Samo dan nakon saborske diskusije o Interpelaciji povodom neuspjelog posla kupovine borbeniha aviona, mediji su o tim stvarima nastavili pitati hrvatske dužnosnike i izvan Hrvatske, u Bavarskoj koja je od petka, 15. veljače do nedjelje, 17. veljače bila domaćin 55. po redu Münchenske sigurnosne konferencije (“Münchner Sicherheitskonferenz”). Ministar obrane Damir Krstičević prvo se za RTL našao u objašnjavanju činjenice da je tijekom rasprave o Interpelaciji u Hrvatskome saboru po prvi put na kratko uzeo riječ nakon više od tri sata verbalnih dvoboja, iako je baš on bio nositelj projekta “Barak”. Po njemu, to nije bilo nimalo čudno:
“Pa, prije svega, mislim da je premijer dao odgovore, nakon toga sam ja dao odgovore, mi smo dali odgovore, istinom i činjenicama, i odbacili smo sve navode oporbe. Ja sam zaista jučer i očekivao od oporbe da, osim pokušaja iznošenja neistine… da u toj raspravi kažu neko iskustvo… Kako oni to vide – za taj drugi put, za taj drugi proces. Jel, mislim da nam je ta sposobnost strateški važna. Ali, vidjeli ste, jučer, da toga nije bilo, i ništa nismo dobili od oporbe. To je jedan neuspjeh, i meni je žao da oporba jučer se nije pripremila, baš iz pozicije – kako oni to vide, i kako smatraju da se to treba napraviti… i da ta iskustva dobijemo“.
No, i unatoč svoj toj “pripremljenosti” vladajućih, za novinara televizije RTL u raspravi se nije čulo ništa novoga – što je ministar Krstičević jednostavno objasnio: “Pa, nema šta novo. Mi smo jučer ponovili istinu – da je proces bio transparentan, da je bia zakonit, da Hrvatska za ništa nije kriva, da smo postavili sva potrebna pitanja… I, vi ste vidjeli, Hrvatska je izabrala najbolji i mogući zrakoplov, uz najbolju i priuštivu cijenu. I to je gola istina, koju smo jučer ponovno oporbi dali do znanja“. A ako je netko i vjerovao najavama te očekivao objavu nekih novih momenata o ovoj neuspjeloj javnoj nabavi, možda i prije famozne analize koju bi trebala raditi Vlada RH, Krstičeviću to nije bio problem:
“Prije svega, rekli smo jučer, i ponovili smo tu istinu… A, što se tiče analize, jasno da radimo analizu. Želimo izanalizirati cijeli proces. Želimo vidjeti koje su naučene lekcije, upravo s ciljem da u drugom pokušaju… da dođemo do kraja, i da Hrvatska dobije višenamjenski borbeni avion koji je potreban Hrvatskoj radi sigurnosti, i radi budućnosti“.
Što se budućnosti tiče, ministar Krstičević smatra da Vlada i dalje ide prema nabavi borbenih aviona, te da ima vremena da “riješimo i to strateški jako važno pitanje za Hrvatsku“. Na upit da li i dalje pri tome preferira baš nove zrakoplove kupljene od Sjedinjenih Američkih Država, ministar je odgovorio ponešto diplomatičnije nego prije mjesec dana:
“Pa, prije svega, ono zašto se ja zalažem – zalažem se za zapadni zrakoplov. Zrakoplov četvrte generacije. I, mislim da je to potrebno Hrvatskoj… I, razgovarat ćemo, i razgovarali smo do sada… razgovarat ćemo i sutra sa nekim – upravo s ciljem da prikupimo sve informacije, da istražimo sve moguće opcije – tako da… sutra opet, u tom procesu odradimo najbolje, s ciljem da Hrvatska dobije zrakoplov, a opet… kažem, i naša odgovornost je sigurnost, ali i naša odgovornost je… novci poreznih obaveznika“.
Samo dan kasnije od čitave ove teme nije mogao pobjeći ni premijer Andrej Plenković, koji se prvo osvrnuo na Interpelaciju, da bi onda krenuo i na nove avione te ujedno otkrio i s kim se to u Münchenu razgovaralo o novom pokušaju hrvatske kupovine letjelica za HRZ:
“Mi smo se, u krajnjoj liniji, i u procesu koji je iza nas… Dakle, koji smo stavili van snage 14. siječnja… A, evo, vidjeli ste, i većina je u Saboru vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu Interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića… ponovili, a to je i u zaključku – dakle, da podržavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu za razgovor i sa predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba. Dakle, oni su i dalje zainteresirani, i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u vremenskom razumnom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva“.
Kako je samo dan kasnije saznao HTV, riječ je tu bila o sastancima s Marillyn A. Hewson, izvršnom direktoricom američkog Lockheed Martina, te Marcusom Wallenbergom, predsjednikom uprave švedskoga SAAB-a. Napomenimo da je upravo Hewson osoba s kojom se na prošlogodišnjoj Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu sreo ministar Krstičević, da bi Vlada RH samo dan nakon okončanja tog lanjskog skupa zaprimila i njeno pismo kojim je iskazala “podršku Lockheed Martina Republici Hrvatskoj za projekt nabave izraelskih F-16” (kako je bilo navedeno u odgovoru Vlade RH na saborsku interpelaciju SDP-a).
Premijer RH Andrej Plenković i ministri obrane te vanjskih poslova s predstavnicima Lockheed Martina (Photo: Vlada RH/Twitter)
Proračun: druga, jednako važna tema
Iako je možda okupirala veliki dio hrvatske javnosti, saga o obnovi Hrvatskog ratnog zrakoplostva u međunarodnom se okružju našla potisnutom pred diskusijama o financiranju obrane. Naime, Sjedinjene Američke Države nisu olabavile pritisak na svoje saveznike oko povećanja nacionalnih izdvajanja za obranu, a u vrijeme zategnutih odnosa sa SAD i BREXIT-a i Europska se unija krenula više baviti jačanjem nacionalnih obrambenih sektora. Upravo taj odnos Republike Hrvatske i NATO saveza po pitanju proračuna za obranu opisao je i premijer Plenković u izjavi za Hrvatsku televiziju 16. veljače, na drugi dan trodnevne Sigurnosne koferencije u Münchenu:
“Pa, mi smo, kao što znate, članica NATO-a. Sada će biti, u travnju, 10 godina od summita u Strasbourgu i Kehlu. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu, na summitu u Londonu ove godine u prosincu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran… dakle, kolektivne sigurnosti, i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu. Dakle, tu nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Dakle, mi smo od 2016. pa do danas, 2019. pokazali vrlo jasne signale. Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena, i u godinama pred nama, a to je otprilike negdje do 2024., 2025. – nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a… jer, unutar tih 2 posto, 20 posto interoperabilnih… budu vrlo kvalitetni i da Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom“.
Samo dan ranije, o tome se kratko čulo i od nadležne osobe, ministra obrane RH Damira Krstičevića:
“Pa, za razliku od prošle Vlade, koja je smanjila proračun, ova Vlada već treću godinu povećava ulaganje u obranu, povećava proračun. Sad smo na nekih 1,31. Vodimo sada razgovore sa NATO-om da nam se i neki drugi troškovi priznaju. Tako da, ono što NATO želi – do 2024. da dođemo do 2 posto… a, u odnosu na opremanje, modernizaciju da trošimo 20 posto… i naš je cilj da, korak po korak jačamo i povećavamo proračun“.
