Danas je završila prva faza NATO vježbe „Neptune Strike 2026“ kojom se testirala sposobnost saveznika da koordiniraju zračne i pomorske snage na velikim udaljenostima – od Mediterana do Crnog mora. Vježba je započela u srijedu, 25. Ožujka, u zapadnom i središnjem Mediteranu pod vodstvom NATO Zapovjedništva pomorskih udarnih i potpornih snaga (STRIKFORNATO), naziranog u Oeirasu u Portugalu. U vježbi su sudjelovala dva nosača aviona –  talijanski ITS „Cavour“ i francuski „Charles de Gaulle“, kao i španjolska pomorska grupa utemeljena na brodu „Juan Carlos I.“ Planirane zadaće uključivale su zračne operacije usmjerene na obučna područja u Bugarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj. Strateški značaj vježbe leži upravo na demonstraciji kako sredstva raspoređena u Sredozemlju mogu djelovati u bliskoj koordinaciji s istočnoeuropskim krilom, povezujući južne i istočne bokove NATO-a u jedinstveni operativni prostor, priopćio je NATO.

Operacije su također puključivale bespilotne letjelice RQ-4D „Phoenix“, koje su rasporedile NATO-ove obavještajne, nadzorne i izviđačke snage (NISRF) sa sjedištem u Sigonelli na Siciliji. Ovi dronovi dugog dometa, koji lete na velikim visinama, koriste se za prikupljanje informacija, praćenje velikih područja i pružanje podataka u stvarnom vremenu korisnih za planiranje i provođenje misija. Kako je nedavno najavio talijanski zapovjednik Mornarice, admiral Giuseppe Beruitti Bergotto, tijekom saslušanja na Odboru za vanjske poslove i obranu talijanskog Senata, u bliskoj budućnosti nosač ITS „Cavour“ turskim bespilotnim letjelicama TB3 Bayraktar za svoje izviđačke, nadzorne i obavještajne zadaće.

U vježbi „Neptune Strike 2026“ sudjeluju Albanija, Bugarska, Hrvatska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska, Rumunjska, Španjolska i Sjedinjene Američke Države. Kako je priopćilo hrvatsko Ministarstvo obrane, na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” kod Slunja provodila se zajednička aktivnost pripadnika hrvatskih i talijanskih oružanih snaga, čiji je jedan dio podrazumijevao i zajedničko uvježbavanje hrvatskih i talijanskih timova kontrolora bliske zračne potpore (Joint Terminal Attack Controller – JTAC). Oni su navodili simulirano borbeno djelovanje, tj. zračnu potporu višenamjenskih borbenih aviona Talijanske ratne mornarice AV-8B Harrier i F-35B Lightning II. Avioni su uzlijetali s ITS „Cavour“, a tijekom misija imali su i potporu zrakoplova za nadopunu gorivom KC-767 iz sastava Talijanskog ratnog zrakoplovstva. Hrvatski JTAC timovi bili su sastavljeni od pripadnika Gardijske oklopno-mehanizirane brigade i Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, a talijanski od pripadnika Mornaričke brigade San Marco, amfibijske postrojbe koja djeluje u okviru Talijanske ratne mornarice.

Aktivnost s talijanskim i hrvatskim JTAC timovima pokazala je NATO-ove sposobnosti za dugodometne udare, kao i interoperabilnost oružanih snaga zemalja članica u zraku, na moru i na kopnu. Nakon uspješne aktivnosti, pripadnici hrvatskih i talijanskih oružanih snaga izrazili su zadovoljstvo uvježbavanjem, suradnjom i interoperabilnošću prikazanim na svim razinama. Korištenjem međunarodnog zračnog prostora, NATO održava svoju prisutnost na prostoru kontinentalne Europe: provodi nadzorne aktivnosti duž svojeg južnog i jugoistočnog boka kao dio svojeg obrambenog pristupa od 360 stupnjeva, kako bi se suprotstavio prijetnjama iz bilo kojeg smjera, zaključuje MORH u priopćenju.

*Photo: NATO, MORH/T.Brandt

Zbog MAGA politike Donalda Trumpa, odnosa prema Europi i pokretanja rata protiv Irana u kojem europski saveznici ne žele aktivno sudjelovati – pojavljuju se sve veće sumnje europskih država u američko poštivanje dogovora vezano za isporuku visokotehnoloških oružja.

Tako je Švicarska prošle jeseni zaustavila plaćanja za američke protuzračne sustave zemlja-zrak Patriot nakon što je saznala da će isporuke biti odgođene za nekoliko godina. No, švicarski javni servis SRF otkriva da zamrzavanje ima mali učinak: SAD je bez ikakvih konzultacija preusmjerio švicarska plaćanja namijenjena borbenom zrakoplovu F-35 kako bi pokrio troškove Patriota, objavljeno je prošli tjedan. Urs Loher, direktor Odjela nacionalnog naoružanja u švicarskom Saveznom uredu za nabavu obrambene opreme (Armasuisse), potvrdio je potez SAD-a i rekao SRF-u koliko je novca već prebačeno. Međutim, pod pritiskom američkih vlasti, ne može otkriti točan iznos. Opisuje ga samo kao “niski troznamenkasti iznos u milijunima” – što znači znatno više od 100 milijuna švicarskih franaka (126 milijuna dolara). SAD tako zaobilazi zamrzavanje plaćanja preusmjeravanjem sredstava za švicarske borbene zrakoplove F-35 u sustav Patriot. Kako je to moguće?, pitaju se švicarski mediji.

U SAD-u, poslovi s oružjem sa stranim zemljama uvijek idu putem američkog vladinog programa prodaje vojne opreme inozemstvu (FMS). Unutar ovog programa SAD održava fond za sve kupnje švicarskog oružja.  Bilo da se radi o F-35 ili o Patriot, sva švicarska plaćanja završavaju u ovom fondu. Ako jednom projektu nedostaje novca, SAD-u je dopušten pristup sredstvima za druge projekte. Upravo to američke vlasti sada rade: novac namijenjen programu F-35 koristi se za financiranje sustava Patriot.

„Ovo je vrlo nezadovoljavajuće“, kaže Loher. Preusmjeravanje sredstava stavlja švicarsko Ministarstvo obrane pod pritisak i ostavlja manjkove u proračunu za zrakoplove F-35. Krajem 2025. Ministarstvo je moralo prije roka prebaciti nekoliko desetaka milijuna franaka SAD-u kako bi popunilo prazninu. Ove rane uplate pojačavaju postojeće financijske probleme Ministarstva: ono se već bori s financiranjem odobrenih nabava oružja. Unatoč zamrzavanju plaćanja, očekuje se da će SAD ove godine nastaviti preusmjeravati sredstva za F-35 na sustav Patriot. Loher ipak brani zamrzavanje kao politički signal koji je pomogao potaknuti veću transparentnost SAD-a u vezi s dugim kašnjenjima. Kašnjenje u isporuci je, naime, razlog zašto je prije 2 mjeseca Švicarska počela otvoreno razmišljati o razvrgavanje ugovora o kupovini Patriota nakon što je iz SAD-a stigla obavijest o još jednom kašnjenju isporuke 5 naručenih sustava. Bern je počeo ozbiljno razmatrati europsku alternativu, francusko-talijanski sustav SAMP/T, koji bi navodno mogao biti isporučen već 2029. ako se naruči sada i odmah. Švicarski zakonodavci su frustrirani, a neki kažu da sustavi Patriot “možda uopće neće stići“.

„Frustrirajuće je kada nam nametnu zamrzavanje plaćanja, a novac se jednostavno preusmjeri“, kaže Werner Salzmann, senator i sigurnosni stručnjak iz desničarske Švicarske narodne stranke. Senator Josef Dittli iz desnocentrističke Radikalno-liberalne stranke dodaje da švicarsko Ministarstvo obrane očito nije shvatilo da je takav zaobilazni put moguć. Priska Seiler Graf, zastupnica Socijaldemokrata, osjeća se opravdanom u svom ranijem pozivu na otkazivanje kupnje Patriota. Njezina stranka općenito se protivi velikim američkom naoružanju. Salzmann također kaže da je njegovo povjerenje u Washington palo: „Ugovori FMS-a stvaraju sve više problema s tumačenjem. Moramo dobro razmisliti želimo li nastaviti potpisivati ​​takve sporazume.“

I Finci sumnjaju …

Antti Häkkänen sa svojim poljskim kolegom Pawełom Zalewskim

Finski ministar obrane Antti Häkkänen najavio je da će njegova zemlja provjeriti hoće li oružje koje je Europa platila ukrajinskoj vojsci stići na odredište – u Ukrjainu. Europski saveznici zabrinuti su zbog iscrpljivanja američkih vojnih resursa zbog rata u Iranu i nakon medijskih najava da bi SAD mogao preusmjeriti oružje namijenjeno za Ukrajinu prema Bliskom istoku. Häkkänen je rekao da će Helsinki provjeriti poštuje li Washington ugovore potpisane s europskim zemljama NATO-a koje su kupile oružje za Ukrajinu od američkih vojnih dobavljača. Problem proizlazi iz izvješća Washington Posta da Pentagon razmatra preusmjeravanje ključne vojne opreme namijenjene ukrajinskim obrambenim snagama za rat u Iranu. „Svaki put procjenjujemo kako se novac troši i vjerujemo da mehanizam funkcionira. Ako naravno postoje problemi, onda to moramo ponovno procijeniti“, rekao je Häkkänen u emisiji 12 Minutes With na Euronewsu.

