Obalna straža u zaštiti interesa RH na moru

 

Hrvatska se Vlada jutros prvi put sastala nakon 2-tjednog ljetnog odmora i odmah se bacila na posao s čak 23 točke (i nekoliko podtočaka) dnevnoga reda današnje ukupno 174. sjednice. Među ostalim, prihvatila je „Godišnje izvješće o provedbi utvrđene politike, planova i propisa u vezi s nadzorom i zaštitom prava i interesa RH na moru, za 2017. i 2018. godinu“. Iako je novo izvještajno razdoblje već u punome jeku, i malo tko se sjeća planova i provedbe od prije dvije ili čak 2,5 godine, Vlada smatra da je za jednu morsku zemlju s razvedenom obalom i bogatom turističkom sezonom baš, eto, prikladno izvještavati jednom u 3 godine (posebno uzme li se u obzir da je Izvješće datirano na travanj ove godine, a Vlada ga je uzela u obzir tek krajem ljeta). U skladu s takvim pristupom bio je i MUP-ov državni tajnik Žarko Katić, koji je tek spomenuo vrlo načelne brojke, bez ikakvog spomena posljedica nadzora:

„Područje nadležnosti tijela za nadzor i zaštitu prava i interesa RH na moru prostire se na području akvatorija unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora RH,a proglašenjem zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa taj prostor je i dodatno povećan. Zadaće je u 2017. i 2018. godini provodilo preko 800 pripadnika različitih državnih tijela, a koristilo je ukupno 110 plovila, 6 zrakoplova i 2 helikoptera MUP-a. Tijekom, dakle, ove dvije izvještajne godine Središnja koordinacija je postavila 8 specifičnih ciljeva, i koje su bile sadržane u 38 aktivnosti. Tijela za nadzor i zaštitu prava i interesa RH na moru su tijekom 2017. godine provele 407 zajedničkih akcija i nadzirali ukupno 3.779 plovila, a u prošloj godini 410 zajedničkih akcija i nadzirali su 3.666 plovila. Stoga predlažem da se donese zaključak kojim se prihvaća Godišnje izvješće o provedbi politike na moru“.

Srećom pa je ovo Godišnje (zapravo dvogodišnje) izvješće na svoje 33 stranice teksta ipak donekle potpunije. Izvješće zajedničkim snagama izrađuju Ministarstvo obrane, Ministarstvo mora,prometa i infrastrukture, te Ministarstvo unutarnjih poslova kao nositelji ovih aktivnosti. Tijekom ovog izvještajnog razdoblja došlo je do dvije promjene na čelu Središnje koordinacije za nadzor i zaštitu prava i interesa RH na moru, pa je tako 2017. godine predsjedavanje Središnjom koordinacijom od MORH-a preuzelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI), a 2018. – od MMPI preuzeo ga je MUP RH.

Puno babica – kilavo dijete?

Jedna koordinacija, puno ministarstava (Photo: MMPI)

U aktivnostima nadzora mora sudjeluje ukupno 9 ministarstava (ministarstva obrane, pomorstva, unutarnjih poslova, financija, poljoprivrede, turizma, kulture, zaštite okoliša, te gospodarstva). Pogleda li se broj ljudi (u Izvješću – djelatnika) angažiranih na zaštiti prava i interesa RH na moru, primjetno je najveći broj pripadnika MUP-a – 255 u 2017. godini, te 270 u 2018. godini (što treba pripisati i pripajanju DUZS-a MUP-u). Potom slijede pripadnici Obalne straže – 250 u 2017. godini, te nešto manje, odnosno 226 u 2018. godini, i nakon toga pripadnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture – po 204 pripadnika u 2017. i 2018. godini. Jednaki broj pripadnika dali su i Ministarstvo poljoprivrede (po 25), Ministarstvo financija-Carinska uprava (po 24), Ministarstvo zaštite okoliša (po 21), te Ministarstvo kulture (po 6). Poput MORH-a, broj ljudi smanjilo je i Ministarstvo kulture (s 9 u 2017. na 7 u 2018.), te Ministarstvo turizma-Turistička inspekcija (s 22 u 2017. na 20 u 2018. godini).

