Slovenija započela NATO-misiju u Latviji

 

U ponedjeljak, 19. lipnja, u vojnoj bazi Ādaži nedaleko Rige (Latvija) održan je postroj pripadnika svih država-sudionica u multinacionalnoj borbenoj skupini iz okvira ojačane Prednje prisutnosti (enhanced Forward Presence – eFP) NATO saveza u Latviji. Ova je borbena skupina pod zapovjedništvom Kanade, a u njoj još sudjeluju i Albanija, Poljska, Italija, Španjolska i Slovenija, u čije ime je jučerašnjoj svečanosti prisustvovao načelnik Generalštaba Slovenske vojske general bojnik dr. Andrej Osterman. Početkom veljače ove godine slovenska Vlada donijela je odluku o angažmanu Slovenske vojske u sklopu tzv. eFP-a u Latviji, s najviše 50 pripadnika, uz mogućnost rotacije. Predviđene su do četiri 6-mjesečne rotacije, od čega glavninu prve dvije čini jedinica za NKB, a predviđeno je i sudjelovanje pripadnika SV u zapovjedništvu borbene skupine, te vojne policije. Nakon 2. rotacije, jedinicu za NKB zamijenit će pješački izvidnički vod. Ovogodišnji trošak angažmana Slovenske vojske u jačanju NATO prednje prisutnosti u Latviji koštat će slovenske porezne obveznike 2,8 milijuna eura.

Prvi kontingent SV s ukupno 47 vojnika ispraćen je iz Ljubljane put Rige u petak, 09. lipnja. Radi se uglavnom o pripadnicima jedinice za NKB (nuklearno-biološko-kemijska zaštita) iz sastava Prve brigade SV, s elementima podrške. Oni će, tvrtke iz Generalštaba SV, sudjelovati u izvođenju mirnodopskih aktivnosti pod okriljem NATO-saveza, što uključuje vježbe, obuke i druge mirnodopske zadaće. „Slovenska vojska upućuje svoje snage u novu misiju, u koju ih šalje Republika Slovenija. U Latviju su pozvani, njihovo prisustvo tamo je željeno i potrebno“, rekao je na ispraćaju zapovjednik Zapovjedništva snaga Slovenske vojske brigadir Milko Petek.

Ovo pokazuje predanost NATO-a obrani svake zemlje-članice Saveza. Ovo također pokazuje da razumijemo da je prijetnja jednoj zemlji-saveznici prijetnja svima nama, prijetnja principima i vrijednostima na kojima počiva naše savezništvo“, izjavio je na jučerašnjoj svečanosti dobrodošlice multinacionalnoj borbenoj skupini predsjednik Latvije Raimonds Vejonis. On je podsjetio da sve od primanja u NATO 2004. godine Latvija neprestano razvija svoje obrambene sposobnosti, ali posljednjih godina zbog ruske agresije na susjedne zemlje situacija u svijetu postaje sve nesigurnija. „Formalno članstvo u NATO-u nije dovoljno. Naš Savez je djelovao brzo, obvezujući se na jačanje obrambenih sposobnosti Poljske, Litve i Estonije, kroz ojačanje prednje prisutnosti NATO-a“, rekao je Vejonis, dodajući da NATO eFP nije samo obučna i vježbovna misija već i mjera odvraćanja (deterrence). Obećao je da će Latvija nastaviti jačati svoje obrambene sposobnosti, te da će njihova nacionalna izdvajanja za obranu doseći obećanih 2% BDP-a do siječnja 2018. godine. Latvija, kao i druge baltičke zemlje, daju doprinos NATO-savezu i kroz sudjelovanje u operacijama u Afganistanu te Iraku, kao i u misijama na Mediteranu, u Maliju i Somaliji.

Latvijska multinacionalna borbena skupina djelovat će pod zapovjedništvom pukovnika kanadskih Oružanih snaga Wadea Rutlanda. To je, prema riječima kanadskog ministra obrane Harjita Sajjana, najveća kanadska misija u Europi od završetka Hladnog rata. Kanada ima novu obrambenu politiku („Strong, Secure, Engaged“, op.a.), istaknuo je Sajjan, posvećenu osiguravanju mira u vlastitoj zemlji, u Sjevernoj Americi i bilo gdje drugdje u zemljama-članicama NATO-a prema potrebi. Ova borbena skupina broji ukupno gotovo 1.100 vojnika, i djelovat će zajedno s pripadnicima Pješačke brigade Kopnenih snaga Latvije u kampu Ādaži. Kanada u skupini sudjeluje s 455 vojnika, od čega je većina iz 3. kanadske divizije, stacionirane u Edmontonu, pokrajina Alberta.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.