Gostujući sinoć, 7. travnja, u Dnevniku Nove TV, ministar obrane Ante Kotromanović osvrnuo se na sjednicu Vijeća za obranu, te se pobliže dotakao i nekih tema o kojima se razgovaralo jučer na Pantovčaku. Iako je u usuglašenom službenom priopćenju sa sjednice Vijeća naglašena potreba zadržavanja postojeće razine obrambenog proračuna („i njegovo postupno povećavanje u vremenu koje dolazi“), ministar Kotromanović je za Novu TV ponovio kako nije zadovoljan aktualnim proračunom:

„Ja to uvijek govorim i kao ministar… Uspjeli smo za sada zaustaviti pad proračuna i još jedna stvar – dobili smo od Vlade mogućnost od prodaje oružja, nekretnina, da punimo proračun. Tako da ćemo ove godine negdje otprilike 160 milijuna kuna prihoda poslati na račun Ministarstva obrane.“

Pri kraju mandata ove Vlade, pa tako i svog mandata na mjestu ministra obrane, obično se podvlači crta i gledaju rezultati. Što se Kotromanovića tiče, kaže da je u Ministarstvu obrane pokrenut cijeli niz projekata:

„Recimo, u zadnje tri godine smo smanjili jako puno ljude u administraciji u Ministarstvu, preko 300 ljudi je smanjeno. Poslovne procese smo pokrenuli. Napravili smo sustav transparentne nabave, sustav upravljanja osobljem, riješili smo nekretnine, pokrenuli smo nove sustave, velike sustave vrijednosti, recimo modernizacije, tako da smo modernizirali i helikoptere i avione, sada ulažemo sto milijuna kuna u sustav „More“, Peregrine – radarski sustav… modernizirali smo kopnene radare, kupujemo ‘haubice 155’ koji su najbolji tip oružja koji ima svega nekoliko zemalja NATO-a. I to stvarno ćemo imati jaku kopnenu vojsku. Imat ćemo 126 Patria tijekom ove godine. Ući će preko sto Patria u operativnu uporabu tako da ćemo podignuti mobilnost i zaštitu naših postrojbi. Dobili smo iz donacije 212 vozila koja su moćna, to su borbena vozila. Na taj način opremiti našu vojsku – bit će to izvrsno! Za mornaricu radimo pet obalnih ophodnih brodova nakon 10-ak, 15-ak godina priče. I do kraja 2017. nabavit ćemo dva minolovca mina iz Njemačke, to radimo s našim strateškim partnerima. Recimo, samo u infrastrukturu smo ubacili preko 170 milijuna kuna godišnje. Na Črnomerec –  stvorit ćemo najbolje uvjete za naše studente, u Petrinju – vojarna 21. stoljeća, skladište Doljani… Uložili smo samo u infrastrukturu HRZ-a 70 milijuna kuna, za početak sada. Mi smo puno sredstava uštedjeli na nabavi i to smo reinvestirali u druge projekte. Na takav način, s obzirom na proračuna koji imamo, mi smo uspjeli napraviti taj jedan korak više u odnosu na ono što smo imali prije.“

Nema sumnje da se barem dijelom ovih projekata Kotromanović pohvalio i na sjednici Vijeća za obranu, s kojim je, kaže, jako zadovoljan:

„Mi smo to dobro pripremili i u MORH-u, niz stvari, niz ozbiljnih projekata koji smo pokazali trima predsjednicima, i države i Sabora i Vlade i drugim članovima odbora i to je bilo jako dobro i zaključili smo recimo da ćemo se svaka tri mjeseca sastati da vidimo u kojoj smo fazi. To je meni super. Zašto? Zato što mogu podijeliti odgovornost sa svima. Mogu reći u kojoj je fazi neki projekt, a ne da se nešto priča ili govori, da se nemaju potpune informacije. Donijeli smo nekoliko važnih političkih odluka u smislu da se želimo angažirati negdje vani. Mi smo se sad dosta smanjili u misijama u Afganistanu i naša je zadaća, mi smo članica antiterorističke koalicije recimo, ja sam čak i posjetio Irak, angažirati se na sjeveru Kurdistana zajedno s Nijemcima, oni su dolje već nekoliko mjeseci, u neborbenoj misiji, to ponavljam. Poslali bi naše instruktore za trening recimo topnika, inženjeraca, i u Hrvatskoj i dolje. Naravno treba proći proceduru, bilateralno to riješiti s Bagdadom, parlament mora odobriti. Ja bih volio vidjeti naše vojnike zajedno s drugim pripadnicima NATO-a na tom prostoru.“

