Konačni prijedlozi zakona o obrani i službi u OS RH idu pred Sabor

 

Ekspresno i jednoglasno Vlada RH je na današnjoj 91. sjednici usvojila nacrte konačnih prijedloga Zakona o obrani i Zakona o službi u OS RH, te time pokrenula proces njihovog donošenja u saborskoj proceduri. Sabor i nadležno radno tijelo, Odbor za obranu, u prvome je čitanju prijedloge temeljnih obrambenih zakona raspravio krajem siječnja ove godine, i prihvatio ih sa 121 (Zakon o obrani), odnosno 123 glasa ZA (Zakon o službi u OS RH). Nakon gotovo 4-mjesečnog šminkanja, u kojem je radno sudjelovao i saborski Odbor za obranu, konačni prijedlozi zakona danas su amenovani na Vladi i poslani na drugu stranu Markovog trga, u Hrvatski sabor.

———————————————————————————-

24.5.2013 - Konačni prijedlozi obrambenih zakona pred Vladom RH      
———————————————————————————-

Obrazlagatelj obrambenih zakonskih prijedloga, ministar obrane Ante Kotromanović, ukratko je članovima Vlade pojasnio da su dosadašnji Zakon o obrani i Zakon o službi u OS RH već 10-godišnji metuzalemi, većim dijelom neprimjereni za aktualno stanje u obrambenom sektoru i oružanim snagama, te neusklađeni s posljednjim izmjenama Ustava.

Nacrt konačnog prijedloga Zakona o obrani

Od primjedbi koje su u siječanjskoj saborskoj proceduri iznijete na račun prijedloga Zakona o obrani, Kotromanović je posebno istaknuo usvajanje prijedloga bivšeg ministra obrane Davora Božinovića, sada opozicijskog člana saborskog Odbora za obranu.

U skladu s primjedbama Odbora za obranu i određenih Klubova zastupnika, Zakonom se propisuje nadležnost matičnog radnog tijela, Odbora za obranu, za davanje mišljenja za postupke javne nabave u području obrane u vrijednosti većoj od 5 milijuna eura“.

To je prvi puta da je ovako važan prijedlog opozicijskog zastupnika usvojen i inkorporiran u zakonski okvir. Sada još samo ostaje za smisliti kako saborske zastupnike, prvenstveno članove Odbora za obranu, zainteresirati i stručno osposobiti za kvalitetno promišljanje obrambenih javnih nabava, što bi mogao biti daleko teži posao od same izmjene Zakona.

Nacrtom konačnog prijedloga Zakona o obrani proširen je i sastav Vijeća za obranu, pa će ubuduće društvo predsjedniku, premijeru, ministrima obrane, vanjskih poslova i financija činiti i predsjednik saborskog Odbora za obranu. S obzirom na to da je posljednje Vijeće za obranu aktualni predsjednik RH Ivo Josipović sazvao prije više od 2 i pol godine, teško da će čelnom čovjeku saborskog Odbora za obranu ova nova dužnost oduzimati puno vremena. Istovremeno, nije prihvaćen prijedlog da u Vijeću sjede i ravnatelj DUZS-a, te predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a iz Vijeća su friško izletjeli i njegovi dosadašnji članovi – ministar unutarnjih poslova, predstojnik Ureda Predsjednika RH, savjetnik Predsjednika za nacionalnu sigurnost te pročelnik Vojnog kabineta Predsjednika RH. Gubitak utjecaja Predsjednika RH u Vijeću za obranu je, po svemu sudeći, garancija da sazivanja Vijeća za obranu neće biti do daljnjega, ili barem do – neke zaista nužne te stvarno neizbježne potrebe.

U Konačni prijedlog Zakona o obrani nije uvršten ni prijedlog o tome da Strateški pregled obrane ubuduće bude razmatran i donošen u Hrvatskom saboru. Obrazloženje je predlagatelja, Ministarstva obrane, da Strateški pregled obrane donosi Vlada RH, dok Hrvatski sabor donosi Dugoročni plan razvoja OS RH (kao i do sada). Na snazi je ostao i dosadašnji prijedlog odredbe o nadležnosti i ustrojstvu Vojne policije, kao institucije ustrojene u Ministarstvu obrane i u OS RH. Time se omogućava namjera izdvajanje dijela Vojne policije, prije svega njenog kriminalističkog odjela, iz sastava Oružanih snaga – pod direktnu nadležnost Ministarstva obrane i samoga ministra.

