Skandalu s imenovanjima vanjskih članova saborskih odbora kao da nema kraja. Nakon što su sva 104 kandidata dobila gotovo unisonu podršku na jučerašnjoj sjednici prisutnih zastupnika, u sklopu popratnih saborskih dokumenata objavljeni su tzv. Prijedlozi odluka o imenovanjima, iz kojih se jasno vide svi kandidati, kao i njihovi predlagatelji. Prema Poslovniku Hrvatskog Sabora, predlagatelji mogu biti stručne institucije, stručne udruge, udruge civilnog društva i pojedinci. Početna ideja je da vanjske članove odlikuje stručnost u profesiji kojom se bave, njihova prepoznatljivost u javnosti, ugled u zajednici, te rad za opći boljitak. U tom bi svojstvu vanjski članovi trebali pomoći saborskim zastupnicima, odreda političarima, pri kreiranju politika i donošenju odluka, te kao svojevrsni korektiv. Kao što svi znamo, Sabor je jedna od poluga vlasti, uloga joj je zakonodavna, a po svojoj ulozi u društvu, Sabor, odnosno Parlament, trebao bi biti, kako je to moderno reći u posljednje vrijeme, festival demokracije. Da, to je jedno vrlo idealističko i prilično naivno gledanje. To su već odavno shvatile i političke stranke, koje su iza očiju javnosti, a pod lažnom formom tzv. „javnog poziva“, ove jeseni zlouporabile smisao i namjenu instituta zvanog vanjski, stručni članovi radnih tijela.
Javni poziv svim zainteresiranim stranama
Kako bi si „olakšale“ izbor vanjskih članova, parlamentarne su si stranke dodijelile „kvote“, strpavši u njih svoje favorite – kandidate prijavljene putem javnog poziva. Kandidati za koje se malo ili nimalo lobiralo, ili oni koji nisu bili po volji ni vladajućima ni opoziciji, pa baš da su i dobitnici Nobelove nagrade, nisu dolazili u obzir za imenovanje. Ali, imaš li jakog stranačkog prijatelja, ili još bolje kuma – uspjeh ti je gotovo siguran. Kako drugačije objasniti činjenicu da se od jučer imenovana 104 kandidata njih čak 36 prijavilo samo, potukavši tako brojne protukandidate akademske zajednice, stručnih udruga i udruga civilnog društva. Uz to, ovaj broj od 36 samoprijavljenih prilično točno odgovara ukupnome broju članova raznih stranaka (SDP-a, HNS-a, HDZ-a, HL….) imenovanih kao vanjskih članova u radna tijela Sabora. Naime, prije dva dana, među predloženim vanjskim članovima izbrojali smo 11 HDZ-ovaca, 8 HNS-ovaca, 6 SDP-ovaca, 2 Laburista, te po jednog HSP-ovca i HSS-ovca. Sada, nakon imenovanja, (a s dostupnošću i detaljnijih popisa), ustanovili smo da su se te brojke malo povećale, i to za pokojeg člana HDZ-a, HNS-a i SDP-a.
Većini njih zajedničko je da nisu imali iza sebe ni jednu stručnu ili interesnu organizaciju, vole ih samo njihove vlastite stranke, a i samopouzdanje im je jaka osobina – dovoljno su samouvjereni da nemaju sumnje kako osobnom kandidaturom mogu pobijediti npr. kandidate Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ili pak one čije je projekte kao korisne za zajednicu prepoznala EU. Samoprijavljeni stranački puleni često su sigurni i da o svemu znaju sve – pa su se tako propali političari opće prakse nerijetko kandidirali i za više različitih te tematski potpuno nesrodnih odbora.
Samoprijavljeni naprijed, ostali čekajte ima li još slobodnih mjesta!
U Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav kao vanjski članovi izabrani su dr. Branko Smerdel, dr. Ivan Koprić, dr. Nenad Zakošek, dr. Sanja Barić, Florijan Boras i Dragan Zelić. Zelića i Zakošeka predložila je PLATFORMA 112 za Hrvatsku vladavinu prava, Koprića Institut za javnu upravu, Smerdela i Barić njihovi matični Pravni fakulteti u Zagrebu i Rijeci, dok se Florijan Boras prijavio sam, očito računajući da je svojim dojučerašnjim političkim djelovanjem dovoljno zadužio svoju stranku – HDZ – da ga malo pogura pri imenovanju. To isto (osobna kandidatura) nije pomoglo HNS-ovcu Mladenu Godeku, bivšoj novinarki te glasnogovornici SDP-a Gordani Grbić, Robertu Podolnjaku i Srećku Jeliniću. Upravo Srećku Jeliniću, inače profesoru na Pravnom fakultetu u Osijeku, nije prošla ni prva kandidatura – ona za člana Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Tada je na razgovoru pred saborskim Odborom za izbor i imenovanja priznao da je bio na izbornoj listi HDZ-a, te da kao pročelnik katedre na Sveučilištu u Osijeku ima prste u zapošljavanju svog sina kao znanstvenog novaka.
