Jučer rano popodne Ministarstvo obrane RH na specijalnoj konferenciji za medije javnosti je predstavilo preliminarnu raščlambu vojne vježbe “Velebit 18 – združena snaga”. Budući je čitavo ovo događanje, prema riječima državnog tajnika u Ministarstvu obrane Tomislava Ivića, ispalo “na neki način izvanredna situacija“ – usprkos činjenici da MORH javno odgovara za ukupno raspolaganje sredstava u obrani, glavnu riječ su vodili visoki časnici OS RH. Konkretno, o ovoj aktivnosti, glavnom obučnom događaju OS RH u 2018. godini, čulo se od generala zbora Mirka Šundova, načelnika Glavnog stožera OS RH, zatim od viceadmirala Roberta Hranja, direktora GS OS RH, koji je bio i zapovjednik ove vježbovne operacije, a onda i od brigadnog generala Senada Fejzića, inače načelnika Operativne uprave OS RH te zamjenika zapovjednika vježbe.
Za viceadmirala Hranja ova vježba nije bila samo zajedno sklopljena kolekcija redovnih i uobičajenih vježbi po granama, budući se njihovim planskim udruživanjem tu dobila novu kompleksnost, a time i nova kvaliteta. Podosta je stvari na vježbi “Velebit 18” bilo izvođeno “po prvi put” – uvježbavanje, donošenja političkih smjernica, a proces izrade operativnog plana za cijelo područje operacije proveden je od najviše vojno-političke pa do najniže taktičke razine. Združeno su na 11 područja u RH bili aktivirani novi oružni sustavi, a demonstrirane su i početne sposobnosti kibernetičke obrane – sve to koordinirano i usklađeno, u sve četiri domene operacija (kopno, more, zrak i kibernetički prostor). Iako je dio snaga na terenu bio poprilično duže, intenzivne su aktivnosti trajale 72 sata, što je bio priličan izazov za sama zapovjedništva, ali još više za postrojbe na terenu i za potporu (logističku, komunikacijsko-informacijsku, i personalnu). Hranj je istaknuo i gotovo pa školsku uspostavu zapovjedništava i stožera, pri čemu su po prvi put korištene i pojedine specijalizirane NATO aplikacije i alati, dok je zapovjednik aktivnosti pred sobom imao jedinstvenu operativnu sliku te komunikacijske kanale sposobne za prijenos tona, slike i podataka u realnom vremenu.
Viceadmiral Hranj pohvalio se činjenicom da je “Velebit 18” predstavljao jedinstvenu priliku da se kroz vježbu provedu i sve razine vojnog školovanja u RH: “od kadeta, koji su imali prilike vidjeti kako djeluje najniža postrojba, preko Zapovjedno-stožerne škole, koja je vidjela kako proces donošenja odluka se provodi u praksi, pa do Ratne škole… polaznika Ratne škole, koji su dobili sveobuhvatnu sliku o tome kako se od odluke dolazi do provođenja operacija“. Po njemu, tu su bili ostvareni svi ciljeve vježbe – izvedena su kvalitetna bojna gađanja, skupljena su važna iskustva u području kibernetičke obrane, a provjeren je i sustav združenog zapovijedanja nužan u modernim vojnim operacijama. Također, prepoznate su sposobnosti koje treba doraditi i ubuduće standardizirati, a ustanovljeni su i obrisi budućih ustrojbenih promjena – “znamo u kom smjeru trebamo ići, u kreiranju jednog zapovjedno-operativnog središta… jednog operativnog zapovjedništva – i nadamo se da će nam to biti standard za sve razine zapovijedanja“.
