i infrastruktura
Ukupno gledano, segment (1) “Opremanje, modernizacija i izgradnja” smanjen je za oko 178,2 milijuna kuna (s 982,865 milijuna na 804,676 milijuna kuna). Od toga, stavka (1.1.) “Opremanje materijalno tehničkim sredstvima” je praktično pa ostala ista – pomakom od 228 milijuna na novih 231 milijun kuna. (1.2.) Stavka “Opskrba materijalnim sredstvima” pala je za 30,66 milijuna kuna (s 387,25 milijuna na 356,58 milijuna) – gdje vjerojatno spada i najavljeno smanjivanje količine kompleta borbenih odora koje bi MORH kupovao u nadolazećem razdoblju. (1.3) Stavka “Izgradnja objekata i infrastrukture” smanjena je radikalno – sa 52,96 milijuna na tek 8,63 milijuna (44,33 milijuna kuna razlike, ili 83,7 posto), jednako kao što je opala i stavka (1.4.) “Investicijsko održavanje objekata i infrastrukture”, kojeg se sa prošlogodišnjih 91,95 milijuna kuna smanjilo na tek 2,8 milijuna (89,15 milijuna ili 96,95 posto). No, budući da infrastrukturu ipak treba održavati, pa makar i smanjeno, tu je uvedena i nova stavka (1.5.) nazvana “Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata i infrastrukture” s 98,23 milijuna kuna – čime je izgleda općenito održavanje infrastrukture zapravo palo za oko 35,25 milijuna prema 2015. godini.
U ovu kategoriju spadaju i pojedini izdvojeni projekti opremanja i modernizacije – njih ukupno pet, koji su već godinama u posebnome fokusu zainteresirane javnosti. Među njima je i (1.6) “Borbeno oklopno vozilo” za koje će odvajanja s prošlogodišnjih 94,760 milijuna pasti na 16,843 milijuna (77,917 milijuna manje). Nažalost, prilično je jasno da se tu ne radi o okončanju ove investicije, već tek o privremenom odlaganju ozbiljnijeg opremanja ovih vozila, budući bi ova stavka opet trebala značajnije rasti 2017. te 2018. godine (za 3,2 i onda 3,74 puta – na 53,45 i onda 62,98 milijuna). Slična je dinamika vidljiva i po pitanju projekta (1.7.) “Obalni ophodni brod” za koji su sredstva s prošlogodišnjih 40,266 milijuna kuna smanjena na 38,264 milijuna. Naravno, imajući u vidu dosadašnja kašnjenja ovoga projekta, lako bi moglo biti da ni ovaj predviđeni iznos tu zapravo neće doći na naplatu – čime bi onda u pitanje došao i optimizam vidljiv iz rasta ove stavke na 90,67 milijuna projektiranih za iduću godinu (još jedan brod, nakon prototipa predviđenog za ovu godinu), a onda i 180,37 milijuna kojima bi se 2018. načelno htjelo kupiti još dva takva plovila.
Jednako su neizvjesna i iduća dva modernizacijska projekta. Prvi od njih je (1.8.) “NATO integrirani sustav protuzračne obrane” koji tek polagano započinje, i kojem se, nakon prošlogodišnjih 1,9 milijuna kuna, u tekućoj godini dodijelilo 3,754 milijuna (ne bi li onda planski skočio 2017. godine na 15,49 milijuna, i 31,68 milijuna). Iako Zakon o obrani posljednjih godina traži da se za obrambene nabave ukupno vrijednije od 5 milijuna eura (članak 6. stavak 3. točka 2) traži mišljenje Odbora za obranu, to po ovoj stavci do sada nije bilo napravljeno – tako da je teško reći o čemu se tu zapravo radi. Ponešto je jasniji projekt (1.9.) “Modernizacija radarskog sustava Enhanced Peregrine”, o kojem smo proteklih godina opširno pisali, i koji je prošao već spomenutu ocjenu Odbora za obranu Hrvatskoga sabora. Iako prošle godine nije bilo sreće s ovim poduhvatom (otuda i samo 10.000 kuna planiranih za 2015. godinu), za tekuću bi godinu tu trebalo na raspolaganju biti oko 2 milijuna kuna, s tendencijom rasta ovog rashoda (3,29 milijuna u 2017. godini i onda 21,6 milijuna u 2018. godini). Naravno, oba su ova modernizacijska projekta još itekako neizvjesna, a time i podložna radikalnijim promjenama u rebalansu koji slijedi krajem ove godine.