Mladen Godek – slava iz nekih davnih dana
Odbor za zakonodavstvo: ono što mu nije uspjelo u prethodnom, Mladenu Godeku prošlo je u ovom radnome tijelu Sabora – temeljem osobne kandidature imenovan je vanjskim članom Odbora za zakonodavstvo, baš kao i Deniza Antić i Mirela Fadljević (koja je već ranije pokušavala naći svoje mjesto u Vijeću za građanski nadzor obavještajnih službi, kao i u Povjerenstvu za sukob interesa – čak 2 puta). Sam se prijavio i Emil Tomljanović, HDZ-ov dojučerašnji saborski zastupnik. I on je prošao, za razliku od primjerice dr. Zlate Đurđević i dr. Anite Kurtović Mišić, kandidatkinja zagrebačkog, odnosno splitskog Pravnog fakulteta, ili pak njihovog kolege iz Rijeke, dr. Ivana Pađena.
U Odbor za obranu temeljem osobne kandidature ušli su Petar Stipetić i Antun Tus. I tu spora nema – dva umirovljena generala, bivši načelnici Glavnog stožera OS RH, zaista su institucije sami po sebi. Na to je, moguće, računao i dr. Vlatko Cvrtila koji, unatoč visokim savjetničkim funkcijama i statusu u akademskoj zajednici, biva kandidiran ispred Hrvatske udruge menadžera sigurnosti. I to imenovanje ima smisla, za razliku od imenovanja dr. Petra Vejića i stanovitog Zvonka Maričića. Kako smo već pisali, dr. Veić, kandidat Pravnog fakulteta u Rijeci, cijelog se svog života bavio policijom (u jednom je mandatu bio i načelnik Policijske akademije), a ne vojskom ili obranom.
Zvonko Maričić: jedan čovjek, dva odbora, dvije naknade. Potpuno nepoznat!
Potpuna nepoznanica je, pak, stanoviti Zvonko Maričić – navodno profesionalni časnik, kandidat upitno aktivne udruge Hrvatski ratni veterani Đakovo. Koga je Maričić toliko zadužio da u utrci za Odbor za obranu potuče bivšeg načelnika HRZ-a, generala Josipa Čuletića i nedavno umirovljenog zamjenika načelnika GS OS RH, viceadmirala Zdenka Simičića, sam bog zna! I ne samo da je Maričić imenovan za Obranu, nego je ušao i u Odbor za ratne veterane, te je time postao do sada JEDINI vanjski član imenovan u dva saborska odbora, s vjerojatno i dvostrukom naknadom. Ne znamo tko je on, ali mora da je iznimno zaslužan! U Odbor za obranu pokušala su ući i dva bivša profesora obrane i zaštite, puno poznatiji kao stranačke uzdanice. Jedan je HDZ-ovac Stjepan Adanić, kojem je onda trud stranka nadoknadila imenovanjem u Odbor za obitelj, a drugi je HSS-ovac Stanko Grčić, koji ni u svom bivšem zastupničkom životu nije bio jedan od prominentnijih parlamentaraca. U stranačkoj milosti nije ni nekadašnji zamjenik ministra obrane, bivši HDZ-ov saborski zastupnik i potpisnik pisma „11-orice“, umirovljeni general Krešimir Ćosić – ni za njega tu nije bilo mjesta.
Za Odbor za financije i državni proračun nije bilo gužve: novoimenovani članovi su dr. Anto Bajo (na prijedlog Instituta za javne financije, uz preporuku Transparency Internationala Hrvatske i potporu GONG-a), dr. Zoran Bohaček (HUP), Vanja Dominović (HGK), Marija Duljković (Potrošački forum Osijek), dr. Petar Sindičić (Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti „Baltazar Adam Krčelić“, HOK), te dr. Nikola Mijatović, temeljem osobne kandidature (i s biografijom profesora na Katedri za financijsko pravo i financijsku znanost na zagrebačkom Pravnom fakultetu). Otpala su 3 kandidata, od toga samo jedan s osobnom kandidaturom.
