Petnaest godina nakon američke invazije, u Afganistanu je stanje među zaraćenim snagama toliko izjednačeno da će trebati više tisuća zapadnih vojnika kako bi se promijenilo, kazao je američki zapovjednik tog bojišta pred Kongresom SAD.

Iskaz generala Johna “Micka” Nicholsona stavio je na stol Donalda Trumpa prvu veliku ratnu odluku u njegovom mandatu – povećati broj vojnika ondje ili ne? – i to samo tri tjedna od uspostave njegove nove i problematične administracije, koja se do sada više fokusirala na sigurnost granica Sjedinjenih Američkih Država nego na prekomorske vojne poduhvate. Zapovjednik NATO operacije Odlučna potpora (Resolute support) izjavio je da očekuje od ministra obrane SAD Jamesa Mattisa da taj zahtjev prenese i ministrima obrane zemalja saveznica, kada se s njima sretne idućega tjedna u Bruxellesu.

“Vjerujem da se nalazimo u pat poziciji,” rekao je Nicholson u četvrtak, 9. veljače pred Odborom za oružane snage američkoga Senata. Izjavio je da trenutna zapadna koalicija u Afganistanu ima “manjak od nekoliko tisuća” vojnika. No umjesto oko 30.000 pripadnika borbenih brigada, koje je onamo poslao predsjednik Barack Obama 2009. godine, Nicholson tvrdi kako bi ondje želio više ljudi za “savjetovanje i podršku” – ne bi li se pomoglo afganistanskim trupama koje su 2016. pretrpjele teške gubitke tijekom odbijanja niza terorističkih ofanziva. General je izjavio i da njegove snage imaju dovoljno opreme i resursa za provođenje ove misije, ali da trebaju više “ekspedicijskih paketa” savjetnika, koje bi mogle rasporediti širom Afganistana. Te željene trupe bile bi korištene “ispod razine korpusa“, a mogle bi biti američke ili iz snaga savezničkih država koje ondje sudjeluju u NATO obučnoj misiji.

“O tome ćemo moći detaljnije raspravljati” na NATO sastanku zakazanom za idući tjedan, rekao je Nicholson.

Pripadnici specijalnih snaga ANA, u pokrajini Nangarhar, 6. siječnja 2016. godine

Prema tom generalu, jedan od razloga ponovnoga bujanja borbi s pobunjenicima i teroristima je činjenica da neprijateljske skupine i dalje uživaju “pribježišta i vanjsku podršku“, uključujući iz Pakistana, te od mreže Haqqani. Ta skupina, zajedno sa spominjanjem samoga rata, pretežito je nestala iz američkih vijesti, iako je imala ključnu ulogu tijekom vrhunaca ratnoga sukoba u rano doba Obamine administracije, posebice u doba negdašnjeg načelnika Združenog stožera OS SAD, admirala Mikea Mullena. Nakon što je Obama jednostrano objavio službeni kraj rata, smanjujući američke trupe na oko 9.000 ljudi, teret održavanja sigurnosti prebačen je na afganistanske snage te američke protuterorističke postrojbe za specijalne operacije, kojima su zadana stroža pravila djelovanja.

U svojoj oštroj izjavi, predsjedavatelj Odbora senator John McCain je ustvrdio kako se administracija predsjednika Obame opsesivno bavila brojnim stanjima ljudstva umjesto potrebama na terenu.

John McCain na čelu senatskog Odbora za oružane snage

“Nažalost, tijekom posljednjih godina, mi smo vezali ruke našoj vojsci u Afganistanu, i umjesto da pokušavamo pobijediti, mi smo se tek pomirili s pokušajima da ne izgubimo“, kazao je McCain, republikanac iz Arizone. “U međuvremenu, razina rizika za američke i afganistanske snage se samo pogoršavala kako su se terorističke prijetnje zaoštravale. Talibani su postajali sve ubojitiji, proširili su područja pod svojom kontrolom, i nanijeli su teške gubitke afganistanskim snagama“.

Ovaj rat je do sada koštao oko 117 milijardi USD i nastavlja crpiti 13 milijuna USD na dan, ustvrdila je senatorica Elizabeth Warren, demokratkinja iz Massachusettsa, jedna od novijih članica ovoga Odbora.

Jedna od posljedica Obaminog postavljanja gornje granice broja trupa na terenu je bilo i oslanjanje na osobe s privatnim ugovorima, za pribavljanje usluga i ispunjavanje borbenih uloga. Omjer takvih privatnika i vojnika je sada na 2-prema-1, izjavio je Nicholson.

“Mi smo zamijenili vojnike privatnicima na ugovor, ne bi li dostigli od nas zahtijevane razine snaga” rekao je ovaj general. Tako je i jedna zrakoplovna postrojba Kopnenih snaga SAD ondje rasporedila svoje pilote, letjelice i ostatak posada, ali je svoje mehaničare ostavila u bazi Fort Riley u Kanzasu. Umjesto njih, oni su iznajmili mehaničare na komercijalni ugovor, “ne bi li optimizirali broj djelatnih vojnika koji im je bio dozvoljen“, rekao je on senatorima.

“To ima direktan utjecaj na vojnu spremnost, a također nas i košta više novca“, izjavio je. “To je jedna od stvari koje smo stavili na stol… Bilo bi bolje…” raspoređivati na teren kompletne postrojbe.

Senatori su pitali i o tome što još treba, i koliko bi još dugo vojne snage SAD mogle biti u toj zemlji. Nicholson je rekao da general Tony Thomas, zapovjednik američkog Zapovjedništva specijalnih snaga, s drugima sada radi na planu, u čije detalje on sada ne bi želio ulaziti, ali da je ta regija sada toliko zasićena terorističkim grupama i dobrim uvjetima za njihov razvoj, da to zahtijeva dugoročnu prisutnost SAD.

“To čini nužnom trajniju protuteroritičku platformu“, ustvrdio je Nicholson. Od oko dvadeset terorističkih skupina u regiji, ustvrdio je, “To sve djeluje kao petrijeva posudica” u koju kad ubacite 20 terorističkih skupina “ono što vidite je određeno sklapanje” svih njih.

Autor Kevin Baron je ovaj tekst objavio 9. veljače 2017. godine na specijaliziranom američkom portalu “Defense One” (http://www.defenseone.com/?oref=d-logo), pod originalnim nazivom “Afghanistan Needs ‘Thousands’ More Troops, US General Says “. Članak je u originalu dostupan na adresi: http://www.defenseone.com/threats/2017/02/afghanistan-needs-thousands-more-troops-us-general-says-stunning-assessment/135280/?oref=DefenseOneFB