Iako se još ne znaju svi detalji ove nove, buduće misije, posebice kada je riječ o broju pripadnika OS RH koji bi u njoj sudjelovali, Kotromanović je uvjeren da to „… neće biti više od nekoliko desetaka instruktora koji će obučavati snage sigurnosti prvenstveno u Kurdistanu gdje je relativno mirno. Rizik uvijek nekakav postoji, ali tamo zasad nema velikih problema zato što su Pešmerge izbacile ISIL skroz južno do Mosula.“

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kao bivša višegodišnja dužnosnica NATO-a potpuno razumije razloge novog angažmana OS RH, rekao je Kotromanović:

„Mi smo se u tri sekunde dogovorili o tome, da je to dobro i da kao ozbiljna članica NATO-a koja je dugo godina u misijama davala veliki značaj i imamo veliko iskustvo, da bi to bilo dobro i za Hrvatsku, a i pomoć u borbi protiv terorizma.“

Po tko zna koji put se otvorilo i pitanje opstanka borbenog zrakoplovstva, gdje članovi Vijeća za obranu nisu dvojili oko njegovog opstanka, a s novim skorašnjim nabavama svjetlija budućnost piše se cijelom HRZ-u, koje je nedavno zadobilo snažan udarac odlaskom 6 pilota-instruktora, ujedno i članova jedine nacionalne akro-grupe.

„Potvrdili smo ono što je Vijeće prije reklo, da želimo imati i imat ćemo borbeno zrakoplovstvo. To je vrlo važna stvar. Sada u Ministarstvu obrane mi radimo studiju s našim stručnjacima koja će vidjeti sve moguće najbolje varijante. Ja govorim o strategiji, mi idemo sada na nabavku novih helikoptera. Dobit ćemo ove Kiowe koji, izvidnički napadni helikopteri, su sjajni, od SAD-a. Kupit ćemo Black Hawke, uložit ćemo u infrastrukturu u HRZ još jako puno… Sada dubinski snimamo stanje u HRZ-u. Donijet ćemo novi pravilnik o letenju, o letačkim dodacima. Nama je cilj u roku dva do tri mjeseca snimiti sve probleme vezane za HRZ i na taj način stvoriti bolje uvjete, personalne, materijalne, infrastrukturu i donijeti ono što najviše zanima pilote, a to je novu tehniku na kojoj će se letjeti i obučavati“,

rekao je Kotromanović, potvrdivši na kraju da se na Vijeću za obranu neformalno razgovaralo i o ovogodišnjoj 20. obljetnici akcije Oluja koja će se, kao i do sada, svečano obilježiti u Kninu, dok će se mimohod francuskog tipa istoga dana poslije podne održati u Zagrebu.

Sjednicom Vijeća za obranu zadovoljan je i premijer Zoran Milanović, koji je to prokomentirao u Rijeci prilikom obilaska gradilišta trening kampa HNK Rijeke na Rujevici. Predsjednik Vlade je rekao da je sastanak bio jako kvalitetan, bez ikakvih tenzija, razgovaralo se dugo, dobro i konkretno, i to o  nizu konkretnih tema: „Predsjednica i ja to zajednički sazivamo i zajednički pripremamo,  to je neka vrst koordinacije, koja je bila jako dobro pripremljena, zahvaljujući ljudima iz Stožera i Ministarstva obrane.“ Milanović je ponovio i da je iznimno zadovoljan dinamikom, vrstom razgovora i pripremljenošću, te da nije primijetio nikakva razmimoilaženja po pitanjima o kojima se razgovaralo. Bilo je puno pripremljenih tema za razgovor – od oružnih sustava, načina financiranja… a sve se na kraju svodi na to što možemo platiti, rekao je premijer:

„Rado bismo imali svašta, ali za početak, evo, gradimo pet brodova za obalnu ophodnju, za hrvatsku obalnu stražu. To će nam biti jako važno kad uđemo u Schengen i postanemo jedna od vanjskih granica Schengena. Brodovi će se graditi u hrvatskom brodogradilištu u Splitu, koje je taj posao dobilo na međunarodnom natječaju, što je po meni jako dobro, kad već dajemo svoj novac, iz svog proračuna, jer to financira naša vojska.“

Prema njegovoj ocjeni, stanje u Hrvatskoj vojsci je dobro, ali uvijek treba više novaca. Istaknuo je da se pri trošenju proračunskog novca za obranu mora kretati u stvarnim parametrima i u stvarnome svijetu, voditi računa o tome tko tu živi i kakve se politike vode, te što nam realno prijeti. „Po mom sudu, u ovom trenutku vrlo malo, ali uvijek treba biti oprezan jer da nije tako, države ne bi ni imale vojske. Ali u svakom slučaju ta situacija je puno mirnija i puno stabilnija i sigurnija nego ikad do sada“, dodao je Milanović.