Ovo oružje uključuje vitalne sustave protuzračne obrane potrebne za presretanje ruskih projektila i dronova, kupljenih putem NATO-ovog sustava Prioritetne liste zahtjeva za Ukrajinu (PURL), koji omogućuje zemljama NATO-a da kupuju oružje za Ukrajinu od SAD-a. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je novinarima da bitna oprema za Kijev, uključujući presretače, “nastavlja pritjecati u Ukrajinu“. Međutim, postoji zabrinutost da će, kako rat u Iranu sve više odmiče, a američke vojne zalihe se smanjuju, biti donesena odluka o preusmjeravanju opreme prema Iranu. “PURL je do sada Ukrajini isporučio oko 75% svih projektila za ukrajinske baterije Patriot i 90% streljiva koje se koristi u drugim sustavima protuzračne obrane“, rekao je Rutte novinarima u sjedištu NATO-a u Bruxellesu u četvrtak, 26. ožujka.

Službeni Helsinki također čvrsto stoji iza toga da se neće uključiti u američko-izraelsku intervenciju u Iranu, unatoč izjavama američkog državnog tajnika Marca Rubia koje impliciraju da je podrška Washingtona Ukrajini ugrožena ako europski saveznici ne pomognu SAD-u u osiguravanju Hormuškog tjesnaca. U jedva prikrivenoj prijetnji saveznicima na putu za sastanak ministara vanjskih poslova G7 u Parizu, Rubio je rekao: „Ukrajina nije američki rat, a ipak smo toj borbi doprinijeli više nego bilo koja druga zemlja na svijetu. (…) „Dakle, to će biti nešto što će predsjednik morati uzeti u obzir u budućnosti“, dodao je Rubio. No, Häkkänen je rekao da Helsinki ne može preusmjeriti sigurnosne snage iz Finske u Zaljev, s obzirom na granicu od 1350 kilometara koju Finska dijeli s Rusijom. „Mi smo mala zemlja uz Rusiju“, rekao je, dodavši: „Svi naši resursi uključeni su u našu spremnost u ovom području, tako da nema opcija ili potencijala“ za djelovanje na Bliskom istoku.

U međuvremenu, finski predsjednik Alexander Stubb također je udvostručio otpor svoje zemlje američkim pozivima za pomoć. Rat s Iranom „nije stvar NATO-a“, rekao je u četvrtak navečer, jer je NATO obrambeni savez, rekao je Stubb na konferenciji za novinare nakon sastanka čelnika Zajedničkih ekspedicijskih snaga (JEC), multilateralne obrambene suradnje među nordijsko-baltičkim zemljama NATO-a.

Španjolska čvrsto “protiv”

Nakon što je odbila prihvatiti Trumpov zahtjev za izdvajanje u obranu od 5 % BDP-a, Španjolska je zatvorila svoj zračni prostor američkim zrakoplovima koji sudjeluju u napadima na Iran. To je korak dalje od ranije zabrane korištenja vojnih baza kojima zajednički upravljaju Španjolska i SAD. Španjolska ministrica obrane Margarita Robles je bila rezolutna: “Ne dopuštamo korištenje vojnih baza niti korištenje zračnog prostora za akcije povezane s ratom u Iranu“. Zatvaranje zračnog prostora prisiljava vojne zrakoplove da zaobiđu Španjolsku, članicu NATO-a, na putu do svojih ciljeva na Bliskom istoku. To ne uključuje izvanredne situacije, dodao je list El País.

A USS Gerald R. Ford u Splitu?

U tom kontekstu je zanimljivo gledati reakcije na uplovljavanje američkog nosača USS Gerald R. Ford (CVN-78), koji je nakon sudjelovanja u operacijama protiv Irana najprije otplovio put Grčke, a onda se skrasio pred Splitom radi popravka i dopune. Dok službena priopćenja o njegovom dolasku u Hrvatsku naglašavaju transtlantske vrijednosti i dokaze prijateljstva, na društvenim se mrežama više nego ikada čuju glasovi protiv ovog dolaska, uz naglašeni strah da će Hrvatska time i sama postati meta iranskih ili pro-iranskih podržavatelja. Tome se priključila i saborska zastupnica Dalija Orešković, problematizirajući poštivanje Ustava RH u odluci o uplovljavanju nosača u hrvatske teritorijalne vode. “Gdje su stavovi drugih nositelja državne vlasti po pitanju davanja suglasnosti stranoj državi da usred ratnog sukoba kojeg je sama izazvala usidri svoj ratni brod ispred jednog od najvažnijih turističkih gradova uoči početka turističe sezone?,” pita se Orešković na društvenim mrežama. Iako je iznimno mala ili gotovo nikakva mogućnost da se posadi i samom nosaču dogodi išta lože u Hrvatskoj, ovakve reakcije samo su odraz sve manjeg povjerenja u SAD i podrške američkoj vanjskoj politici prema saveznicima i partnerima.

Jedna od najvrućih tema u nabavi obrambene opreme tijekom siječnja, a i veljače, je kontinuirano natezanje između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, odnosno kanadskog oklijevanja oko kupnje borbenog zrakoplova F-35 A Lightning II američkog proizvođača Lockheed Martina.

Ono što je započelo kao jednostavna vojna akvizicija nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima doživjelo je prekretnicu u bilateralnim odnosima, preoblikujući kanadske obrambene prioritete, testirajući granice suradnje s NORAD-om i uključujući međunarodne konkurente poput švedskog Saab Gripena, navode mediji koji prate sve napetije odnose Kanade i SAD-a. U sve se uključila geopolitika, vojne sposobnosti i industrijska strategija, posebice u kontekstu carinske, ekonomske politike Donalda Trumpa i njegove MAGA političke agende . Promatrači ocjenjuju kako se to također može promatrati kao simboličan trenutak u kojem velika zapadna demokracija preispituje svoju ovisnost o američkoj obrambenoj opremi. Ovo je priča o tome kako se nabava borbenog zrakoplova pretvorila u geopolitičku prekretnicu i zašto Washington s mješavinom nestrpljenja i zabrinutosti prati sljedeći potez Ottawe.

S F-18 na F-35

Već smo i ranije na stranicama ovog portala pisali kako je F-35 kao skup, moderan i visoko sofisticirani ratni stroj zapravo u raljama politike američkog predsjendika. Naime, Kanada ponovno procjenjuje kupovinu  F-35A Lightning II, nevidljivog borbenog zrakoplova pete generacije koji je postao okosnica američkih i savezničkih zračnih snaga diljem svijeta. Ottawa je izvorno odlučila kupiti 88 zrakoplova kako bi zamijenila svoje zastarjele avione CF-18 Hornet, a od početka 2026. obvezala se financirati 16 zrakoplova koji su već u proizvodnji. Međutim, kombinacija rastućih troškova, odgođenih isporuka, domaćeg političkog pritiska i zategnutih odnosa sa SAD-om pod administracijom predsjednika Donalda Trumpa potaknula je vladu premijera Marka Carneyja da preispita ugovor i istraži alternative.

U međuvremenu, Washington je odgovorio neuobičajeno javnim upozorenjima da bi ponovno razmatranje Kanade moglo utjecati na Sjevernoameričko zapovjedništvo za zračnu obranu (NORAD) – zajednički sustav protuzračne obrane koji podupire kontinentalnu sigurnosnu suradnju. Za saveznike koji su desetljećima letjeli rame uz rame, podtekst tog upozorenja je intenzivniji nego inače: budućnost kanadske flote borbenih zrakoplova sada se presijeca s diplomacijom, savezničkim obvezama i nacionalnim ponosom.