Konačno, i projekt (1.10) “Opremanje dalekometnim topničkim sustavom” (Panzerhaubitze 2000) ide dalje. Nakon prošlogodišnjeg izdvajanja 85,6 milijuna kuna u ovu svrhu, za tekuću 2016. je tu predviđeno tek 46,48 milijuna kuna (pad od 45,7 posto). Time se onda pomaknula i ukupna dinamika nužne modernizacije ovog sustava, a onda i njegove isporuke te uvođenja u službu pri OS RH, tako da se u 2016. u službi očekuje tek ona dva oružja pokazana na mimohodu u Zagrebu, da bi glavnina PzH2000 u Hrvatskoj osvanula 2017. godine – naravno, ako i tada bude išta od sada planiranih 117,99 milijuna kuna u tu svrhu (i onda još 92,86 milijuna u 2018. godini).
Kadrovske stvari
Iako je Vlada RH, te posebno ministar financija Zdravko Marić, u više navrata napomenula da se mirovine i plaće neće kratiti u ovogodišnjem državnom proračunu – to kao da ne vrijedi za sektor obrane. Naime, ukupni proračunski segment (2) “Upravljanje i potpora osoblju” pao je s prošlogodišnjih 2.511.826.300 kuna na ovogodišnjih 2.423.891.798 kuna – što je pad od ukupno 87,93 milijun kuna. Ako se pogleda detaljnije, za oko zapinje već prva stavka u ovome segmentu (2.1.) “Troškovi osoblja i personalna potpora” u kojoj je vidljiv pad od 84.953.752 kuna (od prošlogodišnjih 2.496.293.300 kuna, na ovogodišnje planiranih 2.411.339.548 kuna). Da ne bi bilo dileme – ovaj je rez pretežito raspoređen u stavku “Rashodi za zaposlene/Plaće (bruto)” (49,4 milijuna manje) i “Ostali rashodi za zaposlene” (30,52 milijuna kuna manje). Zornije prikazano – tih 49,4 milijuna, skinutih s ukupne mase bruto plaća, može biti ušteđeno ili ozbiljnijim smanjivanjem broja ljudi ili smanjivanjem plaća (gdje po svakom od 17.368 vojnih i civilnih djelatnika u obrambenom sustavu govorimo o 2.844 kune uštede na kvoti bruto plaća u godini dana ili oko 237 bruto-kuna na mjesec). Naravno, još je nejasno kako će te uštede zapravo biti provedene.
Jednako je zanimljiv podatak da je za 2016. godinu u sustav obrane uveden i novi rashod, nazvan “Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa” – kojeg 2015. nije bilo, a u ovoj 2016. godini bi trebao odnijeti 515.000 kuna. Blago odabranima!
Druga stavka u ovome segmentu – (2.2.) “Pribavljanje osoblja i izobrazba” – ove će godine lagano pasti. Od prošlogodišnjih 15,53 milijuna kuna, sada je tu planirano 12,55 milijuna – 2,98 milijuna ili 19,2 posto manje sredstava.
Komunikacije i rasuti troškovi
Kao treći veliki segment obrambenog proračuna svrstan je dio (3) “Komunikacijsko-informacijski sustavi i potpora”, za kojeg se u 2016. godini predviđa rez od 103,31 milijun kuna (od prošlogodišnjih 287.202.150 kuna, na ukupno 183.893.500 u 2016. godini). Ovo je smanjivanje rezultat dva velika reza i nešto omanjih porasta po pojedinim odjeljcima, koje ćemo sve sada podrobnije pogledati. Kao prvo, ozbiljno je rezana stavka (3.1.) “Opremanje i modernizacija komunikacijsko-informacijskim sustavima”, na koju se poseban naglasak stavljalo proteklih godina. Tu se od prošle godine planiranih 61,94 milijuna kuna za 2016. planira 47,5 milijuna – što predstavlja pad od 14,44 milijuna kuna ili 23,32 posto. Pa ipak, posebno će biti zanimljivo pratiti sudbinu drugog i bitno oštrijeg reza u ovom području, zahvata kojeg se planira na stavci (3.2) “Sudske presude i ovrhe”. Ondje su proteklih godina ustrajno bila trošena ozbiljna sredstva, i nije posebna tajna da MORH gotovo pa nije bio sposoban dobiti ijedan sudski postupak. Nakon što se u tu svrhu 2015. planiralo 139,65 milijuna kuna (8,5 milijuna manje nego je potrošeno 2014. godine) – novi plan tu podrazumijeva tek 42,7 milijuna kuna u 2016. godini. Optimisti bi se nadali da to smanjivanje od 96,95 milijuna kuna (69,4 posto) ukazuje na bitno smanjen pritok sporova i napredak u pravnome baratanju sporovima, no mi smo u takvim sklonostima umjereni.