Jedna od velikih novosti tiče se i načelnika Glavnog stožera OS RH. On se po novom, temeljem čl. 15. Nacrta konačnog prijedloga Zakona o obrani, „imenuje na razdoblje od 4 godine, i ne može biti ponovno imenovan“. Tu se postavlja pitanje što će biti s aktualnim načelnikom, generalom Dragom Lovrićem, koji je izabran temeljem trenutno važećeg Zakona o obrani, čl. 94. st. 4, na mandat od 5 godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja (što se u praksi vidjelo i na primjeru danas umirovljenog načelnika GS OS RH Josipa Lucića).

Nacrt konačnog prijedloga Zakona o službi u OS RH

Što se tiče obrazloženja Nacrta konačnog prijedloga Zakona o službi u OS RH, tu je Kotromanović bio još kraći i općenitiji.

Isto, nakon 10 godina primjene Zakona o službi u OS RH s određenim novelama, pokazalo se potrebnim određena zakonska rješenja izmijeniti, dopuniti ili drugačije urediti radi kvalitetnije provedbe reformi i razvoja Oružanih snaga. Znači, predloženim Zakonom se uređuje pristup u službu, raspored i promaknuća, obveze, prava i odgovornosti, izdvajanje i prestanak službe, te druga statusna pitanja pripadnika Oružanih snaga. Isto, ne treba nikakva posebna sredstva iz proračuna, pa predlažem da ovaj konačan prijedlog Zakona usvojimo i pošaljemo Hrvatskom saboru na raspravu i donošenje“.

I bi tako – kolege ministri jednoglasno su izglasali ovaj prijedlog, i otputili ga u, čini se, redovnu saborsku proceduru. To znači da se oba zakonska prijedloga neće raspravljati na 8. sjednici Hrvatskog sabora, koja je upravo u tijeku. Njen završetak predviđen je za srijedu, 29. svibnja, pa bi prema tome sljedeća, 9. sjednica, bila zakazana tek negdje polovicom lipnja, s najvjerojatnijim trajanjem do 15. srpnja, kada uvaženim saborskim zastupnicima započinje ljetni odmor.

Donošenje novog Zakona o službi u OS RH željno iščekuju dojučerašnji ugovorni vojnici, prije svega onih 44 koji su nakon odsluženih 8 godina u Oružanim snagama ostali bez posla. Novi Zakon o službi u OS RH nekima od njih dao bi mogućnost sklapanja novog, 3. ugovora. U raspravama koje su se na Odboru za obranu i na plenarnoj saborskoj sjednici vodile krajem siječnja ove godine jedno od osnovnih pitanja bilo je sklapanje 3. ugovora o vojnoj službi, gdje je MORH predlagao sistem 3+5+5. Prema netom izglasanom konačnom prijedlogu Zakona o službi u OS RH (članak 38.), posljednji 3. ugovor po konačnom prijedlogu Zakona o službi u OS RH sklapao bi se ne na 5, već na najviše 6 godina. Stavak 3. čl. 38. kaže i da „Uvjete i postupak za sklapanje drugog i trećeg ugovora odlukom propisuje ministar obrane“. Dakle, svi oni koji iščekuju poziv za potpisivanje 3. ugovora u najboljem će slučaju dobre vijesti primiti sredinom ljeta.

U Konačan prijedlog Zakona o službi u OS RH uvršteno je i rješavanje prava iz radnih odnosa isključivo na temelju Zakona o službi, a ne, kao što je do sada bio slučaj, temeljem kolektivnih ugovora i općih propisa o radu primjenjivih za državne službenike i namještenike. Time MORH namjerava izbjeći tužbe djelatnih vojnih osoba o plaćanju prekovremenih i ostalih dodatnih radnih sati. Konačan prijedlog Zakona određuje i 24-satno obavljanje poslova u Oružanim snagama kroz novu definiciju radnog remena.

Nije prihvaćen prijedlog saborskog Odbora za obranu da osobe koje su dragovoljno odslužile vojni rok imaju prednost pri zapošljavanju u drugim državnim tijelima, jer MORH drži da njihovo zapošljavanje nije i ne može biti predmet Zakona o službi u OS RH. Jednako tako nije prošao ni prijedlog da državni službenici i namještenici u OS RH, s 20 godina mirovinskog staža i 30 mjeseci u Domovinskom ratu u službi u OS RH, ostvaruju pravo na mirovinu po posebnim propisima. Za njih vrijedi jednako objašnjenje – oni nisu predmet Zakona o službi u OS RH, već propisa o mirovinskom osiguranju.

Nema ništa ni od osnivanja vojnog sindikata i prava na štrajk za djelatne vojne osobe – kao i do sada, te dvije mogućnosti i dalje nisu dopuštene Zakonom.

Ovo je tek prvi i letimičan pogled na Konačan prijedlog Zakona o službi u OS RH, a kao i do sada – tu ćemo temu pratiti vrlo detaljno i s osobitom pozornošću.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.