Tijekom 2017. u zajedničkim akcijama prosječno je bio angažiran 238 djelatnik mjesečno – na mjesečnoj razini najviše u svibnju (307) i lipnju (411), što je rezultat korištenja velikih brodova Obalne straže tijekom nadzora tunolova, a najmanje u studenom (149) i prosincu (129). Po broju radnih dana djelatnika najviše angažiranja ima Obalna straža (51,28 posto), što se obrazlaže veličinom plovila i potrebnom posadom.

Tijekom 2018. u prosjeku je bilo angažirano 237 djelatnika mjesečno – najviše u srpnju (227) i kolovozu (193), a najmanje u listopadu (116) i studenom (118).

Obalna straža – i brodovi i helikopteri

“Ivan Kamber” iz flote splitske Pomorske policije

Od materijalnih sredstava, najveći broj plovila za provedbu aktivnosti za zaštitu prava i interesa RH na moru dao je MUP – 7 brodova i 49 brodica, te potom Ministarstvo mora – 4 broda i 34 brodica. MORH pridonosi sa 6 brodova (doduše, korištenih za nadzor ZERP-a, što druga plovila ne provode), Ministarstvo poljoprivrede – 6 brodica, a Carinska uprava – 4 brodice. Tijekom 2017. i 2018. godine u operativnoj uporabi za provedbu zajedničkih akcija na moru nalazilo se 110 plovila – 17 brodova i 93 brodice. U zajedničkim akcijama prosječno su bila angažirana 33 plovila mjesečno – s najviše angažmana tijekom srpnja (43) i kolovoza (50), a najmanje u travnju (19). Najveći broj angažiranja plovila bilježi područna jedinica koordinacije (PJK) Split (100) na koju otpada 25 posto svih angažiranih plovila, i to ponovno zbog pojačanog angažmana Obalne straže u zajedničkim akcijama s djelatnicima Uprave ribarstva u području nadzora tunolova. Tijekom 2018. prosječno su, u zajedničkim akcijama bila angažirana 34 plovila mjesečno – najviše tijekom srpnja (45) i kolovoza (53), a najmanje u listopadu (23).

Tijekom 2017. u zajedničkim akcijama na moru prosječno je mjesečno utrošeno 24.196,98 litara goriva – naravno, najveća potrošnja bilježi se u mjesecu lipnju (45.740 litara), a najmanja u prosincu (10.439,9 litara), a razlog je opet u dugotrajnom angažiranju brodova Obalne straže u nadzoru tunolova. Najveći utrošak goriva bilježi PJK Split s udjelom od 42,62 posto od ukupnog broja utrošenih litara goriva. Tijekom 2018. u zajedničkim akcijama na moru prosječno je mjesečno utrošeno nešto manjih 23.281,37 litara goriva, što predstavlja pad od 3,78 posto u odnosu na 2017. Najveća potrošnja goriva bilježi se u mjesecu svibnju (32.960,32 litara), a najmanja u studenom (7.688,8 litara), te po utrošku goriva ponovno prednjači PJK Split s udjelom od 35,35 posto od ukupne količine utrošenog goriva.

MUP-ov helikopter AW 139 u nadzoru mora sudjeluje samo na papiru (Photo: MUP RH)

Za potrebe zračnog nadzora morskog prostora na operativnom raspolaganju bilo je 6 zrakoplova HRZ-a (2 Pilatusa PC-9 i 4 helikoptera Mi-8MTV1), te 2 helikoptera AW 139 (Agusta Westland), koji se nalaze u operativnom sastavu MUP-a (Specijalna jedinica policije). No raspoloživost MUP-ovih helikoptera bila je samo na papiru – u stvarnosti, oni nisu korišteni u aktivnostima nadzora mora „obzirom na angažman zaštite državne granice Republike Hrvatske u području Slavonije.“

