Nakon svečanog ispraćaja organiziranog danas oko podneva u splitskoj ratnoj luci Lora, brod BŠ-72 „Andrija Mohorovičić“ iz sastava Obalne straže RH isplovio je put tromjesečnog EU humanitarnog djelovanja na Mediteranu nazvanog “FRONTEX Joint Operation TRITON”. Kao što smo već pisali, posadu sačinjava ukupno 49 pripadnika OS RH (Obalna straža i pridodani vojni medicinski tim), te još 5 pripadnika Granične policije MUP-a, a oni su u ovu združenu humanitarnu operaciju Europske unije krenuli pod zapovjedništvom poručnika bojnog broda Stjepana Giljevića. Činjenica da je ovo ujedno i prvi put u novijoj hrvatskoj povijesti da naša država svoje vojno plovilo šalje na tako daleki zadatak, van Jadrana, posebno je obilježila svečanost kojoj su prisustvovali i Ante Kotromanović (ministar obrane RH), general zbora Drago Lovrić (načelnik GS OS RH), komodor Predrag Stipanović u svojstvu zapovjednika HRM, Josip Buljević (izaslanik predsjednice RH, a ujedno njen savjetnik za nacionalnu sigurnost i obranu), te još i Nebojša Kirigin, pomoćnik ministra unutarnjih poslova RH.
Hrvatsko plovilo BŠ-72 će od 1. kolovoza do 31. listopada surađivati s talijanskim vlastima na čuvanju europskih vanjskih granica na moru, spašavanju imigranata i obuzdavanju vala ilegalnog useljavanja na prostor Europske unije. Slanjem broda „Andrija Mohorovičić“ u područje između Sicilije i obala Libije, Hrvatska se uvrstila među ukupno 27 zemalja koje svojim osobljem i opremom sudjeluju u spomenutoj operaciji. No, dok nije sporno da će Hrvatska u predstojećim godinama biti prisiljena u Obalnu stražu i Hrvatsku ratnu mornaricu investirati bitno ozbiljnija sredstva nego donedavno, ministar Kotromanović je u Splitu još istaknuo i:
„Ovo je vaša prva zadaća, ali ne i zadnja zadaća Hrvatske ratne mornarice. Mi, naime, gradimo sposobnosti Obalne straže i HRM-a gledajući u budućnost: od gradnje novih ophodnih brodova, nabave izvanobalnih ophodnih brodova i razvoja raketnih sposobnosti – gdje ćemo uložiti golem napor u idućih nekoliko godina. Ulaskom u Schengen moramo stvoriti sposobnosti, kapacitete, stjecati daljnja znanja i iskustva – poput iskustava koja ćete steći u ovoj misiji, u cilju razvoja sposobnosti za samostalan nadzor naših granica, našeg mora te čuvanje naših nacionalnih interesa. Ova zadaća HRM-a sjajan je početak”.
Od zapovjednika HRM-a Stipanovića moglo se čuti da spomenuta humanitarna operacija pod okriljem EU agencije FRONTEX od svih svojih sudionika traži specifična znanja i vještine – u kojima se danas otposlanu posadu dodatno poliralo posljednjih tjedana, u okviru posebne obuke koju se provodilo prije njihova slanja u misiju. Tim je temeljem Stipanović i zaključio:
„Dosadašnjim sudjelovanjem u međunarodnim vojnim operacijama, kao stožerno osoblje, UN-ovi promatrači ili pripadnici našeg prvog AVPD tima, ali i provedbom redovitih zadaća na nacionalnoj razini, pripadnici HRM-a stekli su znanja i iskustva dragocjena za izvršenje uistinu specifične i zahtjevne zadaće. Jer, unatoč tomu što nije riječ o klasičnoj vojnoj operaciji, ona će od svih sudionika zahtijevati specifična znanja, sposobnosti i vještine kako bi odgovorili na izazove s kojima će se susretati na moru“.
Podsjetimo kako je do ovoga uopće došlo. Potaknuta imigrantskom krizom na Mediteranu te masovnim utapanjima ilegalnih useljenika, Republika Hrvatska ponudila je u travnju ove godine humanitarni angažman na Mediteranu, a nakon što je Bruxelles to objeručke prihvatio – Vlada RH formalizirala je angažman “Andrije Mohorovičića” u TRITON-u. Cijeli ovaj poduhvat trebao bi koštati 15 milijuna kuna, od čega je 11 milijuna dala Vlada iz državnog proračuna, a po prvi bi se puta najveći dio novca trebao refundirati iz sredstava Europske unije. Saborski Odbor za obranu jednoglasno je 07. srpnja podržao slanje broda u operaciju na Mediteranu, baš kao i zastupnici na plenarnoj sjednici Sabora dan kasnije.
BŠ-72 „Andrija Mohorovičić“
Negdašnji ruski špijunski brod Seliger (ССВ-514, otpisan 1993.) bio je sagrađen kao 21. u klasi s “Mohorovičićem”
Treba napomenuti kako je BŠ-72 „Andrija Mohorovičić“ ujedno i jedno od vrlo malog broja plovila iz sastava HRM koje je uopće sposobno odraditi turu u operaciji kakva je TRITON. Riječ je tu o brodu dužine 73,3 te širine 10,8 metara, uz gaz od 3,9 metra. Njegova je standardna istisnina 1.260 tona, a puna 1.538 tona, dok dva dizelska motora Zgoda/Sulzer 6TD48 njegovim dvjema osovinama daju ukupno 3600 konjskih snaga – dovoljno za maksimalnu brzina od 17 čvorova. Brodsko naoružanje ovog plovila je skromno – samo dva brodska topa u kalibru 20 mm.
Današnji školski brod Obalne straže svoj je životni vijek započeo u brodogradilištu Stocznia Północna, u poljskome gradu Gdanjsku. Čisto konstrukcijski gledano, riječ je tu bila o ledolomcu kojeg se u doba gradnje vodilo kao hidrografski brod u okviru Projekta 861 (NATO oznaka “Moma”) – gdje je danas hrvatsko plovilo izgrađeno kao 23. u klasi od ukupno 32 broda. Ugovor o njegovoj gradnji bio je potpisan početkom 1970. godine, a plovilo je porinuto 12. veljače 1971. godine, da bi već 19. lipnja te iste 1971. bilo i primljeno opću vojnu službu. Od 10. rujna 1971. godine brod je bio u punoj jugoslavenskoj vojnoj službi, baziran u splitskoj ratnoj luci Lora. Odande je početkom 1972. godine „Andrija Mohorovičić“ kao ploveći laboratorij Hidrografskog instituta Jugoslavenske ratne mornarice krenuo istraživati Jadran pod tadašnjom službenom JRM oznakom PH-33.
Budući je JRM za njega planirala prenamjenu u školski brod, nasljednik slavnoga Galeba, „Andrija Mohorovičić“ je od listopada 1990.godine bio na remontu te preinaci u Šibeniku. Ondje je i zarobljen sredinom rujna 1991. godine, dok je njegova preinaka nastavljena, a onda konačno i završena koncem 1993. godine – da bi brod od siječnja 1994. godine služio kao školski brod HRM-a pod službenim imenom BŠ-72 „Andrija Mohorovičić“. Konačno, preustrojem HRM-a iz 2007./2008. on sredinom lipnja 2008. godine prelazi u sastav Obalne straže RH.
