Hrvatski je Sabor u ovogodišnju zasluženu ljetnu pauzu ušao bez ikakvog uspjeha u izboru novog sastava Povjerenstva za sukob interesa, točnije – 4 njegova člana. Zahvaljujući bojkotu opozicije, te zastupnicima vladajuće koalicije koji su se uspjeli okupiti u kvorumskoj većini, ali su u dva kruga glasanja imali taman dovoljno nevažećih listića da glasanje ne bude regularno, prošao je i taj 10. lipanj do kada su se po novom Zakonu o sprečavanju sukoba interesa trebali izabrati novi članovi Povjerenstva.
Tko su kandidati za članove Povjerenstva za sukob interesa?
Dva kruga tajnog glasanja bila su više nego tragikomična: u prvom krugu za predsjednicu povjerenstva nijedna od dviju kandidatkinja ( javnosti inače nepoznate Sanja Lozančić i Dora Rešetar) nije dobila potrebnih 77 glasova zastupnika, a u drugom krugu nisu izabrana ni četiri člana Povjerenstva. U svakom drugom slučaju to bi bio hvalevrijedan potez, no ovako i postojeći sastav Povjerenstva, kao i kandidate za buduće Povjerenstvo, možemo okarakterizirati kao “jadan i jadniji”. Od ukupno 10 kandidata za 4 člana Povjerenstva za sukob interesa, široj javnosti poznata je tek jedna kandidatkinja – Jadranka Kolarević, predsjednica jedne od udruga potrošača, inače najpoznatija po tome što je svojedobno kao članica Programskog vijeća HRT-a štiklom nasrnula na drugog člana istog tog vijeća. Situacija je još gora kada se pogledaju kandidatkinje za predsjednicu Povjerenstva – Sanja Lozančić zaposlena je u gnijezdu sukoba interesa, zagrebačkoj Gradskoj upravi, a o Dori Rešetar zna se tek da je odvjetnica iz zajedničkog osječkog odvjetničkog ureda oca i sina Nediljka i Domagoja Rešetara, poznatih po obrani Branimira Glavaša. Ako mislite da je tu kraj nebulozama, držite se dobro, jer kraja nema – i među ostalim anonimnim kandidatima više je onih koji bi trebali ići u malu školicu o sukobu interesa, umjesto da dijele pravdu na tom polju. Tako su se među kandidatima našli: Robert Jambrović – šef službe za pripremu saborskih sjednica, Rajko Kneklin – član stručne službe dosadašnjeg Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, Dinka Prce – zaposlenica Tajništva Sabora , te Željka Žokalj – načelnica Sektora pravnih, kadrovskih i općih poslova pri Tajništvu Ministarstva pravosuđa. SDP-ovac Nenad Stazić bojkot opozicije obrazložio je njihovim zahtjevom za preispitivanjem ustavnosti novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, kao i zahtjevom da se glasa dvotrećinskom većinom, što je odbijeno, a nije propustio naglasiti ni da će se nakon parlamentarnih izbora i SDP-ove pobjede ponovno birati Povjerenstvo kojem će na čelu biti oporbenjak iz redova HDZ. Cirkus se, dakle, nastavlja!
BiH: uškopljena Agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije
Nakon više od godinu dana natezanja, Parlamentarna skupština BiH 14. srpnja konačno je imenovala šefa Agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije i njegova dva zamjenika. Kandidati su izabrani na osnovu rang-liste parlamentarnog povjerenstva za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, a predsjednik povjerenstva Milorad Živković svako malo upozoravao je da bi eventualni neizbor čelnih ljudi Agencije mogao ugroziti nastavak vizne liberalizacije za BiH. Emiru Đikiću iz Transparency Internationala BiH to je dovoljno za tvrdnju da ovakav, politički izbor čelnika Agencije pokazuje da će se i Agencija u svom radu rukovoditi političkim dogovorom.
I u Bosni i Hercegovini, kao i u većini zemalja bivše Jugoslavije, veliki je problem politička korupcija i nepostojanje političkog okruženja za jasnu manifestaciju borbe protiv korupcije. “Kod nas se sva priča oko korupcije završi na 20 maraka policajcu, dok prolaze ugovori vrijedni milijarde i miljarde oko javnih nabavki, o kojima se ne govori pretjerano jer populacija zaista vidi samo onaj dio koji se tiče 20 maraka“, kaže za Radio Slobodnu Europu Emir Đikić. No ni nama u Lijepoj našoj takva priča nije strana, baš kao ni one bosanske zamjerke kako Agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije nema mogućnosti sankcija. A bez odgovarajućih i, prije svega strogih sankcija, nema ni borbe protiv korupcije. No ako ništa drugo, nadaju se naši susjedi, Antikoruptivna agencija konačno će moći od dužnosnika zatražiti (pa valjda i dobiti) imovinske kartice, što je do jučer bilo gotovo nemoguće.
Crna Gora: konačno usvojen novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa
Skupština Crne Gore uz poticaj iz EU usvojila Zakon o sprečavanju sukoba interesa
Uz malu pomoć stručnjaka Europske komisije, i jasnu poruku iz kabineta Stefana Fuellea, povjerenika za proširenje, crnogorska Skupština završila je s radom u srpnju usvajanjem Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Fuelle je, naime, poručio skupštinarima da “Crna Gora mora poboljšati antikorupcijski pravni okvir, što je u skladu sa ključnim prioritetima koje je postavila Evropska komisija”. Zakon o sprečavanju sukoba interesa važna je karika tog pravnog okvira, pa se u njega trebaju inkorporirati i preporuke Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO), drže u Bruxellesu. GRECO je tako preporučio da se Zakon o sprečavanju sukoba interesa proširi na sve dužnosnike koji obnašaju javne funkcije, kao i da se u zakonskim odredbama vrijednost bilo kojeg poklona koji dužnosnik može primiti na nivo koji neće izazvati zabrinutost u vezi sa mitom ili drugim formama koje bi mogle nekome dati pretjeranu prednost u odnosu na ostale. Uz to, Fuelle je još zatražio i uvođenje jasnih pravila za situaciju kada dužnosnik prelazi u privatni sektor. Također, prema friško usvojenom Zakonu, zastupnici Skupštine Crne Gore više neće imati privilegiju da uz zastupničku funkciju obavljaju druge javne funkcije, odnosno da budu predsjednici općina, i članovi ili predsjednici Upravnih odbora javnih tvrtki, a bitno su im reducirani i dodatni prihodi koji su se do sada kretali od nekoliko stotina do par tisuća eura. Aktualni zastupnici imaju rok do 01. studenog da odluče hoće li ostati zastupnici ili će ipak zadržati samo funkcije u upravnim odborima, a do ožujka sljedeće godine istu dilemu moraju razriješiti i čelnici lokalnih uprava koji su istovremeno i zastupnici u Skupštini.
