Vlada je na jutrošnjoj 21. sjednici donijela niz odluka o sudjelovanju pripadnika OS RH u međunarodnim misijama i operacijama za 2021. i 2022. godinu. Kao što je već najavljeno, predloženo je značajno povećanje hrvatskog angažmana u NATO operaciji na Kosovu, a na popis aktivnosti uvrštena je i jedna nova – „Standing NATO Mine Countermeasures Group 2“. Obrazlagatelj ove objedinjene točke Vladinog dnevnog reda bio je ministar obrane Mario Banožić, koji je rekao:

„Sudjelovanje OS RH u operacijama potpore miru, misijama i drugim aktivnostima važan je instrument vanjske i sigurnosne politike Republike Hrvatske koji osigurava ispunjavanje nacionalnih interesa i vanjskopolitičkih prioriteta. To je jedna od triju misija Hrvatske vojske koja trenutno sudjeluje u 9 operacija, misija i aktivnosti s ukupno 142 pripadnika. Uzevši u obzir vanjskopolitičke prioritete, kao i iskazane potrebe na području misija, operacija i aktivnosti radi doprinosa međunarodnoj sigurnosti i ulozi odgovorne članice EU, NATO-a i Ujedinjenih naroda, predlaže se donošenje odluke o sudjelovanju OS RH uz mogućnost rotacija, i to u:

• operaciji potpore mira KFOR na Kosovu – prijedlog je da se u 2021./2022. godini može uputiti do 150 pripadnika uz korištenje do 2 helikoptera HRZ-a, povećanje bi se odnosilo na deklariranje lake pješačke satnije u sektoru ‘Zapad’;
• operacija potpore mira ‘Sea Guardian’ u Sredozemlju – predlaže se mogućnost upućivanja u ovu operaciju u 2021. godini do 35 pripadnika OS brodom HRM;
• aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Poljskoj – prijedlog je da se u 2021. godini može uputiti u ovu aktivnost do 90 pripadnika;
• aktivnost ‘Stalna NATO skupina protuminskih snaga 2’ – to je aktivnost mornaričkih snaga za saveznička protuminska djelovanja na moru, težišno angažirane na području Sredozemlja i Crnoga mora koji pridonosi razini sigurnosti na moru. To je prvo sudjelovanje Hrvatske vojske u ovoj aktivnosti i provelo bi se ustrojavanjem hrvatsko-talijanskog tima protuminskih ronitelja koji bi se nalazio na brodu Ratne mornarice Talijanske Republike. Predlaže se donošenje odluke o sudjelovanju u aktivnosti u 2021./2022. godini s do 5 pripadnika;
• operacija Europske unije EU NAVOR (umjesto NAVFOR, op.a.) Somalia ATALANTA – predlaže se mogućnost upućivanja u ovu operaciju 2021./2022. do 25 pripadnika;
• u operacije potpore miru UN-a predlaže se u 2021./2022. godini mogućnost upućivanja do 9 pripadnika u operaciju u Indiji i Pakistanu, u Zapadnu Saharu do 5 pripadnika, te u Libanon do 3 pripadnika.

Financijska sredstva za provedbu ovih odluka planirana su u Državnom proračunu RH za 2021. godinu i u projekcijama za 2022. godinu na razdjelu Ministarstva obrane“.

Vlada je jednoglasno uputila ovaj prijedlog prema Hrvatskom Saboru.

Neugodna novina

No ono što Banožić nije rekao je novost uvedena ove godine – Vlada, odnosno MORH, potiho su ukinuli podrobnije izvještavanje Hrvatskog sabora i nadležnog saborskog Odbora za obranu o sudjelovanju OS RH u međunarodnim misijama i operacijama. S ovogodišnjim odlukama o angažmanu OS RH uvedena je nova formulacija – „Izvješće o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji  potpore miru biti će dio Godišnjeg izvješća o obrani koje Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru“. Time se od Odbora za obranu i Hrvatskog sabora traži odgovornost za slanje hrvatskih vojnika van granica Lijepe naše bez ikakve obveze nadležnog obrambenog resora da saborske zastupnike podrobnije obavijesti o rezultatima i posljedicama takve odluke. Nakon što se već godinama prakticiralo Saboru jednostavno ne dostavljati obvezna izvješća, na ovaj se način dodatno učvršćuje praksa gotovo potpune konspirativnosti po pitanju inozemnih aktivnosti OS RH. Dapače, provedba nacionalnih odluka o međunarodnim misijama, kao STVARNO BITNOM vanjskopolitičkom i vojnom alatu države – odluka koje se obično donose širokim političkim konsenzusom – kroz Godišnje izvješće dobiva isti status kao i pitanja ravnopravnosti spolova ili djelovanje Vojnog ordinarijata u OS RH. Ovime se i dodatno marginalizira nadležno saborsko tijelo, kao i sam Sabor, koji su već do sada davali odobrenja na sudjelovanje u misijama ili za pojedine velike vojne nabave tek kada je cijela stvar već odavno dogovorena, a zeleno svjetlo parlamenta je tek dosadna formalistička točka na i.