U Odbor za gospodarstvo sami su se prijavili dr. Hana Horak, dr. Marko Kolaković, Sanja Kraljek (uz potporu Hrvatske odvjetničke komore) i dr. Josip Tica (uz preporuku dr. Ive Družića ?!?). Od svih njih, jedino Hana Horak sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta nije imenovana kao vanjski član. Neuspješno se kandidirala i za Odbor za zakonodavstvo, baš kao i Sanja Kraljek, odvjetnica iz Čakovca (inače stečajna upraviteljica, koja je sreću iskušala još i u Odboru za pravosuđe, da bi joj je na koncu uspjelo ući u Gospodarstvo).
Dijana Katica
Odbor za turizam ima svega 3 vanjska člana, tj. članice (dr. Dora Smolčić Jurdana, Leila Krešić-Jurić, mr. Dijana Katica), iako je čak 10 kandidata tu iskušavalo svoju sreću. Od tri imenovane, samo jedna se prijavila sama – Dijana Katica – osoba koju je na ovogodišnjim Danima hrvatskog turizma iz hotelske sobe izbacilo osiguranje premijera Milanovića, iz navodno sigurnosnih razloga. Katica je to, očito dobro iskoristila, za razliku od npr. Gabrijele Medunić-Orlić, kandidatkinje nekoliko udruga (Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita, Foruma mreža udruga za zaštitu okoliša Hrvatske i PLATFORME 112 za Hrvatsku vladavinu prava).
Na Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina više nećemo trošiti riječi. Reći ćemo tek da se između 15 kandidata našla i bivša zastupnica IDS-a Dorotea Pešić-Bukovac, na prijedlog Regionalnog info-centra za mlade, i uz potporu Udruge žena operiranih dojki Nada, Udruge za skrb autističnih osoba, Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke, Gradskog vijeća Rijeke i Savjeta mladih grada Rijeke. Budući da IDS u svojim trenutnim koalicijskim vrdanjima očito nije izborio kvotu za vanjske, spomenuta će Dorotea ostati u Rijeci.
Dragan Novosel izgubio je od Katarine Ćosić
Odbor za pravosuđe također je prepun vanjskih članova s osobnim kandidaturama. Uspješni su pri uguravanju bili Danijel Kardum (sin bivšeg pomoćnika ministra pravosuđa iz prve polovice ’90-ih), Katarina Ćosić i Ljiljana Levatić-Uskoković, dok je bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ishodio da ga predloži Otvorena medijska grupacija. OMG je za Odbor za Ustav predlagao i bivšeg predstojnika Vladinog Ureda za ljudska prava, nekadašnjeg potpredsjednika zagrebačke Mladeži HDZ-a, Luku Mađerića, ali bezuspješno. Tko je Katarina Ćosić, nije jasno, osim što je takva osoba registrirana kao odvjetnica u registru Hrvatske odvjetničke komore, a prije dvije godine spominje se na popisu Mladeži HDZ-a iz Novske. No Ćosićeva je, tko god ona bila, u Sabor ušla ispred Ines Bojić (na prijedlog Udruge B.a.B.e. i uz podršku PLATFORME 112), već spomenute nositeljice katedre kaznenoga prava u Splitu dr. Anite Kurtović-Mišić ili njene kolegice s Pravnog fakulteta u Zagrebu, dr. Jasnice Garešić. Zanimljivo je da u Odbor za pravosuđe nije imenovan ni zamjenik državnog odvjetnika Dragan Novosel, kojega je za to mjesto predložio sam Glavni državni odvjetnik RH!
HDZ je svoju bivši saborsku zastupnicu Ljubicu Lukačić smjestio u Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, i to na njen vlastiti prijedlog, a SDP svog bivšeg zastupnika Davorka Vidovića. Vidovića je, doduše, predložila Hrvatska gospodarska komora, u kojoj se uhljebio kao savjetnik. Lukačić se kandidirala i za Odbor za zdravstvo, kao i Hana Horak i dr. Viktor Gotovac, koji će na koncu raditi društvo Vidoviću u Odboru za rad. Odbor za zdravstvo je, izgleda, HDZ-ovcima iznimno zanimljiv, pa su u njega, uz već spomenutu Ljubicu Lukačić, pokušali ući i Ante Ćorušić (osobna kandidatura) i Ante Kutle (brat bivšeg tajkuna u bijegu Miroslava, bivši HDZ-ov saborski zastupnik). Iako je navodno HDZ već sve dogovorio za svog ministra u sjeni Ćorušića, njegovo je mjesto u zadnji tren zauzela nekadašnja sestra Bernardica, danas u civilnom izdanju. I ona se prijavila sama, uz motivacijsko pismo Zajednice Susret. Sam se prijavio i dr. Mario Zovak, bez ičije podrške, i prošao. Dr. Zovak je, inače, predstojnik kirurgije KBC Sestara Milosrdnica, a u slobodno vrijeme još radi i u privatnom Sesvete Medic centru.