Od stavaka koje rastu unutar ovog segmenta treba prvo spomenuti (3.3.) “Održavanje komunikacijsko-informacijskih sustava”, koje s dosadašnjih oko 29 milijuna kuna u 2016. godini skače na 32,8 milijuna, dok će sličnu sudbinu imati i stavka (3.4.) “Mrežni računalni sustavi” s porastom od 6,1 milijun na 8,5 milijuna kuna u 2016. godini. Donekle slična stavka (3.5.) “Razmjestivi komunikacijski modul (DCM F)” će praktično stagnirati, s kretanjem od 4,6 milijuna u 2015. i 4,05 milijuna planiranih za tekuću 2016. godinu. No, to je još i dobro prema stavci (3.6.) “Izdavaštvo i informiranje”, koja će s prošlogodišnjih 6,14 milijuna kuna ove godine pasti na 5,4 milijuna – što je posebna šteta ako imamo u vidu da se Hrvatski vojnik posljednje vrijeme trgnuo iz dugogodišnje stagnacije.
U ovo područje spada i stavka (3.7.) “Sigurnosni poslovi” koja simbolično raste (sa 22,49 milijuna u 2015. na 23 milijuna ove godine. Ponešto veći porast bilježi stavka (3.8.) “Opća potpora”, za koju je nakon 9,17 milijuna u 2015. godini ove 2016. predviđeno ukupno 11,11 milijuna kuna. Za kraj, spomenimo ovdje i stavku (3.9.) “Duhovna skrb” – koja je prošla kao i sve drugo s pridjevom “vjersko” u ovogodišnjem državnom proračunu. Ona je tu povećana za 753.520 kuna ili 9,3 posto (s 8,07 milijuna na oko 8,83 milijuna kuna), a većina će tog rasta otići na povećanje plaća (“Rashodi za zaposlene/Plaće (Bruto)”, “Materijalni rashodi/Naknade troškova zaposlenih” i “Materijalni troškovi/Rashodi za usluge”).
Obuka i logistika OS RH
Općeniti segment (4.) “Obuka i logistička potpora Oružanih snaga” ukupno gledano bilježi lagani rast prema prošlogodišnjim proračunskim planovima. Dok je 2015. tu bilo zacrtano 331.557.570 kuna, ove je godine taj iznos povećan na 347.969.880 kuna (porast od 16,4 milijuna kuna ili 4,95 posto). Pri tome je zanimljivo vidjeti da je tu najveća stavka (4.1.) “Održavanje materijalnih sredstava i sustava” pala za 2,98 milijuna kuna (s 221,71 kuna na oko 218,73 milijuna u 2016.) – dok su preostale dvije stavke u ovome segmentu lagano rasle. Pri tome, stavka (4.2.) “Obuka i vježbe” porasla je za oko 4,43 milijuna kuna (sa 73,962 milijuna u 2015. godini, na 78,39 u ovoj godini), dok je stavka (4.3.) “Temeljno održavanje objekata i infrastrukture” porasla za oko 14.97 milijuna kuna (s 35,89 milijuna kuna u 2015. godini, na 50,85 milijuna u ovoj godini).
Međunarodna suradnja
Općeniti proračunski segment (5.) “Međunarodna suradnja” već se godinama kreće u sličnim okvirima – što se ni ove godine nije bitnije promijenilo. Ovu stabilnost odražava i kretanje proračuna za spomenute aktivnosti – gdje je na prošlogodišnjih 67,07 milijuna kuna ove godine tu dodijeljeno 66,89 milijuna. Pri tome, stavka (5.1.) “Bilateralna i multilateralna suradnja” neznatno je smanjena (s 11,485 milijuna u 2015. godini, na 11,121 milijun u 2016. godini), da bi stavka (5.2.) “Aktivnosti u okviru NATO i EU” bila također neznatno pojačana (s prošlogodišnjih 55,58 milijuna na 55,77 milijuna kuna) – čime opet neće biti ni zagrebano pitanje manjka stručnog osoblja u Bruxellesu, koje mori kako obranu tako i čitavu tamošnju nacionalnu misiju Republike Hrvatske.
Međunarodne misije
Nakon velikog povlačenja OS RH iz misija u inozemstvu 2013. i 2014. godine, veliki proračunski segment (6.) “Međunarodne misije” skoro da stagnira. Konkretno, iznos novaca planiranih u ove svrhe se od 89,9 milijuna kuna planiranih u protekloj 2015. godini tu misli smanjiti na 86,02 milijuna u tekućoj 2016. godini. Pretežiti dio ovog smanjivanja (ukupni minus od oko 3,9 milijuna kuna) otpada na stavku (6.1) “NATO operacije”, koja gubi 3,53 milijuna kuna (s prošlogodišnjih 83.856.750 kuna pada na 80.327.000 u 2016. godini). Stavka (6.2.) “EU misije i operacije” također lagano pada, za 507.500 kuna (s 4.453.500 u 2015. na 3.946.000 planiranih u 2016. godini), dok stavka (6.3.) “UN misije” bilježi jednako simbolički porast – 122.850 kuna (od 1.621.150 kuna planiranih u 2015. godini, na 1.744.000 kuna u 2016. godini).
