Odgovor na ovo pitanje je, nažalost, jednostavan: hoće, ali na sitno!

Sukladno Planu prijma u djelatnu vojnu službu u 2015. godini, MORH i OS RH tijekom ove godine planiraju primiti i 32 vojna specijalista – i to 8 časnika te 24 dočasnika. No plan je primiti ih u obrambeni sustav putem javnog natječaja, i to tempom koji je određen već spomenutim Planom prijma. Kao što smo već pisali, u 3. tromjesečju ove godine s tržišta rada trebalo bi biti primljeno 8 kandidata za popunu kritičnih VSSp-a časnika vojnih specijalista – pritom okvir potreba obuhvaća 4 stručnjaka za meteorologiju, 2 tehnologa i 2 glazbenika. Što se tiče preostala 24 kandidata za popunu kritičnih VSSp-a dočasnika vojnih specijalista, sustav vapi za stručnjacima za računalne sustave, održavanje, naoružanje, optičke instrumente i ciljničke sprave, te za agregate i izvore struje, kao i za defektantima, pirotehničarima, raketnim tehničarima i glazbenicima. Svi će se oni primati putem javnog natječaja. Naravno, sukladno zakonu, na natječaje se, sukladno svojim kvalifikacijama, mogu javljati i državni službenici te namještenici iz sustava, ali i djelatne vojne osobe koji ispunjavaju tražene uvjete.

U skladu s važećim knjigama ustroja, u OS RH postoje 582 ustrojbena mjesta vojnih specijalista. Od toga je na dan 1. siječnja 2014. godine, sukladno članku 230. Zakona o službi u OS RH, u vojne specijaliste prevedeno ukupno 538 osoba. Od toga je bilo 95 časnika, 256 dočasnika te 187 državnih službenika i namještenika. Tijekom 2014. nije bilo dodatnih prevođenja u vojne specijaliste, s obzirom da je spomenutim člankom Zakona o službi, pojašnjavaju u MORH-u, takva mogućnost predviđena samo jednokratno. Štoviše, tijekom 2014. iz sustava je očito otišlo nekoliko vojnih specijalista, jer prema podacima Ministarstva obrane – prvoga dana 2014. godine bilo je 538 vojnih specijalista, a posljednjeg dana godine, 31. prosinca, u OS RH bilo je raspoređeno 529 vojnih specijalista. No, budući da tijekom 2014. i s planom za 2015. neće biti dosegnut ukupan broj ustrojbenih mjesta za vojne specijaliste (582), već će se popunjenost kategorije vojnih specijalista svesti na ukupno 561 časnika i dočasnika, to bi valjda značilo da će preostali 21 novi vojni specijalist biti uveden u sustav naredne, 2016. godine. Kod vojnih specijalista prevladavaju osobe tehničkog i zdravstvenog obrazovnog profila (zrakoplovni tehničari, specijalisti za održavanje borbene tehnike, tehničari za održavanje sredstava veze, radarski tehničari, pirotehničari tehničke struke, raketni tehničari, liječnici, stomatolozi, medicinski tehničari, stomatološki tehničari, laboranti i sl.), dok su se od društvenih obrazovnih profila među vojnim specijalistima našli tek – glazbenici.

Iako je u prošlogodišnjem intervjuu portalu Obris.org dopredsjednik odbora MORH-a u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Vjekoslav Majnarić najavio da se razmišlja o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS RH kako bi se još jednom broju namještenika omogućilo prevođenje u kategoriju vojnog specijalista, od toga očito nema ništa. To potvrđuje i diplomatski odgovor MORH-ove Samostalne službe za odnose s javnošću, koja na pitanje: „Jesu li uvaženi zahtjevi sindikata za povećanjem broja vojnih specijalista?“ diplomatski odgovara:

„Smatramo kako je važno istaknuti stalnu komunikaciju sa sindikatima na redovitim sastancima. Zajednički se ulažu napori kako bi se u okviru zakonskih mogućnosti sagledali zahtjevi i optimizirali u skladu s potrebama. Kad god je to moguće uvažavaju se konstruktivni argumenti sindikata“.