Detaljnija raščlamba
Detaljnije o aktivnosti “Velebit 18 – združena snaga”, vježbi usredotočenoj na prvu misiju OS, a to je obrana RH – javnost je izvijestio brigadni general Senad Fejzić. Temeljem dužeg planskog procesa, odlučilo se objediniti slijed vježbi koje su ranije bile provedene kao samostalne tijekom 2-3 godine (izrijekom HARPUN, UDAR, ŠTIT, VATRENI ZID, KUPA, POSKOK), ne bi li se dobilo jednu veću aktivnost, koja bi svoj nastavak imala u trogodišnjem ciklusu, idući put 2021. godine. Nakon početne raščlambe, provedene 16. listopada (čija je osnova predstavljena javnosti 18. listopada), do početka prosinca planira se održavanje tzv. Završne raščlambe, koja će rezultirati izvješćem o vježbi i naučenim lekcijama – koje će se implementirati u aktivnosti pripreme spomenute vježbe “Velebit 2021”. Na tim temeljima će se tijekom 2019. godine provoditi pojedinačnu obuku malih postrojbi, da bi se onda 2020. godine krenulo u simulacijske stožerne vježbe viših razina, a onda 2021. i u iduću vježbu iz niza “Združena snaga”, koja bi trebala imati određene novine prema svemu viđenom ove godine (vjerojatno sudjelovanje borbenih zrakoplova F-16, helikoptera UH-60 Black Hawk, i određene novine vezano uz NATO članak 5).
U vježbi “Velebit 18” težilo se procijeniti sposobnosti (postojeće, one nedostatne i one koje se tek promišlja), uz sudjelovanje svih sastavnica OS RH, uključujući i pričuvu – u ovom slučaju jednu pješačku satniju 1. pješačke bojne iz sastava 1. pješačke pukovnije iz Zagreba, koja je bila angažirana na vježbalištu u Gakovu. Težište vježbe bila je združenost kao prioritet u modernim vojskama, i to u 4 operacijska okružja – kopno, more, zrak i, što je novo, cyber. Također, tijekom cijele provedbe vježbe provodio se proces prikupljanja naučenih lekcija, koje će biti korištene u pripremama nove vježbe iz ovoga niza. Iako su intenzivne aktivnosti trajale 72 sata, neprekidno od ranog jutra 13 listopada do ranog jutra 16. listopada, vježba “Velebit 18” je počela puno ranije – 9. listopada, kada su sve operativne postrojbe dobile znak za uzbunjivanje, na što se pokrenulo snage prema područjima provedbe vježbe, odnosno na područje prikupljanja i očekujuće područje. Konačan broj sudionika je bio 5.677 pripadnika OS RH, uz 180 ključnih oružnih sustava, te planirani utrošak UBS-a od 65,4 tone. Na ukupno 11 lokacija, širom cijelog teritorija RH, uvježbavala su se napadna i obrambena djelovanja kopnenih, zračnih i pomorskih snaga, potpora logistike, operacije specijalnih snaga, te određena protuteroristička i cyber-djelovanja. Na ukupno 6 lokacija bile su provedene vježbe s bojnim gađanjima (Crvena zemlja, Dugi otok, Gašinci, Rt Kamenjak, Slunj, Zečevo), najsloženiji i najrizičniji oblici uvježbavanja.
Tehnički ciljevi vježbe
Osnovni tehnički cilj vježbe bio je provjera sposobnosti za združeno djelovanje svih sastavnica. Po prvi put je pokazan razvoj sposobnosti integracije i združenog djelovanja u sve 4 operacijske domene. Pri tome, združeno djelovanje je tu značilo postojanje tri elementa: (1) združenog cilja, (2) združene organizacije snaga i (3) združenog zapovjedništva – što je i ostvareno tijekom ove vježbe, kroz njene scenarije. Novinu predstavljaju i izazovi združenog planiranja, provedbe združenih operacija i samog upravljanja takvim složenim mehanizmom. Naime, OS RH su prihvatile i izradile jedan dio doktrinarnih priručnika i prihvatile STANAG-e te koncepte, međutim najbolji način da se to sve provjeri, verificira i implementira je upravo ovakva vježba, smatraju u GS. Njenim temeljem će se raditi na reviziji uočenih nedostataka u toj dokumentaciji.