U 2017. godine zrakoplovima HRZ/OSt RH izvršeno je ukupno 109 letova, te je ostvareno 177,67 sati leta. Ukupno je utrošeno 55.318 litara goriva. Planiranih letova u zadaćama nadzora mora bilo je 41, dok ih je 68 bilo izvanrednih ili „po pozivu”. Avionima PC-9 provedena su izviđanja cijele površine morskog prostora pod jurisdikcijom RH (UMV, TM i ZERP) s težištem na prilaze državnoj pomorskoj granici i područja oko plinskih platformi na sjevernom Jadranu, dok su helikopterima Mi-8 obavljena 3 nadzora tunolova u akvatoriju otoka Jabuke i Palagruže. Na zahtjev Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje (MRCC Rijeka), avioni PC-9 angažirani su na ukupno 9 zasebnih slučajeva nestanka, odnosno stradavanja osoba na moru. Među njima su 3 slučaja obuhvatila višednevan i dugotrajan angažman zrakoplova, dok ih je 6 zahtijevalo jednokratnu intervenciju.

Zrakoplovne snage HRZ/OSt RH su, sukladno zahtjevima MRCC Rijeka, odgovorile na ukupno 10 dojava o mogućem onečišćenju mora. Pri tome se radilo o 8 satelitskih dojava od strane Europske agencije za sigurnost pomorske plovidbe (European Maritime Safety Agency – EMSA), te 2 dojave od strane Talijanske nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanje na moru (IMRCC Roma). Satelitske dojave odnosile su se jednom na područje sjevernog, 2 puta na sjeverni i srednji, 4 puta samo na srednji, te 3 puta na prostor srednjeg i južnog Jadrana. Pozicije mogućih onečišćenja mora jednokratno su izviđane avionima PC-9, a uočena onečišćenja fotografirana su iz zraka.

Tijekom 2018. godine letjelo se upola manje – izvršena su ukupno 52 leta (od čega su 33 bila planirana leta, a 19 izvanrednih ili po „pozivu“), te je ostvareno 82,7 sati leta. Ukupno je utrošeno 20.775 litara goriva. Na zahtjev Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka), avioni PC-9 angažirani su na ukupno 6 zasebnih slučajeva nestanka, odnosno stradavanja osoba na moru, te su angažirana 3 helikoptera Mi-8 MTV1. U dva navrata brodovima Obalne straže i zrakoplovima PC-9 i Mi-8 MTV1 združeno se i višekratno tragalo za nestalim osobama. Zrakoplovne snage HRZ/OSt RH, sukladno zahtjevima MRCC Rijeka, a na temelju satelitske snimke dobivene od EMSA-e, odgovorile na ukupno 7 dojava o mogućem onečišćenju mora.

Planirane, ali neprovedene mjere

BŠ-73 “Faust Vrančić” nedavno je dobio novu opremu od EMSA-e

Od novosti svakako treba spomenuti dvije mjere za unapređenje stanja sigurnosti i zaštite morskog prostora koje su trebale biti provedene tijekom posljednje dvije godine. Prva je adaptacija broda Obalne straže „Faust Vrančić“ za potrebe suzbijanja onečišćenja u području ZERP-a, te druga – upis brodova Obalne straže u Upisnik javnih brodova RH. No ipak, nadležna tijela su zaključila da „slijedeći iskustva iz vježbe ‘ADRIATIC 18’, adaptacija broda nije potrebna, već samo nabavka opreme“ (o čemu smo nedavno pisali i na portalu Obris.org). Nije provedena ni druga spomenuta mjera – upis brodova Obalne straže u Upisnik javnih brodova RH, već je samo „između MORH-a i MMPI-a dogovoren način provedbe upisa“.