Danica Hursa: 2011. godine saborska zastupnica, 2012. – stručni član Odbora za obitelj
Odbor za obitelj, mlade i sport bio je zanimljiv za čak 29 kandidat, no mjesta je bilo tek za samoprijavljenog HDZ-ovca Stjepana Adanića (kojem je to područje dodijeljeno i u tzv. „Karamarkovoj vladi u sjeni“) i samoprijavljenu HNS-ovku Danicu Hursu. Iz njene uže obitelji se prijavio i Damir Hursa, kojem kao kvalifikacija za Odbor za obitelj stoji da je – kemijski tehničar! Tako će se taj Odbor morati zadovoljiti samo s jednom članicom obitelji Hursa, za razliku od doprinosa na primjer dr. Dubravke Hrabar, profesorice obiteljskog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu ili dr. Jasne Krstović, kandidatkinje Sveučilišta u Rijeci, kojoj utjehu barem može pružiti činjenica što je tek dan ranije bila imenovan čelnom osobom Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje. Za ovaj se Odbor prijavila i Ana Mandac, defektologija koja „surađuje“ sa Zakladom HDZ-a, ali koja će se ipak umjesto s obitelji ubuduće baviti ljudskim pravima.
Vlastitom prijavom u Odbor za Hrvate izvan RH imenovani su John Vice Batarelo (inače zaposlen u Zagrebačkoj nadbiskupiji) i Bernardica Periš, dipl. ing. menadžmenta u turizmu. Osoba s istim imenom i prezimenom radi ili je donedavno radila u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, kao načelnica Odjela za Hrvate u inozemstvu. U Odbor za Hrvate izvan RH htjeli su i već spomenuti Ante Kutle (na prijedlog Udruge Lijepa naša) te nekadašnja tajnica Franje Tuđmana Zdravka Bušić. Kako Karamarkov HDZ još uvijek nije za toliku detuđmanizaciju, gđa Bušić će i dalje uživati u mirovini.
U Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sama se prijavila – pogađate, i prošla – članica HDZ-ovog Središnjeg odbora Mirjana Čagalj, imenovanjem pobijedivši u javnosti puno poznatiju aktivisticu Zelene Istre, Dušicu Radojčić. Za Odbor za zaštitu okoliša i prirode sam se javio i Ivan Martinić, inače profesor na Šumarskom fakultetu, prije deset godina zabilježen kao pomoćnik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja u Račanovoj Vladi, iz redova odavno propale Liberalne stranke. Uspješno je u isti Odbor prošao i HNS-ov bivši saborski zastupnik Miljenko Dorić, ali barem na prijedlog Sveučilišta u Rijeci. I treći imenovani član tog Odbora Mario Šiljeg ima svoju zanimljivost – bivši HDZ-ov direktor Agencije za zaštitu okoliša u Odbor je imenovan kao kandidat Geotehničkog fakulteta u Zagrebu, uz preporuku zagrebačke Vodotehnike, Udruge Lijepa naša Dubrovačko-neretvanske županije i dvije inozemne organizacije – Kemijskog instituta u Ljubljani i Agencije za zaštitu okoliša Republike Austrije. Time je Šiljeg, koji se nije baš iskazao na funkciji koju je svojedobno obnašao, jedini novi vanjski član nekog saborskog odbora s preporukama iz inozemstva.