Oružane snage RH nalaze se u pripremama za prilagodbu strukture, koja će započeti 2019. godine. Upravo jedan od ciljeva ove vježbe je i priprema za to – sagledavanje pozitivnih i negativnih elemenata, i statusnih jakosti pojedinih ustrojstvenih jedinica. Kako navodi brigadni general Fejzić, “naša organizacijska struktura nije odgovorila svim zahtjevima prirode scenarija vježbe“. Na vježbi “Velebit 18” potvrđena je sposobnost provedbe specijalnih operacija, a isprobane su i početne sposobnosti OS RH na području cyber-ratovanja. Tu je bilo uloženo mnogo truda i ovo će područje u nadolazećim prilagodbama organizacijske strukture dobiti svoju namjensku organizacijsku strukturu, od koje se očekuje i detaljnije bavljenje kibernetičkom obranom. Logistika, znači sustav osiguravanja održivosti snaga, u potpunosti je pokazao svoje sposobnosti – što se dobro vidjelo na Udbini. Bilo je ustrojeno logističko zapovjedništvo operativne i taktičke razine, a provjeren je i razvoj sposobnost uspostave funkcionalnih operativnih i taktičkih zapovjednih mjesta – znači, strukture zapovijedanja i upravljanja (C2), gdje je sustav veza od izuzetnog značaja. Temeljem analiza i raščlambi treba iznaći bolja organizacijska rješenja, koja bismo mogli implementirati u sljedećem ustroju.
Jednako tako ima posla i oko standardizacije stožernih procedura – dok na prvoj i drugoj razini to ide po propisanom, ustanovljeno je kako dio postupaka koji idu po uspravnicama, na pojedinim mjestima i nije standardiziran. Zajedno sa standardizacijom dolazi i šire korištenje određenih aplikacije, koje sada nisu u uporabi na svim razinama. Njih treba ubuduće dograditi i implementirati na svim razinama zapovijedanja, kako bi se skratilo vrijeme donošenja odluka, te brže i bolje informiralo nadležne zapovjednike. Naime, u čitavom radu na vježbi korišteni su NATO alati za operativno planiranje (tOPFaS), te logističko planiranje i vođenje evidencije (LOGFAS), koji su olakšali posao kroz čitav sustav, omogućivši pravovremenu analiza i stalnu dostupnost aktualnih podataka potrebnih za planiranje procesa. OS RH su sada u Zapovjedništvu za operacije po prvi put imale organsku cjelinu koja se bavila planiranjem budućih operacija, koristeći upravo te alate koji predstavljaju još jedan korak u dostizanju kompatibilnosti s NATO saveznicima na polju planiranja operacija. U ovom je kontekstu najavljeno i buduće pribavljanje podrške za Battlefield Menagement System (BMS), kao osnove za široku provedbu principa združenosti u OS RH.
Uz uporabu borbenih sredstava koja su već duže u OS RH, nastojalo se vidjeti do koje je razine stigla obuka i za sredstva koja su nova u arsenalu – PzH2000 i helikopter OH-58D Kiowa Warrior, gdje su dostignute inicijalne operativne sposobnosti, a kasnije se planira dostići i pune. Kad govorimo o združenom vatrenom manevru, ova vježba je pokazala da OS RH imaju povećane sposobnosti združene vatre, manevra i zaštite snaga u različitim vremenskim i zemljišnim uvjetima (od krajnjeg istoka, većinom ravničarskog dijela države, preko Slunja, pa sve do pomorskog akvatorija, uključujući tu i Crvenu zemlju). Potvrđena je i sposobnost prikupljanja te obrade obavještajnih podataka potrebnih za proces donošenja vojnih odluka realnom vremenu. U vježbi korištena satnija pričuve postigla je na zadovoljavajući način početak svoje inicijalne sposobnosti, a tijekom vježbe je izvedena i provjera procesa obučavanja i uvježbavanja satnije mornaričko-desantnog pješaštva, koja je na putu prema svojoj inicijalnoj operativnoj sposobnosti. Uz to, pokazane su bile i sposobnosti pružanja pomoći civilnom stanovništvu – budući je to vezano ne samo s 3. misijom OS RH, već i uz činjenicu da svako ratno djelovanje ima određene posljedice na civile.