Tko je sve vojni specijalista u RH?

Pri tome, s portala Obris.org smo već ranije problematizirali i zanimljivu činjenicu o općenitom svrstavanju glazbenika u okvir vojnih specijalista. Naime, to je kadrovsko rješenje gotovo jednako nakazno kao i svrstavanje sportaša koje MORH drži na svojevrsnoj socijalnoj skrbi – u kategoriju dragovoljne pričuve (o čemu smo također nedavno pisali). Na općenitu temu glazbenika kao sastavnog dijela OS RH (valjda zato jer, među ostalim, u zalihama orkestralnog pribora imaju i partiture nešto vojnih skladbi), te o statusu pjevača klape HRM-a „Sveti Juraj“ postavili smo pitanje i tijekom prošlogodišnje javne diskusije o novom Dugoročnom planu razvoja OS RH (službeno proknjiženo kao dio 137. pitanja):

„U sastavu Zapovjedništva za potporu se spominje i Vojni orkestar. Kakvu to podršku za OS RH pruža ova kulturno-umjetnička trupa? Je li to zaista kapacitet kojem je mjesto u OS RH, ili u obrambenome sustavu općenito? Osim toga, kad se već spominju muzičari na vojnoj plaći – zašto nigdje u ovom dokumentu nema spomena organizaciji poznatoj kao Klapa Hrvatske ratne mornarice ‘Sveti Juraj’ ? Na čijoj su oni plaći i hoće li uskoro čitavo to muzičko djelovanje, koje zasigurno ne predstavlja osnovni razlog postojanja OS RH, krenuti na slobodno tržište rada i usluga, a mimo obrambenoga proračuna?“

Na to smo dobili i službeni odgovor, u sklopu objave rezultata općenitog procesa diskusije oko DPR-a:

„Orkestar Oružanih snaga pruža potporu prigodom vojnih ceremonija i proslava obljetnica koje su utkane u vojni život i tradiciju i bez koje nijedna vojska ne postoji. Orkestar godišnje izvrši oko 300 glazbenih nastupa. Vojni orkestar imaju skoro sve oružane snage što potvrđuje da države u našem okruženju imaju po nekoliko vojnih orkestara (Slovenija 2, Mađarska 10, Austrija 8, Italija oko 15, Srbija 3, BiH ima 1 vojni orkestar, Njemačka ima glazbenu službu s orkestrima u svakoj pokrajini, mornaričkim i zrakoplovnima orkestrima… ). Klapa “Sveti Juraj”, nije posebno istaknuta jer je ustrojstvena jedinica Orkestra budući da su u Nacrtu DPR-a prikazane samo zadaće za prvopodređene postrojbe ZzP-a te se spominje samo njezin razmještaj. Klapa ”Sveti Juraj” godišnje ima oko 120 nastupa koji uključuju vojne ceremonije, državni protokol, koncerte u inozemstvu, zatim koncerte na poziv lokalne zajednice, braniteljskih udruga i slično“.

Pri tome, a za kraj, zapravo nam nejasnim ostaje tek pitanje:

„Zašto bi Hrvatska bila lošija od jedne Njemačke, Mađarske ili Austrije?“

U svrhu dostizanja svijetlih tradicija ovih zemalja, možda bi i svo to preostalo 21 specijalističko mjesto trebalo popuniti glazbenicima. Da ne kažemo da bi, u kontekstu vojnog koncertiranja, paradiranja i šire društvene pomame za “povijesnim postrojbama“, možda imalo smisla i sve ostale suštinski nepotrebne specijalnosti iz lepeze vojnih specijalista jednostavno zamijeniti nezaposlenim glazbenicima – do kojih je i na tržištu rada u RH vjerojatno ipak lakše doći nego do stručnih tehničara ili medicinara.