Jačanje snaga u KFOR-u na Kosovu

Ispraćaj 34. HRVCON-a za Kosovo (Photo: OSRH/F. Klen)

Za povlačenje OS RH iz Afganistana bila je najavljena kompenzacija u nekoj drugoj NATO misiji ili operaciji. Prošloga je mjeseca jasno rečeno da će se ojačati hrvatski angažman na Kosovu, u NATO operaciji KFOR, a ovakvo povećanje snaga MORH obrazlaže zahtjevom Savezničkog zapovjedništva za operacije. Naime, kako stoji u popratnom dokumentu ovog Vladinog prijedloga, „budući da je Zapovjedništvo operacije KFOR putem nadređenog Savezničkog zapovjedništva za operacije učestalo izvještavalo saveznice o potrebi odgovarajuće popune operacije KFOR, Republika Hrvatska predlaže povećati hrvatski kontingent u operaciji potpore miru KFOR s dosadašnjih 40 na 150 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske s do dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije“. Glavni razlog ovakve hrvatske odluke je podrška naporima NATO saveza u održavanju sigurnosti na Kosovu i široj regiji: „sigurnosna situacija u Republici Kosovo, koja ovisi o narušenim međuetničkim odnosima, neregularnim migracijama te regrutiranju boraca tzv. Islamske Države i njihovu povratku, od iznimne je važnosti zbog izravnih posljedica na odnose država jugoistočne Europe i stabilnosti cijelog područja. Narušavanje sigurnosti u Republici Kosovo može imati implikacije i na hrvatsko gospodarstvo“. Trenutačno je u operaciji KFOR raspoređen 33. hrvatski kontingent s 38 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Područja razmještaja su Priština, Ferizaj/Uroševac i kamp Villaggio pokraj Peći. U srijedu, 18. studenog, iz Zagreba je put Kosova ispraćen 34. hrvatski kontingent – za razliku od svojih ranijih kolega, 20 pripadnika 34. HRVCON-a krenulo je cestovnim putem prema Kosovu, preko Crne Gore i Albanije.

Koliko će koštati tri puta veći kontingent za Kosovo, Ministarstvo obrane i Vlada RH ne navode, već se pozivaju na uobičajenu frazu o tome da su „Financijska sredstva za provedbu ove Odluke osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu i u okviru su limita određenih za Ministarstvo obrane Smjernicama za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. i projekcijama za 2022. i 2023.“. Ova namjerno mutna formulacija prati i odluke za sve ostale operacije, odnosno misije.

Operacije na Sredozemlju – „Sea Guardian“ i SNMCMG 2

Kod operacije „Sea Guardian“ ništa se ne mijenja – Hrvatska nastavlja svoje sudjelovanje u ovoj NATO operaciji s jednim brodom Hrvatske ratne mornarice i s timom za pregled isključivo nevojnih brodova koji odobrava zapovjednik broda. U ovoj operaciji bilo bi angažirano do 35 pripadnika OS RH iz sastava HRM s mogućnošću rotacije. Kako smo već pisali, u rujnu ove godine brod HRM-a RTOP-42 „Dubrovnik“ bio je i zapovjedni brod u ovoj sredozemnoj operaciji.

FGS RHEIN, zapovjedni brod SNMCMG2, 2018. posjetio je Split (Photo: HRM/M.Siriščević)

Od sljedeće godine OS RH bi trebale ući u novu NATO aktivnost – u onu pod okriljem „Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2“, odnosno „Standing NATO Mine Countermeasure Group 2“ (SNMCMG 2), koja je inače sastavnica Snaga brzog odgovora. Kako je već ministar Banožić rekao, radi se o namjenski organiziranim mornaričkim snagama trenutačno raspoloživim za saveznička protuminska djelovanja na moru, i težišno angažiranima u području Sredozemlja i Crnog mora, u kojima bi Hrvatska doprinosila do 5 pripadnika HRM-a. Unutar plana angažiranja za 2021. i 2022. predviđeno je angažiranje na širem području Jadranskog mora (Otrantska vrata), Crnom moru, te središnjem dijelu Sredozemlja, unutar teritorijalnog mora država članica NATO-a. Kako piše u Vladinom obrazloženju, „sudjelovanje u ‘Stalnoj NATO skupini protuminskih snaga 2’ podrazumijeva provedbu zadaća neborbenih djelovanja s težištem na zajedničkom uvježbavanju i održavanju sposobnosti snaga te doprinos stvaranju cjelovite pomorske situacijske slike u realnom vremenu. Osim toga, ‘Stalna NATO skupina protuminskih snaga 2’  ostvaruje značajan doprinos vidljivosti Saveza kao primjer suradnje u svrhu ostvarivanja zajedničkih interesa u području pomorske sigurnosti“, a nije na odmet spomenuti ni da su visoki zahtjevi interoperabilnosti i kompatibilnosti za angažiranje mornaričkih snaga u Stalnim pomorskim snagama NATO-a dio ciljeva razvoja sposobnosti Hrvatske ratne mornarice. OS RH do sada nisu sudjelovale u operativnoj aktivnosti SNMCMG 2, ali je njihova dosadašnja suradnja bila uspješna i provodila se godinama zajedničkim uvježbavanjima tijekom posjeta „Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2“ Republici Hrvatskoj i sudjelovanjem na NATO mornaričkim vježbama. O ustrojavanju kombiniranog hrvatsko-talijanskog tima protuminskih ronitelja, stacioniranog na brodu Talijanske Ratne mornarice sklopit će se poseban bilateralni sporazum između Hrvatske i Italije. Pri tome, s obzirom na kombiniranu prirodu ove aktivnosti, dug zapovjedni lanac od pripadnika OS RH do samih OS RH, i izuzetno široko određen prostor djelovanja, ovo je aktivnost za koju posebno brine smanjeno izvještavanje kako javnosti, tako i Hrvatskoga sabora.

