Zekerijah Osmić, ministar obrane BiH u Zagrebu, 26. i 27. rujna 2013. godine
Ministar obrane BiH Zekerijah Osmić suspendirao je visokog časnika OS BiH zbog osnovane sumnje da je počinio disciplinski prijestup za djelo kažnjivo po Pravilniku o vojnoj disciplini u OS BiH. Protiv tog istog časnika Osmić je početkom rujna podnio prijavu SIPA-i zbog „osnovane sumnje da je odgovoran za počinjenje djela koje mu se stavlja na teret“. Neslužbeno, radi se o brigadiru OS BiH Seadu Durakoviću, trenutno na dužnosti u banjalučkoj vojarni „Kozara“, protiv kojeg se vodi disciplinski postupak i istraga da je primao mito za prijem dočasnika u Oružane snage BiH.
Ministar Osmić, koji je prošloga tjedna bio u službenom dvodnevnom posjetu Hrvatskoj, još je u srpnju ove godine zatražio od Generalnog inspektorata da provede istragu povodom prijava bivših pripadnika OS BiH o kupovanju napredovanja u dočasnike i časnike. Istodobno je prijavu podnio i kod SIPA-e (Agencija za istrage i zaštitu BiH), no nagađalo se da je u Osmićevoj prijavi navedeno više osoba, među kojima su i Duraković i Nađa Đulić, pravnica u Ministarstvu obrane BiH. SIPA je već ranije otvorila istragu protiv visokopozicioniranih dužnosnika u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama, zbog sumnje da su naplaćivali dodjelu činova i zapošljavanje vojnika u OS. Ta je istraga pokrenuta po nalogu Tužiteljstva i Suda BiH, a obuhvaća 10-ak osoba.
Slučaj Duraković došao je pod lupu SIPA-e i Zekerijaha Osmića nakon prijava bivših vojnika OS BiH, koji su se javili na interni natječaj za prijem časnika i dočasnika u OS BiH, raspisan u listopadu prošle godine. Na natječaj se javilo više od tisuću kandidata, a sumnje su se pojavile kada su bez činova ostali vojnici s 18 i više godina staža. Štoviše, počeli su sumnjati da su pojedinci kupili dočasnički čin, a cijena se, navodno, kretala od 5 do 15 000 konvertibilnih maraka. Nagađalo se da je više od 60 vojnika dobilo časničke i dočasničke činove, iako nisu imali ni odgovarajući rod, ni stručni spremu, a ni dovoljan broj bodova prilikom ocjenjivanja.
Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH početkom lipnja ove godine poništilo je dio rješenja za prijem časnika i dočasnika u OS BiH. Ministarstvo obrane BiH priopćilo je da je od ukupno njih 38 poništeno imenovanje 8 osoba za časnike, i od 114 – 20 osoba za dočasnike. Žalbeno vijeće Vijeća ministara naložilo da se postupak ponovi u dijelu koji se odnosi na način računanja radnog iskustva, uz tvrdnju da je Komisija, koja je birala 38 časnika i 114 dočasnika, pogrešno ocijenila tu bitnu karakteristiku.
Komisija je prilikom bodovanja kao početni datum za računanje radnog iskustva uzela 1. lipnja 2006., odnosno dan nastanka OS BiH, umjesto podataka upisanih u Glavnoj evidenciji personala. Vojnici stariji od 35 godina tvrdili su da su time oštećeni, budući im nije uračunato radno iskustvo od 1. siječnja 1996. godine, a njih više od 100 ostalo je bez činova, te automatski i bez posla. Žalili su se najprije Ministarstvu obrane BiH, ali je njihova žalba odbačena, dok ju je Žalbeno vijeće Vijeća ministara prihvatilo kao utemeljenu. U rješenju Žalbenog vijeća kaže se da ni objavljenim internim natječajem, ni kriterijima i procedurama za prijem i raspored časnika i dočasnika u OS BiH, nije određeno da će se prethodno radno iskustvo bodovati od 1. lipnja 2006. godine, zbog čega je Komisija za prijem djelovala proizvoljno i mimo jasnih kriterija.
