Prije negoli odu na zimski odmor (tradicionalno planiran za 15. prosinca), saborski zastupnici, članovi Odbora za obranu, ekspresno su odradili 9. sjednicu s dvije točke dnevnog reda – obje su se ticale broja hrvatskih vojnika u 2 međunarodne misije tijekom 2013. godine.
Odbor za obranu današnju je sjednicu odradio za manje od 10 minuta
Temeljem Odluke Vlade RH, usvojene na prošlotjednoj 64. sjednici, Odboru za obranu, a onda i Hrvatskom Saboru, predlaže se da sljedeće godine broj hrvatskih vojnika u NATO-operaciji na Kosovu – KFOR, bude istovjetan onome u ovoj, 2012. godini. To znači sudjelovanje do 25 pripadnika Oružanih snaga RH, s 2 helikoptera HRZ-a, uz mogućnost rotacije koja traje u pravilu 4 do 5 mjeseci. Troškovi sudjelovanja u ovoj operaciji godišnje iznose oko 24 milijuna kuna, već rezerviranih u proračunu RH, na razdjelu Ministarstva obrane za 2013. godinu. Prije nego što nadležni saborski Odbor za obranu o tome da svoje mišljenje, već se – kao i uvijek pozitivno – izjasnio Predsjednik RH. Zamjenica ministra obrane Višnja Tafra članovima Odbora pojasnila je da je ta misija važna za Republiku Hrvatsku, „jer pridonosi uspostavi održive stabilnosti i sigurnosti u široj regiji jugoistočne Europe“. Od 2008. godine, otkako Hrvatska sudjeluje u operaciji KFOR, kroz nju je prošao 221 pripadnik OS RH, od toga 9 žena. Svih 7 sjednici prisutnih članova saborskog Odbora za obranu prihvatilo je prijedlog Vlade da i naredne godine do 25 hrvatskih vojnika doprinosi NATO-operaciji na Kosovu.
Prošloga tjedna Vlada je zatražila, a saborski Odbor za obranu danas je podržao prijedlog o povećanju broja hrvatskih vojnika u EU-operaciji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA, od dosadašnjih 5 do maksimalnih 20 u sljedećoj godini. I ovaj je prijedlog, kaže Tafra, odobrio Predsjednik Republike, a u proračunu za 2013. osigurana su sredstva koja na godišnjoj razini iznose oko 2 i pol milijuna kuna. U ovoj operaciji sudjeluju časnici Hrvatske ratne mornarice, a od njenog početka do danas Rog Afrike i Somaliju od pirata je branilo ukupno 17 hrvatskih vojnika, od čega 1 žena. „Ako ovaj prijedlog odluke usvoji Hrvatski sabor – bit će to konkretan pokazatelj, odnosno doprinos RH pred pristupanje EU da pokažemo našu odlučnost da participiramo u sigurnosnoj i obrambenoj politici koju provodi Europska unija“, zaključila je zamjenica Tafra svoje izlaganje.
Iako u ATALANTI RH trenutno ima maksimalno dopuštenih 5 vojnika, web OS RH i dalje vjeruje da ih ima samo 3. A to nije jedina zabluda na ovoj karti koja i danas krasi ove stranice!
Potpredsjednika Odbora, SDP-ovca Zdravka Ronka zanimalo je može li si Hrvatska financijski dopustiti povećanje ljudstva u ATALANTI od 4 puta (analogijom – 4 puta više vojnika znači i 4 puta više novaca)? Iako je zaista riječ o povećanju od 4 puta, financijska su sredstva niža nego za, primjerice, operaciju KFOR, budući u ATALANTI nisu angažirana sredstva, već samo ljudi i njihov rad, odgovorila je Tafra. Osim toga, dodala je:
“…mi imamo osjetno smanjenje u Afganistanu. Znači, mi ćemo već ovih dana doći do broja od 214 i, ukoliko nam se priključe i naše susjedne zemlje, koje imaju namjeru da se priključe u naš kontingent, mi ćemo se zadržati oko broja 200 možda već čak i na početku godine, tako da je to osjetno smanjenje. Ovaj broj od 15 neće nam povećavati troškove koje smo planirali za mirovne operacije, a budući da je riječ samo o časnicima, pripadnicima Hrvatske ratne mornarice, naša cijena učešća je samo u njihovom radu”.
HDZ-ov Josip Đakić nije imao pitanje, već je samo pozdravio odluku o povećanju hrvatskih snaga na Rogu Afrike, s obzirom „na naše pomorce koji su već bili zarobljeni u određenim napadima pirata u tim predjelima“, ali i zato jer time „pokazujemo i Europskoj zajednici i NATO savezu koliko smo ozbiljni u zaštiti naših pomoraca koji plove tim morima“. Protiv ovakvih argumenata teško se boriti, pa je saborski Odbor za obranu jednoglasno prihvatio prijedlog o povećanju broja hrvatskih vojnika u EU-operaciji ATALANTA.
Oba prijedloga idu i na glavnu raspravu na plenarnoj sjednici Sabora, no teško da će tamo biti imalo disonantnijih tonova u odnosu na ove koji su se čuli na današnjem Odboru za obranu. Možda će tek netko uočiti da je “Europska zajednica” ili EZ naziv koji se za čitavu europsku integraciju rabio do stupanja na snagu Ugovora o Europskoj uniji iz Maastrichta, 1993. godine.