eFP Poljska i ATALANTA – bez promjena

I sljedeće godine u NATO aktivnosti „ojačane Prednje prisutnosti“ (eFP) u Poljskoj Hrvatska namjerava sudjelovati s najviše 90 pripadnika OS RH, i to – kao i do sada – u multinacionalnoj borbenoj skupini pod vodstvom SAD-a. I nadalje će to biti bitnica samohodnih višecijevnih lansera raketa, koja je u Poljskoj protekle 3 godine bila vrlo zapažena.

S novim prijedlozima o angažmanu OS RH u NATO aktivnostima, Poljska i Kosovo će postati dvije zemlje s najvećim udjelom hrvatskih vojnika. U listopadu 2017. u sastavu prvoga hrvatskoga kontingenta u Poljsku je upućena bitnica samohodnih višecijevnih lansera raketa i 78 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Od listopada 2017. godine do listopada 2020. provedeno je ukupno šest rotacija, a trenutno je u Poljskoj raspoređen 6. HRVCON s 80 pripadnika OS RH.

Ništa novoga nema ni u hrvatskom sudjelovanju u EU operaciji NAVFOR ATALANTA u Somaliji. Hrvatska će se i sljedeće godine protiv piratstva u južnom Crvenom moru, Adenskom zaljevu i dijelu Indijskog oceana boriti s najviše 25 pripadnika OS RH (uz mogućnost rotacije), što opet znači i mogućnost upućivanja novog AVPD tima na neki od brodova iz sastava UN-ovog Svjetskog programa za hranu. Posljednji hrvatski AVPD tim vratio se iz operacije ATALANTA početkom studenog ove godine.  Uz to, časnici OS RH nekoliko su puta popunjavali pozicije na vojnim brodovima drugih zemalja te u logističkoj bazi u Džibutiju, kao i jednu poziciju u Operativnom zapovjedništvu operacije u španjolskoj Roti, i to modelom stalne šestomjesečne rotacije (što je tip djelovanja o kojem se opet zasebno ne izvještava Hrvatski sabor).

Operacije UN-a – čista simbolika

Donacija HRVCON-a u misiji UNMOGIP 2015. godine lokalnoj školi u Pakistanu (Photo: HR UNMOGIP Tim)

Kao i posljednje dvije, tako će i naredne dvije godine OS RH biti angažirane u operaciji UN-a u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP), u Zapadnoj Sahari (MINURSO), te u Libanonu (UNIFIL), s ukupno 17 pripadnika OS RH. Iako su svojedobno UNMOGIP i UNIFIL bile operacije s dosta brojnim hrvatskim kontingentima, to je posljednjih godina opet svedeno na simbolični angažman do najviše 9, odnosno do 3 pripadnika OS RH, što će se nastaviti i 2021./2022. godine (uz mogućnost rotacije). Sudjelovanje OS RH u operaciji u Zapadnoj Sahari smanjilo se još i više – odlukom Vlade RH od 31. listopada 2018. u operaciju se moglo uputiti do osam pripadnika OS RH, dok je stvarno upućeno po sedam pripadnika u jednoj rotaciji. Od listopada 2019. u operaciji MINURSO sudjeluje šest pripadnika OS RH u svojstvu vojnih promatrača, a od rujna 2020. sudjeluje pet pripadnika po rotaciji. Potvrdi li Sabor Vladin današnji prijedlog, naredne dvije godine nastavit će se upućivati do 5 hrvatskih vojnika u Zapadnu Saharu. No razlog ovakvog smanjivanja ne leži u Hrvatskoj, nego u Ujedinjenim narodima – naime, tijekom 2019. godine došlo je do preustroja strukture snaga u operaciji MINURSO, čime je smanjen broj međunarodnih vojnih promatrača za 15 posto, a uslijedilo je i daljnje smanjenje proračuna operacije. To je opet dovelo do novog smanjenja broja međunarodnih vojnih promatrača za još 10 posto, što u 2020. predstavlja ukupno smanjenje za 25 posto. Budući da Hrvatska ne sudjeluje ni u jednoj drugoj misiji ili operaciji na afričkom kontinentu, nastavit će svoje simbolično sudjelovanje u UN-ovoj sve manjoj operaciji MINURSO.