Od ostalih mjera tu su još i (3) izgradnja plutačnih vezova za brodove svih subjekata zaštite interesa Republike Hrvatske na moru – što također nije provedeno jer je „odlučeno da se neće ići u izgradnju, već u obnovu postojećih plutačnih vezova“; te (4) izrada Plana i programa stručnog osposobljavanja djelatnika MUP-a i Obalne straže Republike Hrvatske za obavljanje određenih poslova nadzora sigurnosti plovidbe – isto nije provedeno jer „MMPI još nije izradio program stručnog osposobljavanja, te se ne može pristupiti osposobljavanju“; kao i (5) izmjena i dopuna Zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske. Iako ni to nije provedeno, kod ovog posljednjeg stvari su se barem navodno pomaknule s mrtve točke, jer je „zbog obima izmjena MORH zaključio da se tijekom 2019. ide u izradu novog Zakona“.

Nadzor izlova tune i carinskih prekršaja

Ribarska inspekcija u nadzoru izlova tune (Photo:eBibinje)

Kako se čini iz ovog Godišnjeg izvješća, nadzor tunolova poseban je problem koji povećava broj radnih sati i utrošak materijalnih sredstava nesrazmjeran broju provedenih nadzora. Tako je tijekom 2017. godine u sezoni izlova plavoperajne tune Ministarstvo poljoprivrede-Uprava ribarstva provelo zajednički nadzor s Obalnom stražom – ukupno su nadzirana 22 objekta i napisan je 1 prekršajni nalog. Godinu kasnije, 2018. u istoj takvoj akciji nadzirano je 27 objekata i izdana su 4 prekršajna naloga.

Obalna straža provodila je zajedničke akcije i s Ministarstvom financija-Carinskom upravom. Tijekom lipnja, srpnja i kolovoza 2017. provedeno je 410 nadzora po pitanju zakona iz područja nadležnosti Ministarstva financija-Carinske uprave, te su napisana 94 prekršajna naloga, dok je u istom razdoblju 2018. provedeno 418 nadzora te je izdano 117 prekršajnih naloga. Ukupan iznos kazni koji je određen prekršajnim nalozima: 1.988.250,00 kuna, te je ukupan iznos trošarina za koji je po službenoj dužnosti zatražena naplata: 37.782,12 HRK.

Zajedničke aktivnosti svih aktera

Ukupno je 2017. godine u zajedničkim akcijama na moru provedeno 840 nadzora sigurnosti plovidbe brodova, jahti i brodica, 114 nadzora osposobljenosti za brodove, brodice i jahte, 215 nadzora isprava plovila, 87 nadzora tehničkog pregleda plovila, 105 nadzora označenosti brodica, 51 nadzor podvodnih aktivnosti, 66 nadzora vinjeta, 87 nadzora glisiranja, 3 nadzora alkoholiziranosti te 74 nadzora iz ostalih poslova iz nadležnosti ministarstva nadležnog za pomorstvo. Provedeno je 108 provjera zastave pripadnosti na plovilima, 3 nadzora državne granice na moru, 7 nadzora kretanja i boravka stranaca te je obavljeno 425 ostalih nadzora iz nadležnosti MUP-a.

Američki ratni brod USNS “Yuma” – česti gost u Jadranu

Iz područja nadzora i zaštite suverenih prava te provedbe jurisdikcije RH u ZERP-u, nadzora provedbe propisa o plovidbi stranih ratnih, javnih, ribarskih i znanstveno-istraživačkih brodova te ostalih poslova iz nadležnosti Obalne straže, obavljeno je 2017. godine 59 nadzora. Brodovima Obalne straže i putem stalne službe operativnog dežurstva Obalne straže RH provedeno je praćenje 26 stranih ratnih brodova u dolasku i odlasku s izdanim odobrenjem, te je evidentirano 6 stranih ratnih brodova koji su nenajavljeno ušli u teritorijalno more RH i upućeno na postupanje prema MVEP. Obalna straža je provela 32 nadzora plovidbe stranih trajekata, javnih brodova, putničkih brodova i znanstveno-istraživačkih aktivnosti (s odobrenjima za provedbu posebnih aktivnosti). Na temelju dobivenih rješenja nadležnih ministarstava, stalna služba operativnog dežurstva Obalne straže RH evidentirala je provedbu 46 znanstveno-istraživačkih aktivnosti (svih 46 nositelj je bila znanstveno-istraživačka institucija RH). Stalna služba operativnog dežurstva Obalne straže RH pratila je ukupni ribolovni napor po danima u svim ribolovnim zonama (H, I, JI, J2, K) ZERP-a RH i evidentirala ukupno 10.053 ribolovnih dana, pri čemu je na talijanska ribarska plovila otpadalo 7.926 ribolovnih dana ili 78.84 posto, a na hrvatska ribarska plovila tek 2.127 ribolovnih dana ili 21.16 posto.

