Nakon govora tijekom inauguracije, 15. veljače ove godine – o kojem smo već pisali na portalu Obris.org – Hrvatska je došla i do prijenosa dužnosti na Pantovčaku (protokolarni prijenos ureda obavljen je 18. veljače u 17.30, da bi nova predsjednica s početkom 19. veljače i formalno preuzela dužnost). Samo dan kasnije u javnost su dospjeli prvi detalji pojedinih imenovanja u Uredu predsjednice RH, da bi pojedinosti tog procesa onda osvanule i u Narodnim novinama – prvo kroz novu Odluku o Uredu predsjednice RH (NN 20/15 od 23. veljače 2015.), a onda i kroz službenu potvrdu provedenih imenovanja (NN 21/15 od 24. veljače 2015. godine). Ujedno, u javnost su počeli dolaziti i prvi službeni stavovi nove predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović – izrečeni kroz priopćenje od 23. veljače i dopis predsjedniku Vlade RH Zoranu Milanoviću od istoga dana, a onda i tematskim intervjuom danim jednoj od  vodećih nacionalnih televizijskih kuća u srijedu, 25. veljače 2015. godine.

Prvo tematsko priopćenje s Pantovčaka

Sezona razmjene pisanih poruka između Markovog trga i Pantovčaka u ponedjeljak, 23. veljače, započela je otvorenim pismom predsjednika Vlade RH Milanovića, koje prenosimo u cijelosti:

“Kolinda Grabar Kitarović
Predsjednica Republike Hrvatske

Poštovana gospođo Predsjednice,
imajući u vidu zajedničke ustavne i zakonske ovlasti u pogledu usmjeravanja rada sigurnosnih službi, predlažem Vam da, čim budete spremni, ali svakako u razumnom roku, zajedno sazovemo sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost. Naime, Godišnje smjernice za rad sigurnosno obavještajnih agencija Republike Hrvatske za 2015. godinu nisu još usvojene. Vaš prethodnik, predsjednik Ivo Josipović, i ja iz razumljivih razloga nismo to željeli učiniti tijekom predizborne kampanje.
Koristim ovu priliku da Vam ponovim poziv da dođete na sjednicu Vlade Republike Hrvatske, kada Vam god to odgovara.
Nastavno na Vašu, više puta javno izraženu, namjeru da predložite Vladi da „održi sjednicu i razmotri određena pitanja“ (čl. 102 Ustava Republike Hrvatske), načelno pozdravljam takvu inicijativu. S obzirom na prirodu i način djelovanja Vlade, smatram da je važno da pripremite konkretne prijedloge, mehanizme za njihovo provođenje te procjenu financijskih i proračunskih učinaka.

S poštovanjem
Zoran Milanović
predsjednik Vlade Republike Hrvatske”

Odgovor na to stigao je ubrzo, u obliku “Priopćenja Ureda predsjednice RH”, koje se u svojih 6 točaka osvrće (1) na telefonski razgovor koji su Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović vodili 19. veljače o pitanju zajedničke sjednice Vlade, (2) o zajedničkom utvrđivanju dnevnoga reda takve sjednice, (3) o činjenici kako do usuglašavanja po pitanju tog dnevnog reda nije došlo te Predsjednica RH upućuje prijedlog dnevnoga reda, (4) da bi se izreklo kako Pantovčak temeljem analiza i konzultacija najkonkretnijim prijedlogom za izlazak RH iz krize smatra ostavku predsjednika Vlade RH (što je medijima predstavljalo i najzanimljiviju točku ovog priopćenja), (5) kako u slučaju da Vlada RH ne uvaži ovaj prijedlog Predsjednice RH na Pantovčaku očekuju konkretne prijedloge za izlazak RH iz krize, zajedno s načinima njihove provedbe i procjenama učinaka, te (6) da Predsjednica RH s zadovoljstvom prihvaća poziv Vlade RH za održavanje Vijeća za nacionalnu sigurnost, a po pitanju usvajanja godišnjih smjernica za rad sigurnosno-obavještajnih agencija u 2015. godini.

Samo nekoliko sati kasnije, s Pantovčaka se čulo o još jednoj komunikaciji u smjeru Pantovčak-Vlada RH, konkretno “Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović uputila je dopis predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću kojim predlaže zajedničku tematsku sjednicu Vlade RH“. U ovom otvorenom pismu, težište sadržaja je na opisu lošeg stanja i opadanja gospodarstva RH – da bi onda i formalno bilo zatraženo sazivanje zajedničke tematske sjednice Vlade RH na kojoj bi prisustvovala i predsjednica RH, pri čemu je predložen i ponešto konkretniji dnevni red od ukupno 5 točaka. Od njih, tek ova posljednja točka sadrži i određene izričite sigurnosne konotacije u opisu koji glasi “5. Modeli i mjere koje Vlada RH planira provesti do kraja mandata za osiguranje energetske neovisnosti i sigurnosti Hrvatske“.

Nakon ove prepiske, na red je dva dana kasnije došlo i prvo veće programatsko obraćanja javnosti predsjednice Grabar Kitarović u udarnoj informativnoj emisiji televizije Nova TV.

Intervju za televiziju Nova TV

U večernjim satima srijede, 25. veljače, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović je za televiziju Nova TV razgovarala s novinarkom Ivanom Petrović. U ukupno nešto manje od 12 minuta razgovora obrađen je bio čitav niz pitanja – od onih vezanih uz pomaganje siromašnima, o njenom traženju ocjene ustavnosti Ovršnoga zakona, zatim i o pitanju značenja zahtjeva za ostavkom predsjednika Vlade RH Milanovića od 23. veljače (gdje predsjednica RH tvrdi kako je o pismu Vlade RH saznala od medija, iako je ono dostupno na internetskim stranicama Vlade RH), te o nastavku njihove komunikacije kasnijim konstruktivnijim dopisom.

