Nakon kraja listopada prošle godine, danas je u Bruxellesu ponovo na redu bilo dvodnevno okupljanje ministara obrane zemalja-članica NATO saveza. Kao i prije četiri mjeseca, hrvatsku delegaciju ponovo predvodi ministar obrane Ante Kotromanović, kojem se u Belgiji pri ruci našao i Zoran Drča, pomoćnik nadležan za ovakve međunarodne obrambene teme. Kako se čulo uoči ovoga skupa, žiža interesa bit će na pitanju obrambenih sposobnosti NATO zemalja i stanju u Afganistanu, što je već donekle uobičajeno, ali i na pregledu stanja u Ukrajini.
Nakon pristizanja niza dužnosnika u Bruxelles, rad je nizom bilateralnih sastanak započeo danas oko podneva. Dva sata kasnije otpočela su i plenarna zasjedanja, a kako izgleda, hrvatska je delegacija tu ponešto kasnila u dolasku, budući da iz njenih redova nije bilo nikoga oko 16 sati – u doba snimanja službenih protokolarnih fotografija sudionika. Nakon toga, počelo je i za javnost zatvoreno plenarno zasjedanje, na kojem je već bilo vidljivo prisustvo hrvatskog ministra obrane Kotromanovića.
Radni program skupa
Tema prvog radnog odjeljka ovog sastanka bilo je pitanje obrambenih sposobnosti zemalja članica NATO, posebice u svijetlu jasnoga trenda smanjivanja obrambenih proračuna u čitavome nizu NATO zemalja – pojave koja se često provodi i bez konzultacija s državama saveznicama. Današnji drugi radni segment ovoga skupa koncentrirao se na razvoj obrambenih sposobnosti – posebice na području cyber-obrane, pomorske sigurnosti i buduće interoperabilnosti snaga saveznika te partnera (u okviru Inicijative povezanih snaga – Connected Forces Initiative). Ministrima je tom prilikom prezentirana i procjena napretka u pojedinim ključnim područjima, kao i izvješće o glavnim uočenim nedostacima u sposobnostima (temeljem dosadašnjih djelovanja u Afganistanu i Libiji), zajedno s prijedlogom budućih prioriteta. Cjelovito izvješće na ovu temu očekuje se do NATO ministarskog sastanka u lipnju ove godine, kada bi svojevrsno završno izvješće trebala pratiti i jedna čisto vojna ocjena dosadašnjega procesa. Među ostalim, saznajemo da je ministar Kotromanović ovdje i govorio, pohvalivši suradnju zemalja-članica, te pozvavši na daljnje solidarno multinacionalno djelovanje u doba sve manjih obrambenih proračuna. Pri tome, kako se teško može igdje očekivati rast odvajanja za obranu – posebno je važno korištenje unutarnjih rezervi i solidarno djelovanje NATO članica.
Nakon što su ministri na radnim dijelovima skupa danas uskladili i jednu zajedničku izjavu o stanju u Ukrajini, s ovom se temom nastavilo i tijekom radne večere koja je – zajedno s promišljanjem na temu “Što dalje u Afganistanu?” – zaključila prvi radni dan ovog dvodnevnog skupa.
Četvrtak bi trebao biti rezerviran za teme s današnje večere. Jutarnji će program otvoriti skup predstavnika zemalja što sudjeluju u misiji ISAF u Afganistanu, zbog čega su tu opet pozvani i na te teme gotovo pa “kućni gosti”: afganistanski ministar obrane Bismullah Khan Muhammadi, posebni izaslanik glavnoga tajnika UN za Afganistan Jan Kubis, i baronesa Catherine Ashton, visoka povjerenica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku. Uz razmatranje posljedica koje na stanje u Afganistanu ima kašnjenje pri sklapanju bilateralnog sigurnosnog sporazuma SAD-Afganistan (a time posljedično i sporazuma o statusu snaga na liniji NATO-Afganistan), bit će dat pregled obavljenih priprema za buduću međunarodnu misiju “Resolute Support” u Afganistanu. Temeljem osvrta na tijek tranzicije odgovornosti za sigurnosno stanje u toj zemlji u ruke domaćih aktera, bit će promotrene i pripreme za predsjedničke izbore, koji Afganistan očekuju u travnju ove godine.
Nakon toga, na red bi za kraj još jednom trebala doći Ukrajina – kroz zasjedanje Komisije NATO-Ukrajina, na kojem će ukrajinsku delegaciju predvoditi Oleksandr Oliynyk, prvi zamjenik ministra obrane Ukrajine. Dok pažljivo prate razvoj stanja u Ukrajini, navodno se članice NATO saveza slažu kako s tom državom treba nastaviti dijalog, te ustrajati na principima demokratskog nadzora nad oružanim snagama i daljnjoj provedbi već započetih obrambenih reformi. Time bi do ranog poslijepodneva trebao biti i okončan ovaj skup – inače, još jedno od događanja koja polagano vode ka predstojećem NATO summitu, zakazanom za 4. i 5. rujna u Walesu, Velika Britanija.
U pokrajnjim sobama i na marginama…
Među ostalim, predviđeno je i da se u Bruxellesu okupe ministri obrana država iz sastava “Američko–jadranske povelje” (A-5), kojom trenutačno predsjedava Albanija. Na tom skupu, predvođenom albanskom ministricom obrane Mimi Kodheli, napravit će se osvrt na dosadašnju regionalnu suradnju u ovome okviru, te pretresti i perspektive daljnje suradnje članica Povelje u operacijama i projektima NATO-a.
Jednako tako, očekuje se da mimo glavnog ministarskog sastanka bude sklopljen i trilateralni Sporazum o razumijevanju, kojim će Crna Gora, Hrvatska i Vrhovno savezničko zapovjedništvo snaga za Europu (Supreme Headquarters Allied Powers Europe – SHAPE) regulirati pitanja vezana uz integraciju Crne Gore u ASDE (Air Situation Data Exchange) – NATO program razmjene podataka o situaciji u zračnome prostoru.