Kanadska težnja za modernizacijom ratnog zrakoplovstva novim zrakoplovima započela je prije nekoliko desetljeća, potaknuta potrebom za modernizacijom zračnih snaga koje su se oslanjale na zastarjeli CF-18 Hornet, uveden 1980-ih. Iako pouzdani, oni više nisu odgovarali naprednim mogućnostima suvremenih prijetnji u osporavanom zračnom prostoru, posebno iznad arktičkih prilaza, gdje velike udaljenosti i ekstremni vremenski uvjeti postavljaju dodatne zahtjeve pred presretače. Nakon evaluacije svih ponuda, F-35A Lightning II pokazao se kao preferirani izbor. Njegove značajke prikrivenosti, napredna fuzija senzora i interoperabilnost sa susjednim američkim snagama učinili su ga privlačnim kanadskim obrambenim planerima.

Do 2022. godine, Ottawa je najavila planove za kupnju 88 zrakoplova F-35A od američkog dobavljača obrambene opreme Lockheed Martin. Prema The Independentu, ovaj je posao u početku procijenjen na 19 milijardi kanadskih dolara . No, odnos između kapaciteta i troškova bio je kompliciran od samog početka: glavni kanadski revizor kasnije je utvrdio da bi ukupni rashodi, uključujući nadogradnju infrastrukture, održavanje životnog ciklusa i ostale prateće troškove, mogli doseći 27,7 milijardi kanadskih dolara, s rokovima isporuke koji se produžuju, a avioni kasne. Jednostavno rečeno, Kanada je odabrala avion posvetivši se transformacijskom programu koji se sada čini daleko skupljim, kompliciranijim i osporavanijim nego što se u početku predviđalo, što je potaknulo reviziju cijelog programa.

U cijelu igru ubacuju se i Šveđani

Saab je već pozicionirao Kanadu na svoju kartu korisnika Gripena

Izvori otvoreno ocjenjuju kako kanadska odluka o F-35 sada nema nikakve veze sa “stealth” lovcima. Zamjena kanadskih borbenih aviona više nije samo priča o nabavi – to je pitanje političkog povjerenja. F-35 obećava neusporedivu prikrivenost, fuziju senzora i besprijekornu integraciju NORAD-a/NATO-a, čvrsto usklađujući kanadske zračne snage s američkim mrežama zapovijedanja i kontrole. No, retorika iz Trumpovog najbližeg kruga oživjela je strahove da bi ovisnost o ekosustavu održavanja i softvera kojim upravljaju SAD mogla dovesti do strateške ranjivosti ako se bilateralni odnosi SAD-a i Kanade pogoršaju. Švedski Gripen nudi niže troškove, veću nacionalnu kontrolu i jače industrijsko sudjelovanje, ali manju prednost koalicije visoke klase. Odluka Ottawe sada ovisi o kompromisu: integracija i sposobnosti nasuprot autonomiji i političkoj izolaciji. Kritičari F-35 ističu i kako je F-35  strogo kontroliran od strane SAD-a. Ažuriranja softvera, datoteke s podacima misije, linije održavanja, sve ide preko SAD-a. A da ne govorimo o famoznom „Kill Swich“ mehanizmu prema kojem bi Amerikanci mogli daljinski isključiti „nepoželjne zrakoplove“. Kanada tako ne bi imala potpunu kontrolu nad nadogradnjama ili određenim operativnim parametrima. Kritičari tvrde da bi taj odnos stvorio dugoročnu stratešku ovisnost. Stoga Švedska agresivno nudi Saab JAS 39 Gripen Kanadi, naglašavajući niže operativne troškove, veću nacionalnu kontrolu i industrijsko sudjelovanje.

Saab je Kanadi predstavio ponudu za 72 Gripen E borbena zrakoplova plus šest GlobalEye zrakoplova za rano upozoravanje, pozicionirajući paket kao potpunu alternativu plan za F-35. Saab je mudro pozicionirao Gripen kao dovoljno dobar za skromnije potrebe Kanade, sve bez američkih uvjeta. Gripen , međutim, nije lovac pete generacije. F-35 nudi jasne prednosti, uključujući prikrivenost, dominaciju senzora i prednost u koalicijskom ratu. Ali treba li Kanadi sve to, pitaju se stručnjaci. Gripen je sposoban zrakoplov, učinkovit u scenarijima raspršenog stacioniranja, sa suverenim pristupom softveru i platformom prilagođenom teritorijalnoj obrani. Izbor doista odražava kanadski prioritet: integracija ili neovisnost.

Otkazivanje narudžbe- politički problem?

Trump aktivno radi na kanadskom odustajanju od F-35

Otkazivanje ili smanjenje kupnje F-35 dodatno bi zakompliciralo ionako teške odnose s službenim Washingtonom, uključujući i interoperabilnost NORAD-a, i vratilo Kanadu u poziciju neizvjesnosti oko nabave. SAD bi doveo u pitanje dugoročni obrambeni stav Kanade, a financijske uštede odustajanja od kupnje F-35 vjerojatno bi uzrokovale jaz u sposobnostima. Ostanak uz postojeći sporazum ojačao bi kanadsku predanost obrambenim arhitekturama predvođenim SAD-om, NATO-ovoj interoperabilnosti i visokokvalitetnom odvraćanju. No kupnja F-35 također bi podrazumijevala strukturnu ovisnost i političku izloženost promjenama u SAD-u, zaključuju analitičari.

Dok kriza između Danske i Sjedinjenih Država iz dana u dan eskalira, Kraljevina Danska je i formalno završila operativnu upotrebu svojih borbenih zrakoplova F-16 Fighting Falcon tijekom ceremonije u zračnoj bazi Skrydstrup, zatvorivši 46-godišnje poglavlje u povijesti zračnih snaga te zemlje. Događaj je označio završetak prelaska danskih zračnih snaga na F-35A Lightning II kao njihov jedini borbeni zrakoplov.

Kraj ere F-16

Oproštaj se održao u nedjelju, 18. siječnja, u Hangaru 3 lovačkog krila Skrydstrup, gdje se osoblje s dugogodišnjim vezama sa zrakoplovima okupilo u bliskoj i neformalnoj atmosferi. F-16, opisan kao „oči i štit jedinice u zraku“, odlikovan je za desetljeća nadzora, odvraćanja i operativnog odgovora. General i bivši načelnik obrane Christian Hvidt, koji je prije 46 godina sletio s prvim danskim F-16 u Skrydstrupu, a kasnije zapovijedao eskadrilom 727. kaže: „Ne govorimo o starosti F-16, jer su ga održavali vjerojatno najbolji svjetski tehničari za zrakoplove, a štoviše, njime su letjeli neki od najboljih svjetskih pilota“. Uz to je dodao: „Velika čestitka 727. Kakvi su uzbudljivi i ogromni izazovi pred nama“, istaknuo je.

Zadnji te oproštajni let danskih F-16

Tijekom svoje službe od 1980. godine, F-16 je sudjelovao u brojnim međunarodnim misijama, uključujući operacije na Balkanu, u Afganistanu, Siriji, Iraku i Libiji. Iako su povučeni iz danske službe, nekoliko zrakoplova prodano je Argentini, a drugi donirani Ukrajini, što odražava njihovo kontinuirano operativno stanje. Također, sudjelovali su u NATO-ovim misijama zračnog nadzora te pomagali u čuvanju Grenlanda i Islanda. Prijelaz Danske na F-35 odražava promjenjive zahtjeve moderne zračne borbe, prema riječima višeg savjetnika Steena Hartova iz Odjela za borbene zrakoplove Zračnog zapovjedništva – „U budućnosti ćemo vidjeti potpuno drugačiju vrstu ratovanja. Vidjet ćemo daleko manje podijeljenih bitaka, a umjesto toga ratove u kojima će se borbe na kopnu, u zraku, na moru, u svemiru i ne najmanje digitalno odvijati istovremeno i izravno utjecati jedna na drugu“.

U punom sastavu 2027.

Danski F-35 presreo ruski Il-20 iznad Baltika, 27. ožujka 2025. godine

Danski portali navode i kako ukupan broj F-35 uključuje izvornu narudžbu od 27 zrakoplova, dopunjenu s dodatnih 16 mlažnjaka odobrenih u listopadu 2025., usred pojačanih regionalnih sigurnosnih zabrinutosti, uključujući upade dronova u danski zračni prostor i rastuće geopolitičke napetosti oko Grenlanda (o čemu je portal Obis.org pisao). Prva četiri F-35 iz početne narudžbe stigla su u rujnu 2023. godine, a isporuka preostalih zrakoplova očekuje se 2026. godine. U travnju 2025., Kraljevske danske zračne snage proglasile su F-35 spremnim za preuzimanje dužnosti presretanja protuzračne obrane uz F-16, označavajući prijelaznu fazu prema punoj operativnoj sposobnosti. Nedavno su dva danska zrakoplova F-35 imala trenažnu misiju koja je uključivala dopunjavanje goriva u zraku, letove na velike udaljenosti i sigurnost s francuskim višenamjenskim transportnim zrakoplovom tankerom na Grenlandu. U međuvremenu, očekuje se da će cijela flota biti u potpunosti operativna do 2027. godine, pružajući Kopenhagenu poboljšanu situacijsku svjesnost, prikrivenost i mogućnosti umreženog ratovanja prilagođene modernim okruženjima sukoba u više domena, dodaje se.