Javna sigurnost – ispomoć civilnim institucijama
Veliki proračunski odjeljak (7.) “Javna sigurnost/Korištenje OS za pomoć civilnim institucijama i stanovništvu” također bilježi omanji pad sredstava planiranih u 2016. godini – od prošlogodišnjih 123,89 milijuna kuna tu sada ide 109,27 milijuna (konkretno, 14.626.300 kuna manje, ili 11,81 posto manje nego 2015. godine). Pri tome, najveći pad ove godine tu bilježi stavka (7.1.) “Protupožarna zaštita”, koju se s prošlogodišnjih 82,3 milijuna kuna planira smanjiti na 74,49 milijuna (7.812.400 kuna odnosno 9,5 posto manje). Naravno – ova će ušteda držati vodu samo u slučaju da nadolazeće ljeto ne bude suho i toplo, što je itekako upitno. Jednako je upitna i ušteda planirana na stavci (7.2.) “Obalna straža” od ukupno 4,06 milijuna kuna (13,79 posto, s prošlogodišnjih 29.446.900 kuna je smanjena na 25.387.000 kuna). Naime, ako dođe do pomicanja migrantskih ruta prema Jadranu, od Albanije prema Italiji ili kroz Otrant na hrvatsku obalu, ne samo da tu neće biti ušteda, već će se i sva dosadašnja ulaganja brzo pokazati smiješno nedovoljnima.
Na ovo se nadovezuje i činjenica da je stavka (7.3.) “Potraga i spašavanje” za 2016. godinu također smanjena za 219.000 kuna (za 15,16 posto – s 1.445.000 kuna u 2015. godini, na 1.226.000 kuna u 2016.), kao što je za 860.000 kuna (12,95 posto) opala i stavka (7.4.) “Hitni medicinski prijevoz” (s 6.642.000kuna planiranih u 2015. godini, na 5.782.000 kuna u 2016. godini) – bez obzira na vjerojatno povećanje opsega posla u ovoj godini, sada kada više nema ionako iznimno spornog “pilot-programa” koji je protekle godine preuzeo barem nešto radnog opterećenja s leđa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Konačno, za 1.675.000 kuna ili 41,27 posto je pala i stavka (7.5.) “Pomoć lokalnoj zajednici i ustanovama” – sa 4.059.000 kuna u 2015. na 2.384.000 kuna u 2016. godini.
Zaključak
Za kraj, da sumiramo. Gotovo polovica od oko 372 milijuna kuna planiranih rezova pada u područje opremanja i modernizacije. Od tih 178,2 milijuna kuna trećina se uzima na materijalnim troškovima opremanja, trećina ide iz usporavanja dovršetka projekta BOV, dok preostalu trećinu čine praktične odgode u dinamici pribavljanja Obalnih ophodnih brodova i dalekometnog topništva (projekt PzH2000).
Gotovo četvrtina ukupnih ušteda u 2016. godini, ukupno 87,93 milijun kuna, dolazi iz iznosa za plaće zaposlenog osoblja u hrvatskom resoru obrane. Pri tome, ne samo da će na neki način biti smanjivana ukupna masa plaća, već će biti manje i pribavljanja novoga osoblja. Još 103,31 milijuna kuna bit će smanjeno u segmentu komunikacija i opće logistike, s naglaskom na prilično nesigurne planove o uštedama na sudskim postupcima koje često vode zaposlenici protiv MORH-a, odnosno države – budući ih se tradicionalno te dugogodišnje zakidalo na radnim pravima, bez osvrta na činjenicu da i sudovi tu ipak imaju nešto za reći. Manje su uštede još planirane i po pitanju međunarodnih misija te suradnje obrambenog resora s civilnim sektorom u RH.
Kako je sve to planirano prilično grubo i ujedno optimistično, već je sada sigurno da će ovaj proračun najkasnije nakon ljeta trebati ozbiljan rebalans. Ako se predstojeći mjeseci još pokažu sigurnosno izazovnima – bilo po pitanju poplava, požara, ili moguće navale migranata kopnom, odnosno morem – lako je zamisliti situaciju u kojoj bi Vlada RH još itekako požalila svoje aktualne rezove, koji su od i inače štedljivog obrambenog proračuna Republike Hrvatske napravili jednog od maksimalnih gubitnika proračunskih sredstava u 2016. godini.