Pogled na ovu temu izvana
Ovom se temom bavio i Government Defence Anti-corruption index, mjera rizika korupcije u obrambenim sektorima niza država, koji je krajem siječnja ove godine i u Hrvatskoj predstavila nevladina organizacija Transparency International. Riječ je o uratku njihova programa “International Defence and Security”, koji djeluje pri ogranku te organizacije u Ujedinjenome Kraljevstvu – a koji u svome izvještaju između ukupno 82 države obuhvaća i Bosnu i Hercegovinu.
U tom je istraživanju Bosna i Hercegovina smještena u kategoriju D+, koja označava visoku razinu rizika od korupcije u području obrane. Pri tome su pitanja vezana uz korupciju u području kadrovske politike jedno od dva najbolje ocijenjena segmenta (od ukupno njih pet promatranih), gdje je BiH dobila ocjenu od 53 posto puta prema idealnome suzbijanju rizika od korupcije (prema najboljem području – suzbijanju rizika od korupcije u operacijama, gdje je ocjena 55 posto). Ova je ocjena dobivena kroz niz tematskih pitanja, na koja su davane ocjene od najlošije, 0 – pa do najbolje, koja je 4 – gdje se na prikazani slučaj sumnji na korupciju u kadrovskim poslovima direktno odnose četiri pitanja, od njh ukupno 77.
Po pitanju rizika od korupcije u kadrovskim pitanjima ovdje je relevantan niz postavljenih pitanja. Kao prvo, ono pod rednim brojem 35 – o postojanju i primjeni mjera suzbijanja korupcije u obrani. Ovdje je bila dana ocjena 2 (umjerena transparentnost, postojanje mjera suzbijanja rizika od korupcije, uz bitne nedostatke), budući da usprkos postojanju niza nadležnih instanci donedavno nije bilo javno vidljivih mjere ili postupaka povodom korupcije u obrani.
Jednako je takvu ocjenu 2 dobilo i pitanje pod rednim brojem 41, o sustavu transparentnog i objektivnog napredovanja vojnih i civilnih osoba u obrani. Ovdje su imenovanja za visoke funkcije regulirana uz traženje mišljenja NATO i EUFOR zapovjedništava, dok se usprkos utvrđenim procedurama znalo čuti o iregularnostima pri provedbi ocjenjivanja, te subjektivnome davanju ocjena – što je u potpunosti sukladno s posljednjim događajima.
Isto tako, jednako je loše (ocjena 2) bilo vrednovano i pitanje broj 42, koje se bavilo objektivnošću i priznavanju zasluga pri vojnome napredovanju u Bosni i Hercegovini. Usprkos postojanju administrativnih preduvjeta i struktura, ovdje je ustanovljen priličan rizik od korupcije – u nekim slučajevima tu procedure nisu trasparentne, kao što ni uvid u liste za napredovanje nije dostupan svima kojih se to tiče pod istim uvjetima. Uz to, Vojni je povjerenik (Ombudsman) u svojim izvješćima spominjao i sukobe pojedinih nižih propisa o napredovanju, koji su onda znali povremeno dovesti do nesporazuma i razlika u tretmanu te dostupnosti napredovanja vojnih osoba.
Sve su te okolnosti dovele do pitanja broj 50 – o javnosti suzbijanja korupcije u obrani te vidljivoj i efikasnoj sudskoj aktivnosti na ovome polju – na kojem je BiH ocijenjena sa 3, ocjenom koja označava načelno visoku transparentnost i postojanje aktivnosti na suzbijanju korupcije, ali uz određene nedostatke. Osnovni su tu ustanovljeni nedostaci obuhvaćali izostanak vidljivih rezultata u postupcima koje se po pitanju korupcije pokretalo u BiH sektoru obrane. Iako je to možda previše optimistično, možda će upravo ovaj posljednji slučaj na kraju biti baš ona kap koja prelije čašu, ili još bolje – ono zrno koje na vagi pretegne u korist bolje anti-koruptivne prakse u budućnosti.