Prema dostavljenim izvješćima, tijekom 2018. godine u zajedničkim akcijama na moru provedeno je 812 nadzora sigurnosti plovidbe brodova, jahti i brodica, 82 nadzora osposobljenosti za brodove, brodice i jahte, 240 nadzora isprava plovila, 87 tehničkih pregleda plovila, 60 nadzora označenosti brodica, 36 nadzora podvodnih aktivnosti, 99 nadzora vinjeta, 75 nadzora glisiranja, te 36 nadzora temeljem ostalih poslova iz nadležnosti ministarstva nadležnog za pomorstvo. Provedene su još i 104 provjere zastave pripadnosti na plovilima, 13 nadzora kretanja i boravka stranaca, te 488 ostalih nadzora iz nadležnosti ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

OB-02 “Šolta” ispred grada Visa

Iz poslova nadležnosti Obalne straže obavljeno je 2018. godine 50 nadzora. Brodovima i putem stalne službe operativnog dežurstva Obalne straže RH provedeno je praćenje 17 stranih ratnih brodova u dolasku i odlasku s izdanim odobrenjem, te je evidentirano 5 stranih ratnih brodova koji su nenajavljeno ušli u teritorijano more RH. Brodovima, kao i putem službe dežurstva OSt RH, provedeno je 12 nadzora plovidbe stranih trajekata, javnih brodova, putničkih brodova i znanstveno-istraživačkih aktivnosti (s odobrenjima za provedbu posebnih aktivnosti). Na temelju dobivenih rješenja nadležnih ministarstava, stalna služba operativnog dežurstva Obalne straže RH evidentirala je provedbu 72 znanstveno-istraživačkih aktivnosti (69 čiji je nositelj institucija RH i 3 čiji je nositelj strana znanstveno-istraživačka institucija). Stalna služba operativnog dežurstva Obalne straže RH evidentirala je ukupno 6.608 ribolovnih dana u svim ribolovnim zonama (H, I, JI, J2, K) ZERP-a RH. Od toga je na talijanska ribarska plovila otpadalo 5.660 ribolovnih dana ili 85,6 posto, a na hrvatska ribarska plovila samo 948 ribolovnih dana ili 14,3 posto.

Koliko to sve košta?

Predviđena financijska sredstva, prema projekciji očekivanih financijskih sredstava u zajedničkim akcijama na godišnjoj razini ostvarenih u prethodnim godinama, za 2017. godinu iznosila su 2.150.000,00 kuna, a za 2018. godinu 2.095.000,00 kuna. No ukupni financijski trošak u provedbi zajedničkih zadaća u 2017. godini bio je 2.016.562,74 HRK (dok je u 2016. godini utrošeno 1.937.515,00 HRK), od čega je trošak goriva najveći – čak 99,5 posto, dok se ostatak odnosi na troškove dnevnica i prekovremenih sati (9.972,00 HRK). Financijski troškovi u 2018. godini neznatno su povećani i iznose 2.195.986,88 HRK – trošak goriva u ukupnim troškovima iznosi 96,01 posto, dok se na dnevnice i prekovremene sate potrošilo 87.540,00 kuna.

Tijekom obje godine više od 50 posto utrošenih novaca bilo je za Obalnu stražu RH: u 2017. godini planirali su bili troškovi u iznosu od 1.500.000,00 kuna, dok je  u konačnici potrošeno 1.611.331,50 HRK. Za 2018. planirana su bila sredstva u iznosu od 1.600.000,00 kuna, a potrošeno je 1.712.416,30 HRK.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.