F 35 – kontraverze

Inače, lani se pojavila i informacija da se F-35 može iz SAD-a, daljinski isključiti. Kao odgovor na te i druge slične informacije europskih medija, američki koncern Lockheed Martin i nekoliko vlada odbacili su tvrdnje da lovci F-35 Lightning II (plod dugogodišnjeg razvoja u okviru međunarodnog programa Joint Strike Fighter – JSF) imaju nekakav tajni „prekidač za gašenje“ kojim bi američke vlasti mogle daljinski onesposobiti avione. Prava stvarnost jest da poseban prekidač nije potreban kako bi se strani F-35 avioni spriječili u obavljanju svojih predviđenih zadaća. Dovoljno je prekinuti podršku avionima da bi se postigao isti rezultat, možda ne trenutačno, ali dovoljno brzo. Bez pristupa lancima održavanja i logistike pod kontrolom SAD-a, kao i računalnim mrežama potrebnim za redovito funkcioniranje, svaka flota F-35 brzo bi postala neupotrebljiva, a avioni koji bi nastavili letjeti tijekom ograničenog vremena mogli bi to činiti samo sa značajno smanjenim sposobnostima. A i ovaj portal je već pisao da je ovaj zrakoplov ostao jedan od instrumenata politike MAGA koju provodi američki predsjednik Trump, štio uvelike čini upitnom odluku da Danska, kao i niz drugih EU država uskoro prelaze na ove skupe i sofisticirane letjelice, u situaciji žestokog zaoštravanja odnosa sa SAD-om zbog Grenlanda.

Na jučerašnjoj svečanosti u teksaškom proizvodnom pogonu Lockheed Martina za F-35,  vladini i vojni čelnici iz Sjedinjenih Država i Finske proslavili su predstavljanje prvog F-35A Lightning II za finsko Ratno zrakoplovstvo. Događaj označava novu generaciju finske zračne moći i jača strateške transatlantske odnose, objavio je Lockheed Martin na svojim stranicama. Prvi zrakoplov bit će isporučen finskim zračnim snagama početkom 2026. i bit će prevezen do zračne baze Ebbing u Arkansasu, gdje se održava obuka pilota F-35A. Finski program predviđa 64 F-35A, što će biti najveća flota F-35 u sjevernoj Europi. .

„Finska je članica NATO-a i predana je djelovanju kao pouzdan pružatelj obrambenih snaga na sjevernom krilu“, rekao je tom prilikom na sveečanosti u Fort Worthu finski ministar obrane Antti Häkkänen, dodavši: „Finska ulaže velika sredstva u nacionalne industrijske kapacitete kroz industrijsko sudjelovanje, vjerujemo da naša ulaganja i vrlo sposobna obrambena industrija mogu koristiti programu F-35 ne samo lokalno već i na globalnoj razini.“ „U finskom operativnom okruženju, preživljavanje, smrtonosnost i suradnja su imperativ“, naglasio je general-bojnik Timo Herranen, zapovjednik finskog Ratnog zrakoplovstva. „F-35 će pružiti neusporedive sposobnosti u svim tim područjima i donijet će potpuno novu razinu sposobnosti za našu obranu. Veselimo se početku operacija F-35 sljedeće godine,“ istaknuo je Herranen.

F-35 ujedinjuje 20 savezničkih zemalja koje su odabrale taj zrakoplov, uključujući 13 u Europi, i u aktivnoj je službi sa 16 službi diljem svijeta. Svojom neusporedivom interoperabilnosti, finski F-35 ojačat će integraciju između različitih grana Finskih obrambenih snaga i povezati resurse u različitim domenama, povećavajući situacijsku svjesnost Finske i njezinih saveznika u NATO-u, piše u priopćenju Lockheed Martina. „F-35 i dalje pokazuje svoju sposobnost odvraćanja prijetnji i pobjede u borbi te će finskim zračnim snagama dati odlučujuću prednost u zaštiti nacije i jačanju savezničkog partnerstva u nordijskoj regiji i šire“, rekao je Greg Ulmer, predsjednik Lockheed Martin Aeronautics, dodavši: „Program F-35 podupire snažnu mrežu integriranog odvraćanja, unapređujući savezničku suradnju, industrijsku snagu i zajedničku sigurnost.“

Finska industrija dio je globalne mreže od više od 1900 dobavljača F-35. Lockheed Martin surađuje s više od 30 tvrtki i akademskih institucija diljem Finske, prenoseći najsuvremenije tehnologije i stručnost koje potiču inovacije i rast u finskom zrakoplovnom sektoru, navodi Lockheed Martin u priopćenju s jučerašnjeg događaja.

Inače, portal Obris.org više puta je pisao o tim letjelicama koje dio NATO zemalja želi su sastavu svojih zračnih snaga a dio odbija naručiti zbog politike američkog predsjednika Trumpa prema Europi. Za taj zrakoplov smo ocijenili da je „U mreži politike Donalda Trumpa“ i njegove političke agende MAGA. Svečanosti predstavljanja prvog finskog F-35 trebao je prisustvovati i predsjednik Finske Alexander Stubb, no u zadnji tren je otkazao putovanje u SAD zbog sudjelovanja u pregovorima o mirovnom planu za Ukrajinu koji su se proteklih dana vodili u Berlinu.

Prva tri borbena zrakoplova F-35 koje je naručila Belgija sletjela su u ponedjeljak 13. listopada u zračnu bazu Florennes, dok je četvrti zrakoplov – koji je također trebao stići u bazu – odgođen zbog “tehničke nesigurnosti u vezi s njegovom letnom ispravnošću“. Naime, kako prenose svjetski mediji, Belgija je od američkog proizvođača obrambene opreme Lockheed Martina naručila ukupno 45 ovih letjelica kako bi zamijenili svoje zastarjele F-16, koji su u upotrebi više od 40 godina. Riječ je o modernim, skupim i moćnim letjelicama, o kojima je portal Obris.org već pisao da je „u raljama politike Donada Trumpa“.

Prva tri F-35 su prvo preletjela zračnu bazu Florennes i sletjela su u ponedjeljak oko 15:15 sati, uz prisutnost vojnih i civilnih gledatelja te novinara, a belgijski kralj Philippe i ministar obrane Theo Francken također su prisustvovali događaju. U zračnoj bazi provedene su razne sigurnosne mjere kako bi se spriječili upadi dronova. Dolazak samo tri od četiri najavljena lovca izazvao je mali skandal, kako su prenijeli neki mediji.

‘Tehnička nesigurnost’

Četiri belgijska F-35 zrakoplova su prošli tjedan poletjela iz Fort Wortha u američkoj saveznoj državi Teksas, gdje Lockheed Martin proizvodi borbene zrakoplove. Nakon međuslijetanja na Azorima, tri od četiri zrakoplova ponovno su poletjela aa posljednju etapu do belgijskog Florennesa. Jedan zrakoplov ostao je na Azorima zbog “tehničke nesigurnosti u vezi s njegovom plovidbenošću“, prema Ministarstvu obrane. Prema riječima zapovjednika zračnih snaga general-bojnika Geerta De Deckera, odluka o zadržavanju zrakoplova na tlu naglašava “usmjerenost Ministarstva obrane na sigurnost”. Dok Belgija istražuje probleme na F-35, Ukrajina zadovoljno trlja ruke – naime, s dolaskom novih borbenih zrakoplova u Belgiju počinju se ispunjavati uvjeti za isporuku dotrajalih belgijskih F-16 Ukrajini. Iako je Belgija već odavno obećala donirati F-16 ovoj ratom obuhvaćenoj zemlji, isporuka se u nekoliko navrata odgađala zbog iščekivanja dolaska F-35 kao dostojne zamjene.

Nova infrastruktura

Zrakoplovi koji su sletjeli u ponedjeljak nisu jedini koje je naručila Belgija. Osam F-35 s belgijskom zastavom već je stacionirano u zračnoj bazi Luke u SAD-u, gdje će ostati dok belgijski piloti borbenih zrakoplova ne prođu obuku.