Fizičke karakteristike vježbe
Što se postupka narastanja snaga tiče, trenutak uzbune bio je u 16 sati, u utorak 9 listopada. Kako je napomenuo general Fejzić, tada je kompletan sustav bio uzbunjen i sve operativne snage su krenule prema području prikupljanja, odnosno područje vježbe. Nakon te faze uzbunjivanja i izmještaja snaga, broj angažiranih pripadnika OS RH se tijekom provedbe vježbe tek manje mijenjao, i u konačnoj kulminaciji je iznosio 5.677 sudionika. Što se kretanja okupljenih snaga tiče, on je bio intenzivniji tijekom dolaska snaga na prostore vježbe, ponešto manji tijekom provedbe (kada se izvodilo taktičke pomake, po pojedinom obučnom događaju, kako je taktička situacija to tražila). Opet, bitno je porastao intenzitet kretanja nakon kraja vježbe, kada se krenulo s povratkom snaga u njihove matične lokacije. Pri svemu tome, ukupno je prevezeno 3.500 ljudi i 525 vozila, od tenka do kamiona, kroz ukupno 321 izmještaja. Tijekom tih manevara korištena je i namjenska aplikacija, koju još treba doraditi, ne bi li u svakom trenutku vidjeli lokaciju postrojbi u kretanju, njihov sastav i strukturu.
Naravno, pri provedbi ovako velikih vojnih vježbi velik je broj izazova – a jedan od izazova je i sigurnost. Prema riječima generala Fejzića, OS RH su ovdje pri procjeni rizika uzele u obzir tri osnovna elementa koji proizlaze iz dokumenta FM 100-14 (dokument “Risk Management”, izdan od Zapovjedništva za obuku i doktrinu Kopnenih snaga SAD): (1) osoblje, (2) korištena sredstva (broj borbene i neborbene tehnike), i (3) tip aktivnosti (prvenstveno bojna gađanja i prijevoz). Uz to je u obzir uzeto i trajanje vježbe, kao značajan čimbenik povećavanja koeficijenta mogućnosti ozljeđivanja, te vremenski i zemljišni uvjeti prostora djelovanja. Tako izvedena prosudba rizika dala je mogućnost do 20 ozlijeđenih – od toga 10 teže – međutim, tijekom vježbe “Velebit 18” OS RH su imale svega 5 lakših tjelesnih ozljeda. Uz to, dio pripadnika se prijavio i radi temperature, no nakon dobivanja lijekova vratili su se u postrojbu što je, po riječima generala Fejzića, normalno u takvim uvjetima.
Troškovi vježbe “Velebit 18”
Na raščlambi 18. listopada javnosti su predstavljeni i planski prikazi troškova vježbe. Prvo su promatrane zadnje 3 godine – dakle, period od 2016. do 2018. godine. Tijekom 2016. godine za potrebe vježbi bilo je planirano i utrošeno 20 milijuna kuna, od čega 4,05 milijuna kuna za ukupno 6 vježbi koje su OS RH ove godine objedinile u okviru aktivnosti “Velebit 18” (Udar, Štit, Harpun, Vatreni zid, Kupa, Poskok). Za 2017. godinu je bilo planirano 15,2 milijuna HRK – a ukupan trošak za ovu istu grupu pojedinačnih vježbi je nešto veći (4,48 milijuna HRK), dok se ove 2018. godine ukupno za vježbe planiralo 16 milijuna kuna, od čega je sklop vojne vježbe “Velebit 18 – združena snaga” planiran na iznos od 8.075.000 kuna. Zanimljivo je da se moglo čuti i objašnjenje generala Šundova o ponešto višem iznosu novaca za vježbe u 2016. godini. Naime, tada su OS RH sudjelovale u nacionalnoj vježbi Poljske nazvanoj “Anakonda”, i to s gotovo 500 ljudi, kao kontingent – što je dovelo do troškova iznad razine onih u 2017. i 2018. godini.