Teodor Celakoski – spašen od Sabora
Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu vjerojatno je dobio najviše zainteresiranih potencijalnih kandidata – njih čak 37. Moglo se birati između Teodora Celakoskog (Pravo na grad) i Ljilje Vokić (ex-ministrica prosvjete), Zvonka Kusića (HAZU) i Gordana Črpića (Centar za socijalni nauk HBK). No izbor je pao na samoprijavljenog dr. Gorana Sučića, SDP-ovog vijećnika u Županijskoj skupštini Splitsko-dalmatinske županije, žrtvu Kerumovog čišćenja Kazališnog vijeća splitskog HNK 2010. godine. Društvo u tom Odboru Sučiću radi također samoprijavljeni Željko Turkalj, „rock djedica“ iz Osijeka (kako ga je nazvao jedan osječki novinar), inače dekan tamošnjeg Ekonomskog fakulteta. Prije 3 godine studenti Ekonomskog fakulteta javno su tražili njegovu ostavku, optužujući ga da je, po uzoru na zagrebačke kolege, organiziranjem ljetne škole „legalizirao“ kupovinu ispita. Turkalj nije podnio ostavku, a od jučer je imenovani vanjski član saborskog Odbora za znanost i obrazovanje.
Odbor za poljoprivredu dobio je 3 nova člana – SDP-ovog donedavnog saborskog zastupnika Dragutina Bodakoša (na prijedlog Hrvatskog centra za konjogojstvo, Državne ergele Đakovo i Lipik), Dragutina Vinceka (na prijedlog ADIPA – Udruge za istraživanje i očuvanje prirodne raznolikosti Hrvatske), i samoprijavljenog dr. Mladena Jurišića, predstojnika Katedre za Agrotehniku na osječkom Poljoprivrednom fakultetu. U Odbor za poljoprivredu neuspješno su se prijavili i stanoviti Željko Kuzmić, vozač teretnih motornih vozila, te bivša saborska zastupnica, HSS-ovka Zdenka Čuhnil, na prijedlog Udruge proizvođača, tehnologa i nutricionista stočne hrane Hrvatske.
HDZ-ovi ministri u sjeni – stručni članovi saborskih odbora
Institut Ruđer Bošković, Udruga za razvitak hrvatskih otoka i Sveučilište u Rijeci nisu uspjeli svoje kandidate „ugurati“ u Odbor za regionalni razvoj i fondove EU, ali je zato HDZ uspješno ondje zbrinuo svoju „resornu ministricu u sjeni“, stanovitu Ivanu Maletić. Naravno, Maletićeva se sama prijavila! Sam se prijavio i HNS-ov Draško Lambaša za Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, a stranka je napravila ostalo. Osobna kandidatura upalila je i za stanovitog Veljka Lukića iz Slavonskog Broda, te za Ninoslava Novaka, diplomiranog inženjera šumarstva s doktoratom na temu „Kompjutorski informacijski sustav šumarske djelatnosti RH – Strateški pristup“. Obojica su imenovani vanjskim članovima Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, za razliku od recimo dugogodišnjih novinara Jelene Berković (prijedlog GONG-a i PLATFORME 112 za Hrvatsku vladavinu prava), Arsena Oremovića (bivši novinar Večernjeg lista) i Nikole Kristića (dugogodišnji novinar HTV, predsjednik udruge Transparency International Hrvatska).
Od mogućih 11 kandidata, čak njih 9 imenovano je u Odbor za lokalnu i područnu samoupravu. Od toga se HDZ-ov načelnik Senja Darko Nekić, naravno, prijavio sam, dok je Nikola Blažević, HDZ-ova uzdanica u Kninu i član tamošnjeg Gradskog odbora stranke, ipak uspio ishoditi da ga predlože Šibensko-kninska županija, Grad Knin i tamošnje Gradsko vijeće. Obojica su u svojoj kandidaturi bili uspješniji od svog HDZ-ovskog kolege, dubrovačko-neretvanskog župana Nikole Dobroslavića (kandidat Hrvatske zajednice županija).
Aktivistice sa stranačkim predznakom uspješno su se plasirale i u Odbor za ravnopravnost spolova. Tu se na prijedlog CESI-a i uz podršku PLATFORME 112 našlo mjesta za SDP-ovu Tajanu Broz, i za laburisticu Silviju Dološić. Dološićeva će na narednim izborima najvjerojatnije biti kandidatkinja laburista za zamjenicu gradonačelnika Osijeka, a u Odbor za ravnopravnost spolova prijavila se sama, uz preporuku vukovarske Udruge volontera za podršku žrtvama/svjedocima u sudskim postupcima. Sama se prijavila (i prošla) i dr. Ivana Radačić, aktivistica civilne scene za ljudska prava. U ovaj je Odbor htjela ući i već spominjana Ana Mandac (izabrana u Odbor za ljudska prava), te nekadašnje HDZ-ove perjanice Karmela Caparin i Ivanka Luetić-Boban. Same su se prijavile, ali su kvote njihove stranke očito ispucane na nekim važnijim odborima.