Nabavom F-35, Belgija dobiva borbeni zrakoplov pete generacije sposoban za obavljanje nekoliko misija u jednom letu. U skladu s ugovorom, belgijsko Ministarstvo obrane očekivalo je prvu isporuku potpuno novih borbenih zrakoplova F-35A 2025. godine. Međutim, trenutna infrastruktura datirala je iz 50-ih i 60-ih godina i nije zadovoljavala potrebe za stacioniranje modernog borbenog zrakoplova. Ministarstvo obrane Belgije angažiralo je kompaniju Jan De Nul za projektiranje, izgradnju i održavanje nove infrastrukture za smještaj i održavanje zrakoplova. Ukupna vrijednost izrade studije, izgradnje i održavanja objekata iznosila je 650 milijuna eura.

Bugarski problemi s američkim borbenim zrakoplovima

Probleme s američkim borbenim letjelicama nisu imali samo Belgijanci nego i Bugarska. S njihovim novim F 16/ Block 70 od isporuke u travnju imaju same probleme. Tako se jedan od novih F-16 Block 70, isporučenih Bugarskoj, ponovno suočava s tehničkim problemima, objavilo je bugarsko Ministarstvo obrane. Prema izjavi bugarskog ministra Atanasa Zaprjanova, problem je povezan s curenjem goriva iz unutarnjeg odjeljka spremnika zrakoplova.

Iako je problem klasificiran kao tehnički kvar, koji zahtijeva korektivne mjere, pokrenute su konzultacije s američkom stranom i podneseni su zahtjevi za nabavu rezervnih dijelova. Bugarska je u travnju i lipnju primila dva borbena zrakoplova F-16 Block 70, koji se trenutno ne koriste za misije nadzora zračnog prostora iako je Ministarstvo obrane Bugarske tada  objavilo da će njegova operativna upotreba započeti nakon tehničkog i letnog zaprimanja koje će provesti bugarsko Ratno zrakoplovstvo. Predsjednik Bugarske Rumen Radev, njegovi savjetnici, kao i predstavnici oporbenih političkih stranaka, burno su reagirali na stanje novih F-16, izjavljujući da je zrakoplov isporučen s tehničkim nedostacima. Također je spomenuto da bugarski stručnjaci trenutno rade na utvrđivanju kvara koji je uzrokovao da zrakoplov još uvijek ne leti.

Bugarska vlada reagirala je vrlo brzo, ministar obrane Atanas Zaprjanov posjetio je potom zračnu bazu Graf Ignatievo u pratnji načelnika Glavnog stožera admirala Emila Eftimova i zapovjednika Ratnog zrakoplovstva general-bojnika Nikolaja Ruseva. Ministar Zaprjanov je tom prilikom rekao da nije bilo sabotaže, te da je “apsurdno tvrditi da je naša tehnička ili letačka posada napravila bilo kakvu grešku koja bi dovela do kršenja parametara funkcioniranja ovog sustava“, dodavši da proces prihvaćanja zrakoplova zajednički provode američki i bugarski stručnjaci.

Prema ugovoru iz 2019. godine, očekuje se da će zemlja do kraja 2025. godine primiti ukupno osam zrakoplova. Još dva F-16 Blok 70 pristigla su u Treću zrakoplovnu bazu u Bugarsku početkom ovog mjeseca, točnije 03. listopada, a premaa najavi admirla Efimova – do krajaa ove godine Bugaska bi trebala imati ukupno 8 ovih borbenih aviona. Očekuje se da će bugarsko Ratno zrakoplovstvo imati punu eskadrilu F-16 Block 70 do kraja 2027. godine, kada se očekuje isporuka još osam zrakoplova u okviru drugog ugovora.

*Photo: Ministarstvo obrane Belgije, Ministarstvo obrane Bugarske

Iako je riječ o američkom modernom borbenom zrakoplovu pete generacije, Švicarska te Španjolska, a ranije i Portugal, odlučile su svoja ratna zrakoplovstva ipak neopremiti s F-35. Razlog – rastuće nezadovoljstvo politikom carina Donalda Trumpa prema Europi. Najnoviji odgovor uslijedio je nakon što je u četvrtak, 7. kolovoza, stupila na snagu Trumpova carina od 39% prema Švicarskoj, što je potaknulo tamošnje zakonodavce da zahtijevaju od vlade otkazivanje narudžbe zrakoplova Lockeed Martina vrijedne 9,1 milijardu dolara. „Zemlja koja nas kamenuje u trgovini ne bi trebala dobiti poklon“, rekao je jedan švicarski političar, prenosi Bloomberg.

Švicarska je 2022. godine finalizirala ugovor za 36 takvih zrakoplova koji će zamijeniti njezine flote F/A-18 Horneta i F-5 Tigera. U to vrijeme, cijena ugovora bila je 6,25 milijardi dolara, ali troškovi su od tada porasli, dijelom zbog inflacije. To je stvorilo određene trenja između SAD-a i Švicarske mnogo prije nedavnog carinskog spora. Inače, nedavno je američki predsjednik Trump baš Švicarskoj nametnuo rekordno visoke carine od 39 posto na uvoz švicarske robe, koje trenutno švicarski pregovarači na čelu spredsjednicom ne uspijevaju umanjiti.

Eskalacija oko sporazuma s F-35 između Švicarske i SAD-a, međutim, dolazi samo nekoliko dana nakon što je Španjolska isključila kupnju F-35, rekavši da će umjesto toga kupiti manje napredni Eurofighter ili Future Combat Air System, koji je još uvijek u razvoju kao zajednički program Francuske, Njemačke i Španjolske. U lipnju je Trump kritizirao Španjolsku zbog odbijanja da se obveže na cilj NATO-ove obrambene potrošnje od 5% BDP-a do 2035. godine.

Ranije ove godine Portugal i Kanada, također saveznici NATO-a, izrazili su premišljanje o kupnji F-35 usred sumnji u američku sigurnosnu predanost i nadolazećih carina koje su u međuvremenu stupile na snagu. „Nedavni stav SAD-a u kontekstu NATO-a i međunarodne geostrateške dimenzije navodi nas na razmišljanje: ‘Koje su najbolje opcije?’ jer je predvidljivost naših saveznika faktor s kojim se treba računati“, rekao je u ožujku Nuno Melo, portugalski ministar obrane.

Kanada je u ožujku također izjavila da razmatra i druge borbene zrakoplove jer se tamošnja politička klima okrenula u korist otkazivanja ugovora vrijednog 13 milijardi dolara za 88 F-35 koji je potpisan 2023. godine. Iako je Kanada obećala isplatiti novac za svojih prvih 16 zrakoplova, mogla bi se ipak okrenuti europskim zrakoplovima nakon što prihvati tu seriju F-35. No u četvrtak su neslužbeno mediji doznali da  kanadski obrambeni dužnosnici ipak snažno zagovaraju kupnju svih 88 F-35, iako nisu dali formalnu preporuku.

F-35 za Belgiju (Photo: Lockheed Martin)

Narudžbe iz Švicarske su male u usporedbi s ukupnim Lockheedovim poslovanjem s F-35. Stotine F-35 već se koriste u američkoj vojsci i među glavnim saveznicima diljem svijeta. Tijekom svog proizvodnog ciklusa, Pentagon planira kupiti oko 2.400 F-35 za Zrakoplovstvo, Mornaricu i Marinski korpus kako bi zamijenili zastarjele borbene zrakoplove koji nisu „stealth“. JP Morgan je procijenio da će F-35 činiti 25% prodaje Lockheeda ove godine. U drugom tromjesečju, prodaja tvrtke u zrakoplovstvu, koja uključuje borbene zrakoplove poput F-35, porasla je za 2% u odnosu na prethodnu godinu i predstavljala je 41% ukupne prodaje. U međuvremenu, druge zemlje su nedavno povećale svoje narudžbe, uključujući još 12 iz Ujedinjenog Kraljevstva, 11 iz Belgije i najmanje 10 iz Danske, poručeno je z Lockheeda. Moglo bi biti još i više narudžbi jer prošlomjesečni trgovinski sporazum SAD i EU,  poziva Europsku uniju na kupnju „ogromnih količina“ američkog oružja.

Njemačka je do sada naručila 35 američkih borbenih zrakoplova kako bi zamijenila ukupno 85 zastarjelih borbenih zrakoplova Panavia Tornado koji će biti povučeni iz upotrebe. Inače, ona ne planira nabaviti dodatne borbene zrakoplove  F-35 , rekao je sredinom srpnja glasnogovornik njemačkog Ministarstva obrane, demantirajući napise portala Politico da zemlja planira povećati svoju planiranu flotu na 50 borbenih zrakoplova.

Program obnove Oružanih snaga Grčke, između ostalog, uključuje nabavu najmanje 20 „stealth“ lovaca tipa F-35A s opcijom za dodatnih 20 primjeraka, a isporuka bi trebala početi 2028. godine. Svi nabavljeni lovci američke proizvodnje trebali bi biti operativni oko 2033. godine.