Nakon toga je brigadni general Fejzić javnosti iznio i detaljniji sadržaj tog planiranog troška za “Velebit 18”, u kojem je bilo vidljivo da će glavnina novaca otići na troškove osoblja (pretežito njihove terenske dodatke) – ukupno 5 milijuna HRK. Naime, od svibnja mjeseca se odlazak i vježbanje, te određene zadaće stražarske i unutarnja služba plaćaju, tako da je svaki pripadnik OS RH uposlen na ovoj vježbi dobio 100 kuna tijekom tjedna, odnosno 120 kuna tijekom vikenda. Drugu stavku po veličini predstavljaju troškovi goriva i maziva, ukupno 2,8 milijuna HRK. Kao treće po redu su navedeni troškovi u stavci “Ostalo” (troškovi korištenja digitalnih kodova i određenih veza, uređenje poligona) u iznosu od 230.000 HRK, i kao najmanja stavka – “Promidžba”- planirana na 45.000 HRK. Ujedno, najavljeno je i da će detalji stvarnih troškova biti javnosti predočeni naknadno, po izradi detaljnog računa vježbe.
Utrošak UbS-a
Što se tiče utroška UbS-a, novinarima je bilo napomenuto kako se u ovom slučaju nastojalo za vježbu koristiti ubojna sredstva ionako predviđena za zanavljanje – dakle, UbS koji je u ispravnom stanju, ali kojem će kroz 2-3 godine izaći rok trajanja. Kako Republika Hrvatska nema sustav remonta streljiva, OS RH smatraju da je bolje takva sredstva iskoristiti za potrebe vježbe nego ga kasnije uz plaćanje “zbrinuti”. General Fejzić je predstavio i podatke o utrošku UbS-a tijekom zadnje 4 godine – dakle, od 2015. do 2018. godine (zaključno s procjenama od 17. listopada 2018. godine). Prema tim podacima, 2015. su OS RH utrošile 230 tona UbS, 2016. oko 215 tona, 2017. godine ponovo 230 tona, dok je do sredine listopada tekuće godine tu bilo utrošeno oko 211 tona. Knjigovodstvena cijena utroška ovih količina UbS-a je između 15 i 20 milijuna kuna, ovisno o konkretnim utrošenim sredstvima. Ipak, napomenuto je i da sve troškove UBS-a u sustavu OS RH ne vode kao trošak, tako da se ni u proračunu ne iskazuje trošak UBS-a za vojne aktivnosti i vježbe – već se ta sredstva po utrošku jednostavno knjigovodstveno otpisuju.
Kako je bilo spomenuto na početku predstavljanja, procjena utroška UbS za vježbu “Velebit 18 – združena snaga” iznosila je oko 65,4 tone. Posebnu pažnju javnosti tu je dobilo pitanje cijene ispaljivanja raketa RBS-15 kod Dugog otoka. Za njih je viceadmiral Hranj naveo da imaju knjigovodstvenu vrijednost od otprilike 7 milijuna HRK po komadu. Međutim, istaknuto je da se tu radi o nekoj vrsti ratnoga plijena, kojeg Hrvatska nije kupila, dok u stvarnu vrijednost tog oružja, među ostalim, ulaze tek troškovi modernizacije provedene vlastitim snagama (oko 625.000 HRK po komadu). Što se tiče raketa Hydra (vježbovne), ispaljivanih s borbenih helikoptera OH-58D, njih je tijekom vježbe “Velebit 18” bilo ispaljeno ukupno 48, sve na poligonu “Eugen Kvaternik” kod Slunja.