Nakon toga intervju se dotakao srži – teme nacionalne sigurnosti RH – pitanja potrebe izrade Strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, dokumenta o kojem je aktualna Vlada svojedobno pričala, da bi ta tema onda u tišini pala pod stol. Na konkretno novinarsko pitanje “Gospođo predsjednice, mi nemamo još novu Strategiju nacionalne sigurnosti, a govorimo o stvarima za koje nam je ta strategija neophodna. Hoćete li tražiti da se konačno izradi nova strategija?“, uslijedio je odgovor:

“Apsolutno ste u pravu… Pa evo već jesam, moram reći, jutros. Držim da su već u Uredu premijera zaprimili pa mogu govoriti sada o tome, o mojem dopis u kojem prihvaćam njegov prijedlog za sazivanjem sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, da se razmotre smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih službi, ali isto tako u tom pismu mu predlažem da započnemo dijalog i raspravu o novoj Strategiji nacionalne sigurnosti – jer prethodna je iz 2002. godine. Kao što znate, Hrvatska je u međuvremenu ušla u NATO, postala članica Europske unije, i stubokom su se promijenili i uvjeti, i sigurnosne ugroze, i uvjeti u kojima Hrvatska živi, radi, ali i gospodarsko stanje u Hrvatskoj. Molim Vas, nemojmo zanemarivati gospodarsku krizu koja u bilo kojem trenutku može generirati i sigurnosnu krizu“.

Ovo je stajalište poprilično drugačije od onoga Vlade RH – koja je, kao što smo već rekli, krenula raditi na novoj Strategiji nacionalne sigurnosti RH, da bi taj posao onda navodno bio pred zaključenjem – a onda u tišini i prekinut, bez da se na ikakav ozbiljan način obrazložilo odustajanje od izrade ovog ključnog akta u hijerarhiji nacionalnih strateških dokumenata.

Podsjetimo tek da smo upravo ispred portala Obris.org o potrebi pisanja te usvajanja nove Strategije nacionalne sigurnosti govorili u okviru javne rasprave oko donošenje novog Dugoročnog plana razvoja OS RH 2015-2024, kada smo u primjedbi br. 110 konstatirali:

“Početni dio dokumenta, 22 od ukupno 105 stranica, vrlo je široko postavljen i teoretičan. Po nama, u tom se segmentu definira jedna množina stvari strateške i državne prirode – koje su bitno šire od samog Dugoročnog plana razvoja OS RH. Ti materijali tematski spadaju u domenu Strategije nacionalne sigurnosti, čijoj se izradi višekratno i neuspješno pristupalo (prvo u obrambenom, a onda i u vanjskoposlovnome resoru). Iako ne postoji neizbježna dužnost sastavljanja i donošenja ovakvih općih strateških dokumenata za bilo koju pojedinu državu – smatramo da je njihov izostanak u slučaju Republike Hrvatske predstavlja težak propust i simptom dubljih problema po pitanju općenitog funkcioniranja države na sređen i planski način. Naime, upravo zbog teških okolnosti, lošeg financijskog stanja, opće sklonosti improvizacijama te problematičnog pridržavanja donošenih planova i strategija – smatramo da se Strategiju nacionalne sigurnosti jednostavno moralo donijeti prije upuštanja u planske poduhvate kakav je izrada novog DPR-a. Time bi onda i u Prijedlogu nacrta novog DPR-a otpao dobar dio širokih uvodnih opservacija, a dokument bi bio jasniji, fokusiraniji, te ne nužno i fizički kraći“.

Na taj je naš prigovor Ministarstvo obrane RH službeno odgovorilo:

“Republika Hrvatska spada među članice NATO saveza koje imaju najrazrađeniju hijerarhiju strateških i planskih dokumenata na području obrane. Ustavom je definirana nadležnost Hrvatskog sabora za donošenje Strategije nacionalne sigurnosti i Strategije obrane, a Zakonom o obrani još i nadležnost za donošenje Vojne strategije. Najveći dio NATO članica nema sve te dokumente, već samo neke od njih (osim Republike Hrvatske, sva tri dokumenta imaju samo Sjedinjene Američke Države). Značajan dio NATO članica (čak 13) nema dokumente ranga i naziva „strategija“. Pored nacionalnih strateških dokumenata, Republika Hrvatska, kao članica NATO saveza, svoja obrambena rješenja temelji na konceptualnim postavkama o vrijednostima, strateškim ciljevima i ključnim zadaćama zajedničkim za sve članice, definiranim kroz dokumente Saveza. Na konceptualnim postavkama definiranim strateškim dokumentima i Strateškim pregledom obrane razvijaju se dalje planska rješenja, s jedne strane na području razvoja obrambenih sposobnosti, a s druge strane na području njihove uporabe. Do sada usvojeni strateški i planski dokumenti na nacionalnoj razini, zajedno sa strateškim i planskim dokumentima zajednički razvijenim i prihvaćenim u sklopu NATO saveza, sadrže jasne i nedvojbene smjernice u pogledu razvoja i uporabe Oružanih snaga i cjelokupnih obrambenih sposobnosti“.

Očigledno, pitanje izrade nove Strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske sada se na velika vrata vratilo u domaću političku arenu – samo tri mjeseca nakon odbijajućeg odgovora MORH-a na spomen ovog strateškog dokumenta od specijalizirane organizacije “Udruga OBRIS – Obrana i sigurnost” (dokumentirano u Izvješću o provedenom savjetovanju s zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga DPR OS RH 2015.-2024. godine, službeno datumiranome na 24. studenoga 2014. godine i objavljenome 26. studenog prošle godine).