Sklapanje F-35 za Finsku (Photo: Lockheed Martin)

Zasad, F-35 ostaje najnapredniji lovac koji je trenutno dostupan američkim saveznicima za kupnju. Također se dokazao u stvarnim borbenim misijama, a nedavno i u korištenju od strane izraelskog Ratnog zrakoplovstva protiv ciljeva u Iranu. Lockheed Martin F-35 Lightning II je višenamjenski jednomotorni borbeni zrakoplov pete generacije namijenjen za blisku zračnu podršku i borbu te napade na zemaljske ciljeve. F-35 nastao  iz X-35 koji je razvijan unutar programa Joint Strike Fighter. Koristi se u 20-tak država širom svijeta i smatra se jednim od najmodernijih borbenih zrakoplova. Inače F-35B ušao je u ograničenu operativnu uporabu u srpnju 2015. Iako ima odlike i okomitog i kratkog polijetanja i slijetanja, okomito polijetanje u pravilu se ne rabi. Razlog je što je polijetanje s kratkim zaletom puno sigurnije od okomitog. Omogućava i nešto veću nosivost aviona, iako to kod F-35B nije presudno. F-35B američkih marinaca rabi se s velikih desantnih brodova klasa America i Wasp. Japanska Ratna mornarica testirala ih je na svojim donedavnim nosačima helikoptera, a sada nosačima zrakoplova klase Kaga. S njih polijeću bez pomoći skakaonice ili katapulta. Britanska i talijanska mornarica na brodovima s kojih djeluju F-35B rabi skakaonice, koje se nalaze na samom pramcu te se radi o, kako im naziv kaže, zakošenom dijelu palube. Tako britanski nosači klase Queen Elizabeth na pramcu imaju skakaonicu zakošenu pod kutom od 13 stupnjeva, što je optimalno za uporabu F-35B. U svakom slučaju, kako svakodnevno dokazuju brodovi američkih marinaca, F-35B uspješno djeluje i bez skakaonice. Za uspješno polijetanje F-35B s punim spremnicima goriva i naoružanjem u trupu potrebno je manje od 140 metara zaleta.

Dubai Airshow 23 održan je od 13. do 17. studenog na Međunarodnoj zračnoj luci Al Maktoum. Dok je pokazao da je tržište komercijalnih, putničkih, aviona konačno živnulo nakon sušnih godina koronavirusa i praznih kabina, vojni dio ovog zrakoplovnog sajma potvrdio je da bogate arapske zemlje ne moraju štedjeti kad kupuju nove borbene letjelice.

Dok čekaju najnovije Rafale F4, domaćini UAE diče se lovcima F-16F Desert Falcon i Mirage 2000-9

Nerijetko u sastavu svojih zračnih snaga zemlje poput Katara, Saudijske Arabije i domaćina ove priredbe, Ujedinjenih Arapskih Emirata, za srodne taktičke misije na raspolaganju imaju i više tipova borbenih zrakoplova. To je nešto što je štedljivim zemljama zapadnoeuropske demokracije danas nezamislivo. Dok se u Europi traži da što manje tipova zrakoplova radi čim više zadaća, a logistička potpora da je što jednostavnija i jeftinija, u bogatim zemljama Zaljeva često u svom naoružanju imaju letjelice koje su na tržištima konkurencija jedna drugoj.

Zbog geopolitike, ovim zemljama ipak za kupovinu još nije na raspolaganju američki F-35 Lightning II, što daje dodatnu šansu europskim proizvođačima borbenih aviona. I nije ni čudo da na Dubai Airshow, zrakoplovnu izložbu koja je treća u svijetu nakon sajmova u Parizu i Londonu, dolazi tko god je imalo bitan i sa Zapada i s Istoka. Uz sve zapadne svjetske igrače, ovdje ozbiljan nastup imaju i Rusi, Kinezi, Koreanci…

Kineski školsko-borbeni dvomotorac Hongu L-15 sudjelovao je i u letačkom programu. UAE su navodno ugovorile kupnju prvih 12 aparata, po svoj prilici za svoju akrogrupu „Al Fursan“

F-35, Rafale i Su-35…

Satnica Melanie Kluesner nastavnica je letenja i demonstrira sposobnosti F-35A

U letačkom programu, američki F-35A bio je jedini lovac 5. generacije koji je predstavio svoje sposobnosti. Doletio iz Zrakoplovne baze RAF Lakenheath u Velikoj Britaniji, demonstrirao je da mu ne treba puno prostora na nebu da se u zračnoj borbi okrene ka protivniku. Nisam ga vidio na statičkom dijelu izložbe, ali jesam njegovog pilota. Pardon – pilotkinju. Satnica Melanie Kluesner nastavnica je letenja na F-35 i budući da je na ramenu imala amblem Demo tima F-35, zaključujem da je letački program ovog supermodernog mlažnjaka u Dubaiju njeno djelo.

Kao i većinu pratitelja zrakoplovnih zbivanja u Hrvatskoj danas, najviše me zanimalo što se sve može vidjeti od francuskoj svenamjenskog lovca Rafale, koji bi se od naredne godine trebao naći u sastavu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. UAE su naručili 80 primjeraka lovca Rafale u najnovijoj varijanti F4. Francuski proizvođač Dassault Aviation iskoristio je Dubai Airshow da obilježi 50 godina suradnje s UAE pa je Rafale C imao dobro pozicionirano mjesto na statici. Rafale je u letačkom programu sudjelovao svaki dan, zanimljivim nastupom, a mene se najviše dojmila njegova brzina valjanja (roll rate). To bi trebalo da vještom i uvježbanom pilotu pomogne da u zračnoj borbi brzo promijeni smjer.

Francuski Dassault Aviation na statiku je doveo jedan od dva Rafalea koji su preletjeli Zagreb

Tajnoviti Francuzi, Rafale su na statici predstavili avion bez  broja koji označava eskadru, odnosno zrakoplovnu bazu iz koje je predstavljeni avion. No temeljem broja na vertikalnom stabilizatoru na repu i slova u preostaloj oznaci eskadrona, zaključio sam da se radi o aparatu Rafale C, registarskog broja 148 i eskadronske oznake 30-VA, koji je u paru s drugim aparatom iz baze BA 113 Mont-de-Marsan preletio Zagreb 25. studenog 2021. godine, u povodu dolaska francuskog predsjednika Macrona i potpisivanja ugovora o kupnji 12 Rafalea za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ), u standardu opreme F3-R. U letačkom programu je, pak, sudjelovao Rafale čiji je broj eskadre također bio prefarban, ali slovna oznaka eskadrona ukazuje da se vjerojatno radi o aparatu registracije 7-GZ iz francuske baze BA104 Al Dhafra u Emiratima (baza je u stvari od UAE, ali Francuzi imaju svoju oznaku za nju).

Obilazeći oko Rafalea na statici, primijetim da, za razliku od onda kad je nadlijetao Zagreb, ovaj avion sada na vertikalnom stabilizatoru ima moderniji detektor približavanja protivničke rakete nove generacije DDM-NG. Nisam dirao rukom, ali dva kućišta od infracrvenih i TV optičko-elektroničkih senzora OSF, na nosu ispred vjetrobranskog stakla, čini mi se da su u stvari spužva/pur-pjena i da zapravo ovaj avion te uređaje – nema. Da ih ima, mogao bi bez upotrebe radara pratiti toplinsku i/ili TV sliku objekta djelovanja u zraku ili na tlu te laserom mjeriti daljinu do cilja. Imajući to u vidu, ona medijima često ponavljana rečenica da će HRZ dobiti Rafale „identične kakve ima i ratno zrakoplovstvo Francuske“ gubi smisao. Jer ispada da ni svi francuski Rafalei nisu isto opremljeni. Budući da premijer Plenković očigledno tempira predizbornu kampanju s planiranim dolaskom prvih Rafalea u Hrvatsku, onda bi se trebalo postarati da budu opremljeni kako je i obećano (puni F3-R standard) da ne bi bilo velikih razočaranja (i posljedičnih izbornih iznenađenja).

Izbliza se vidi da optoelektronski uređaji na ovom Rafaleu nisu pravi. Kakve će dobiti HRZ?

Poslastica na nebu bio je nastup nekoliko akrogrupa. Talijanske „Frecce Tricolori“ sa školsko-borbenim mlažnjacima Aermacchi MB339PAN ovdje su čest gost, uz domaću akrogupu „Fursan El Emarati“ na gotovo identičnim MB339NAT. Na lovačkim avionima Su-35 bili su „Ruski vitezovi“ i Kinezi s akrogrupom „Ba Yi“ na lovcima J-10B i J-10C. Indijci su bili sa svojom akrogrupom „Sarang“ na helikoperima HAL Dhruv.

„Ruski vitezovi“ letjeli su na lovcima Su-35

Dvosjedni katarski F-15QA Ababil pokazao je da modernizirani F-15 leti bolje nego ikad

Pravo iznenađenje letačkog programa bio je dvosjedni F-15QA Ababil, posebna varijanta moderniziranog američkog lovca F-15EX Eagle II, za zračne snage Katara. Sada opremljen digitalnim upravljačkim sustavom fly-by-wire, F-15 u letu nikada nije bolje izgledao. Motori su mu u svim manevrima pružali dovoljnu rezervu snage, a kad je radio zvono – na trenutak mi se činilo kao da gledam Su-27. Rječnikom kompjutorskih igrica – činilo se kao da jedan dobro poznati avion sada u istoj igrici gledam s mnogo boljim frame rateom.

UAE, kao domaćini, svojim proizvođačima objedinjenim u grupu EDGE, prirodno, dali su najbolje središnje mjesto, kako u izložbenoj dvorani, tako i vani na statici. I više je nego dojmljivo koliko su uznapredovali u programima bespilotnih letjelica i dronova-kamikaza. Imaju ih od onih najmanjih pa do letjelica klase poznatog turskog Bayraktara. Uz svaku od borbenih letjelica bili su izloženi i paketi navođenog zrakoplovnog naoružanja zrak-zemlja domaće proizvodnje Al Tariq i Thunder P-32. Oni omogućuju da montiranjem na klasičnu avio-bombu ona postaje precizni projektil.

Emirati imaju više projekata bespilotnih letjelica u različitim klasama. Ovo je Jeniah

Geopolitika i tihe sankcije

Rusi su predstavili helikoptere ANSAT, Ka-32A11M, Mi-171A3 i Ka-52…

Posljedice međunarodnih gospodarskih sankcija za Rusiju mogle su se primijetiti u činjenici da je ruski prostor na statici bio na samome kraju (ili početku) pa je bio teško dostupan svakom tko nije baš tražio gdje se nalaze. Ruski adut bili su helikopteri (jurišni Ka-52 Aligator, koji na svojim leđima nosi veliki teret borbi u Ukrajini, sudjelovao je i u letačkom programu), ali i najnovija varijanta strateškog transportera Iljušin Il-76MD-90A. Sinkro par lovaca Su-35 iz sastava šestorke „Ruskih vitezova“ podsjetio je koji lovac najljepše leti na aeromitinzima.

Zanimljiva je bila situacija s izraelskim izlagačima. Renomirane tvtke IAI, Elbit i Rafael imali su, očigledno ranije zakupljen, izvrsno pozicioniran prostor u dvorani. Prvoga dana bili su vidljivi s gamom bespilotnih letjelica i pametnim naoružanjem, no vidno slabo posjećeni zbog očiglednog pada popularnosti uslijed velikog broja civilnih žrtava sukoba u Gazi. Suočeni s ovom situacijom, već drugog ili trećeg dana čini se da su se Izraelci potpuno povukli, jer su njihovi štandovi zjapili prazni, pa neupućeni promatrač nije mogao biti siguran da li gosti sajma bojkotiraju Izraelce ili Izrael bojkotira sajam.

Osim helikoptera, Rusi su predstavili i rakete za svoj lovac 5. generacije Su-57

Od vojnih posjetitelja iz regije, na izložbi Dubai Airshow 23 bio je ministar obrane Bosne i Hercegovine (kojeg je službeno primio i izvršni ministar obrane UAE), te zapovjednik Ratnog zrakoplovstva i PZO Vojske Srbije. Iz MORH-a ili HRZ-a nisam vidio nikog, iako jedan od pratećih događaja Dubai Airshowa bude i međunarodna konferencija zapovjednika zračnih snaga. Ipak, „hrvatski“ trenutak na izložbi doživio sam kad sam s članovima talijanskih „Frecce Tricolori“ spomenuo da poznajem neke od pilota „Krila Oluje“. Odmah su živnuli i prokomentirali kako vole doći u Zadar, vježbati ponekad s akrogrupom HRZ-a. Pilotski majstorluk svugdje se, izgleda, priznaje, čak i ako niste na licu mjesta.

Zrakoplovstvo Kopnene vojske UAE došlo je sa AH-64E Longbow Apache, najmodernijom inačicom ovog jurišnog helikoptera

Od egzotike, specijalne snage UAE imaju i naoružanu varijantu Air Tractora AT-802i

* gost autor/foto: Antonio PRLENDA, vojni komentator

Posljednja dva dana „Lockheed Martin“ zadovoljno je trljao ruke – lista korisnika novih F-35 proširila se za još 2 zemlje, a na popis narudžbi dodano je još 56 ovih borbenih aviona. Tako su, naime, izgledale vijesti iz Rumunjske i Češke početkom ovoga tjedna – najprije je Rumunjska pokrenula proces nabave 32 lovca F-35, a onda je tijekom današnjeg dana stigla vijest iz Češke o planovima za kupovinu 2 eskadrile, odnosno ukupno 24 F-35.

Češka Vlada je na današnjoj sjednici dala suglasnost za kupovinu 24 aviona F-35: „Radi se o učinkovitom rješenju, jer je korist od mogućnosti ovog sustava tijekom njegovog vijeka znatno veća u odnosu na novac koji ćemo platiti nego pri kupnji drugog tipa zrakoplova. Svi pravi stručnjaci slažu se da će zrakoplovi 5. generacije riješiti budućnost našeg taktičkog zrakoplovstva za desetljeća, za razliku od nižih generacija borbenih zrakoplova“, rekao je premijer Petr Fiala nakon sjednice Vlade.

„Budućnost češkog Ratnog zrakoplovstva za sljedeća desetljeća osigurat će zrakoplovi 5. generacije, koji će češkoj vojsci omogućiti učinkovitu obranu našeg teritorija i teritorija naših saveznika. Istovremeno, zahvaljujući njima, povećat će se sposobnosti Zračnih snaga Češke, koje će u budućnosti moći bolje izvršavati zadaće sa saveznicima iz Sjevernoatlantskog saveza“,

piše u popratnoj objavi češkog Ministarstva obrane. Vlada je usput deklasificirala ključne parametre ovog posla, njegove troškove i osnovne točke na vremenskoj crti cijeloga projekta. Posao nabave 2 eskadrile F-35 vrijedan je 150 milijardi čeških kruna (oko 6,5 milijardi USD), od čega se 5 milijardi USD odnosi na kupovinu samih aviona i pripadajućeg naoružanja, obuku pilota i druge troškove vezane uz sam avion, dok će ostatak od 1,5 milijardi USD biti utrošen za nužne radove preuređenja i dogradnje zrakoplovne baze Čáslav u središnjoj Češkoj, nabavu goriva i obuku zemaljskog osoblja. Prvi od 24 lovca F-35 trebali bi biti isporučeni Češkoj tijekom 2031. godine, a ostatak do 2035., kada ističu i resursi za 14 aviona JAS 39 Gripen koje trenutno koristi češko Ratno zrakoplovstvo. Česi računaju da će njihovi novi F-35 biti operativni i nakon 2060. godine, te da – zahvaljujući 10-godišnjoj otplati, od 2024. do 2034. godine, „neće predstavljati veće opterećenje za vojni proračun“ zbog čega „kupovina F-35 neće ugroziti druge potrebne projekte“, a posebno ne planiranu modernizaciju teške mehanizirane brigade.

Hodogram provedbe projekta “F-35 za Češku”

Za razliku od hrvatskog primjera nabave borbenih aviona, češki slučaj pokazuje promišljenost pri kupnji i ciljevima koji se njome žele postići. Naime, kako je naglasila češka ministrica obrane Jana Černochová, Češka je pri započinjanju pregovora istaknula mogućnost industrijske suradnje kao jedan od osnovnih uvjeta pod kojima uopće može doći do posla: „Kada smo prošle godine započeli pregovore, mi kao Češka postavili smo uvjet da želimo razgovarati o mogućnostima industrijske suradnje kako bismo iskoristili i otvorili priliku da češka obrambena industrija surađuje s tehnološkim divovima kao što su Lockheed Martin i Pratt&Whitney. I uspjelo je! Imamo 14 projekata industrijske suradnje spremnih za češke tvrtke u manje od godinu dana, uključujući mogućnost izravnog uključivanja u globalni opskrbni lanac za zrakoplove F-35. Dogovorili smo se da ćemo u budućnosti nastaviti potragu za mogućnostima u obećavajućim područjima kao što su svemirska tehnologija, kibernetika, umjetna inteligencija. Smatram to velikim uspjehom koji će donijeti perspektivu ne samo našoj industriji, već i znanstvenim i obrazovnim institucijama“. Ukupna vrijednost projekata industrijske suradnje iznosi 15,3 milijarde čeških kruna, i uključuje 11 projekata s Lockheed Martinom i 3 projekta s kompanijom Pratt&Whitney. U ovih zasad 14 projekata uključeno je 13 čeških kompanija i sveučilišta. Nešto slično je Lockheed Martin nudio i tijekom hrvatskog natječaja za nove borbene avione, a onda su MORH i Vlada RH zaključili da to Hrvatskoj nije potrebno pa je stavka o industrijskoj suradnji – budući da Francuzi to nisu nudili – izletjela iz natječaja! Ponovimo – industrijska suradnja američkih i čeških tvrtki vrijedna je 15,3 milijardi čeških kruna, odnosno 659,77 milijuna USD!

Češka je pregovore sa SAD-om vodila zadnjih godinu dana, ne skrivajući kako je osnovni razlog za kupovinu ovih najmodernijih aviona – ruska invazija na Ukrajinu. Sličnim razlogom vodila se i Rumunjska: “Rat je došao i do naših vrata!”, rekao je ministar obrane Angel Tîlvăr.

Rumunjska i F-35

Rumunjski planovi su ponešto ambiciozniji od čeških, ali i manje transparentni. Ono što je poznato je da Rumunjska planira nabaviti ukupno 3 eskadrile borbenih aviona F-35 kroz dvije faze. U prvoj fazi namjerava kupiti dvije eskadrile, odnosno 32 aviona F-35, da bi u drugoj fazi (nekoliko godina kasnije) kupila još 16 aviona. U pismu objavljenom u utorak 26. rujna rumunjsko Ministarstvo obrane zatražilo je od parlamenta suglasnost za početak prve faze, odnosno za kupovinu 32 američka aviona F-35. Prema Ministarstvu obrane, Faza 1 započet će 2023. godine i obuhvatit će kupnju 32 zrakoplova, 35 motora, početne logističke podrške, obuke, simulatora i oružja zrak-zrak te zrak-zemlja. Vrijednost ove faze procijenjena je na 6,5 milijardi USD.

Odluku o kupovini F-35 Rumunjska je donijela u travnju ove godine, na sjednici Vrhovnog vijeća za nacionalnu obranu (CSAT). Upravo je to tijelo odobrilo program nabave F-35 u dvije faze, ne navodeći nikakve dodatne detalje. Rumunjsko Ministarstvo obrane očekuje početak isporuke prvih F-35 tijekom 2030. godine.

Time su u posljednje dvije godine čak 4 europske zemlje izabraleF-35 za svoj novi nadzvučni aviona: uz već spomenutu Rumunjsku i Češku, tu su još i Finska te Švicarska.

Ratno zrakoplovstvo Švicarske odabralo je 30. lipnja 2021. godine “nevidljivi” borbeni avion F-35 u okviru posla vrijednog 5,5 milijardi USD, ne bi li njima zamijenilo svoje stare avione tipa F/A-18 Hornet i F-5E Tiger.

Lockheed Martin F-35A Lightning II, standardna varijanta ovog tipa borbenih aviona, pobijedio je Boeing F/A-18 Super Hornet, Dassault Rafale i Eurofighter Typhoon – kako svojim performansama, tako i podrškom te cijenom. Švicarska je objavila i namjeru kupovine pet bitnica protuzračnog raketnog sustava Patriot od Raytheon Technologies, pri čemu su ponuđači iz SAD tu pobijedili ispred francuskog sustava Eurosam SAMP/T.

„Provjerama se otkrilo kako ova dva sustava pružaju najviše ukupne razine prednosti za najnižu ukupnu cijenu“, stoji u izjavi švicarskog Federalnog vijeća. „Federalno vijeće je uvjereno kako su ova dva sustava najbolje prilagođena za zaštitu švicarskog stanovništva od ugroza iz zraka u budućnosti“. Sada još i švicarski parlament mora odobriti čitav taj posao.

„Čast nam je da smo izabrani od Švicarske i iščekujemo partnerstvo s Vladom Švicarske, javnošću, Ratnim zrakoplovstvom i industrijom u poslu isporuke i održavanja sustava F-35“, kazala je Bridget Lauderdale, dopredsjednica Lockheed Martin i glavna voditeljica F-35 programa u svojoj email izjavi. „Ovim izborom Švicarska će postati 15. nacija u službenom okviru F-35 programa, pridružujući se time krugu od više europskih nacija u daljnjem jačanju globalnih zrakoplovnih sposobnosti i sigurnosti“.

Program F-35 je bio osnovan od ukupno 9 država članica (SAD, UK, Italija, Nizozemska, Turska, Australija, Norveška Danska i Kanada). Dok Kanada još odlučuje o svojim budućim borbenim avionima, Turska je iz ovog programa izbačena 2019. godine usred neslaganja oko turske kupovine ruskih protuzračnih raketnih sustava. Kako navodi Lockheed Martin, trenutno preko 655 aviona F-35 djeluje iz 21 zrakoplovne baze širom svijeta. Putem programa FMS (Foreign Military Sale) ove su zrakoplove pribavili Izrael, Japan, Južna Koreja i Belgija, a tijekom protekle dvije godine odobrena je i njihova prodaja u Singapur te Poljsku. Pri tome, većina stranih država koristi upravo F-35A, konvencionalnu verziju koja je i u sastavu Ratnog zrakoplovstva Sjedinjenih Američkih Država.

Švicarski birači su na referendumu krajem rujna 2020. godine malom većinom od samo 50,2 posto ipak odobrili kupovinu borbenih aviona vrijednu do 6,4 milijarde USD, šest godina nakon sličnog blokiranja pokušaja kupovine švedskih borbenih aviona Gripen. „Ovog puta su (Švicarci) održali referendum prije ulaska u postupak odabira“, kazao je Richard Aboulafia, dopredsjednik zadužen za analitiku u konzultantskom poduzeću Teal Group. „To bi trebalo biti to, osim ako oporba na neki način ne uspije ishoditi još jedan referendum“. Svaka od ponuda morala je obuhvatiti i industrijske uzvratne poslove (offset): odabrani pobjednik mora u posao uključiti švicarska poduzeća za minimalno 60 posto ugovorne vrijednosti posla.

„F-35A je postigao najbolje rezultate jer ima vidljivu tehnološku prednost pred ostalim kandidatima: on ima potpuno nove, ekstremno jake i temeljito umrežene sustave za zaštitu i nadzor zračnog prostora“, rekli su iz švicarskog Federalnog vijeća. „F-35A je u stanju osigurati informacijsku superiornost; to znači da piloti imaju koristi od više razine situacijske svijesti u svim vrstama zadataka, u usporedbi prema ostalim kandidatima. To posebno vrijedi pri obavljanju dnevnih zadaća nadzora zračnog prostora (Air Policing)“. Napomenimo kako je do švicarskog odabira F-35 došlo u vrijeme kad Ratno zrakoplovstvo SAD – najveći korisnik aviona F-35 – učestalo propituje priuštivost F-35 na duži rok. Tim temeljem su oni i pritiskali Lockheed da snizi troškove održavanja ovih zrakoplova.

Švicarsko Federalno vijeće je objavilo i da je oko 5 milijardi švicarskih franaka (oko 5,5 milijardi USD) vrijedna ponuda F-35 tvrtke Lockheed Martin unutar okvira od 6,5 milijardi, koji je odobren od tamošnjih birača na lanjskom referendumu. „I nabavna cijena i operativni troškovi su najniži za ove avione“, objavila je švicarska Vlada, dodajući još i: „Totalna cijena sustava F-35 (dakle, nabavna cijena plus operativni troškovi) iznosi oko 15,5 milijardi švicarskih franaka tijekom 30 godina“. To navodno nosi uštedu od oko 2 milijarde CHF prema prvom idućem, nepovoljnijem ponuđaču.

Američki Boeing je izrazio svoje razočaranje švicarskom odlukom. „Mi vjerujemo da je Boeing F/A-18 Block III Super Hornet pravi odabir za Švicarsku, budući da on švicarskom Ratnom zrakoplovstvu donosi kako sposobnosti, tako i vrijednost tijekom životnog ciklus koje su bez premca – uključujući tu i naša industrijska partnerstva, te ozbiljnu ponudu vezanih usluga“, objavila je kompanije u svom priopćenju. „Očekujemo uskoro detaljni izvještaj, ne bi li bolje razumjeli ovu odluku“.