Ovaj tjedna protekao je u znaku NATO-a, kako (1) razmještanja NATO-snaga na istok Europe (u sklopu tzv. jačanja prednje prisutnosti), tako i (2) dvodnevnog sastanka NATO-ministara obrane (održanog 15. i 16. veljače) u Bruxellesu. Iako je tijekom srijede i četvrtka održano dosta zanimljivih panela i doneseno nekoliko i po Hrvatsku važnih odluka, sve je to ostalo u sjeni dolaska put Europe novog američkog ministra obrane, umirovljenog generala Jamesa Mattisa. No ni Mattis nije razočarao, već je – prema ocjenama komentatora NATO-sastanaka – izrekao jednu od najjačih kritika Saveza, kakvu članice nisu čule već godinama.
Jens Stoltenberg i britanski ministar obrane Michael Falon (lijevo) u razgovoru sa zvijezdom okupljanja – Jamesom Mattisom (desno)
U skladu s najavama koje su se mogle čuti od američkog predsjednika Donalda J. Trumpa još tijekom predizborne kampanje, tako je i James Mattis poručio NATO-članicama da će, ukoliko one same ne povećaju svoja izdvajanja za obranu, i Washington će razmotriti svoje obveze prema Savezu. „Američki porezni obveznik više ne može podnositi nesrazmjeran udio u obrani zapadnih vrijednosti“, rekao je Mattis, dodavši: „Amerikanci ne mogu brinuti za buduću sigurnost vaše djece više od vas samih“.
Američki ministar obrane svojim NATO-kolegama dao je svojevrsni rok do kraja godine, do kada će zemlje-članice NATO saveza (svaka za sebe) morati pokazati napredak i usvojiti nacionalni plan za povećanje svojih doprinosa. Plan će morati sadržavati konkretne rokove i korake prema povećanju novčanih izdvajanja za obranu. „Amerika će ispuniti svoje obveze, ali ako ne želite da Amerika preispita svoj doprinos ovome Savezu, svaki od vas treba podržati našu zajedničku obranu“, rekao je Mattis. U obranu NATO-članica stao je glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg, tvrdnjom kako članice već sada jačaju svoj doprinos. I britanski ministar obrane Sir Michael Falon, s kojim se nedavno susreo hrvatski mu kolega Krstičević, rekao je kako podstiče zemlje-članice NATO saveza da pojačaju svoja izdvajanja, pa makar i ne dostigle cilj od 2% BDP-a. No bilo kakvo godišnje povećanje izdvajanja za obranu, smatra Fallon, barem je pokazatelj dobre volje.
„U 2015. zaustavili smo rezanje. U 2016. 22 zemlje-saveznice povećale su svoje obrambene proračune. To je znakovito. A podaci koje smo objavili jučer pokazuju zdravo povećanje od 3,8% u realnim iznosima diljem Europe i u Kanadi, kada su u pitanju izdvajanja za obranu. To znači 10 milijardi američkih dolara više za obranu. Korak po korak, idemo u pravome smjeru, ali je ipak još dugi put pred nama. Poznato vam je da je ta slika podijeljena – pojedini saveznici su zaista počeli povećavati izdvajanja, drugi se još uvijek bore s bilo kakvim povećanjem svojih obrambenih proračuna,“
rekao je Jens Stoltenberg, najavivši kako će se o tome razgovarati i u svibnju, na sastanku premijera i predsjednika država-članica.
Ministri obrane Kanade i RH
Trenutno jedino SAD, Velika Britanija, Estonija, Grčka i Poljska dostižu planiranih 2% BDP za svoje obrambene proračune. S druge strane, Italija i Španjolska za obranu godišnje izdvoje tek 1% posto. Za razliku od svog prethodnika Buljevića, koji je od saveznika učestalo čuo samo neugodne bukvice zbog smanjenja proračuna, aktualni ministar Krstičević mogao se pohvaliti povećanjem.
„Ja sam izvijestio svoje kolege da Hrvatska je napravila.. ova hrvatska Vlada… ogroman korak, to je da smo povećali proračun 9%. To je za nas velika odluka. I druge europske države su također povećale te obrambene proračune tako da, ja se nadam, i vjerujem da će Hrvatska Vlada i u narednim godinama povećati obrambeni proračun jer smatram, evo i sve moje kolege koji su raspravljali, smatramo da je ulaganje u obranu… da je to ulaganje i u našu sigurnost, odnosno vlastiti prosperitet svih država“,
rekao je po završetku prvog radnog dana u Bruxellesu hrvatski ministar obrane Damir Krstičević. Povećanjem proračuna pohvalila se i slovenska ministrica obrane Andreja Katič, i to 12% povećanjem u 2016. (u odnosu na godinu ranije). Katič je također predstavila Vladinu odluku da će se izdvajanja za obranu povećavati za 20-30 milijuna eura godišnje, odnosno 5-8% na godišnjoj razini, čime se Slovenija pridržava dogovora s NATO-summita u Walesu o postupnom rastu obrambenog proračuna.
Tema drugog radnog sastanka NATO-ministara obrane ticala se odgovora Saveza na sigurnosne izazove i prijetnje koje dolaze s juga. Ministri su se složili da treba pojačati prikupljanje i analizu podataka, zbog čega će se uspostaviti regionalno NATO središte za Jug, s otprilike 100 ljudi. Ono bi trebalo biti formirano u okviru postojećeg NATO Zapovjedništva združenih snaga u Napulju (Allied Joint Force Command Naples – JFC Napples), i to kao odgovor Saveza na ugroze (uključujući i one terorističke) koje dolaze s Bliskog istoka i sa sjevera Afrike, uključujući tu i Libiju.
Kako je na završnoj press-konferenciji rekao Stoltenberg, prvoga dana ministri su razgovarali i o poboljšanju planiranja unaprijed, te jačanju obuka i vježbi, kako bi mogli bolje voditi operacije u regiju bude li to potrebno. To uključuje i NATO snage odgovora (NATO Response Force – NRF). Raspravljalo se i o Združenim obavještajnim, nadzornim i izviđačkim sposobnostima, te je najavljeno kako se uskoro može očekivati i doprinos široj slici od NATO-vih bespilotnih letjelica za nadzor, koje će biti stacionirane na Siciliji. Ministri su se također složili i o razvoju nasljednika sposobnosti nadzora koje sada pružaju zrakoplovi AWACS, a koje se planira „umiroviti“ oko 2035. godine.
Radni dio drugoga dana započeo je revizijom napretka u razmještaju 4 multinacionalne borbene grupe u istočnim dijelovima Saveza – u Estoniji, Litvi, Latviji i Poljskoj. Iako su vojnici tek počeli pristizati, očekuje se da ove 4 bojne budu potpuno operativne do lipnja ove godine. Na prigodnoj press-konferenciji novinari su pitali Stoltenberga i o medijskim napisima u Litvi o tome da su u srijedu, 15. veljače, vojnici iz njemačke borbene skupine napali i silovali litvansku djevojku. Stoltenberg je potvrdio da je zatražio i dobio izvješće o istrazi od litvanske policije, koja je otkrila da se takav slučaj nije dogodio, te da su optužbe bile lažne. Vrlo je važno, napomenuo je Stoltenberg, da mediji provjeravaju činjenice, i da ne nasjedaju na dezinformacije i propagandu.
Zamjenica glavnog tajnika NATO Rose Gottemoeller i Levan Izoria (ministar obrane Gruzije)
Ministri su razgovarali i o jačanju prisutnosti NATO-snaga u Crnomorskoj regiji, te su se složili o nadopuni jačanja tamošnjeg regionalnog postava NATO-snaga u zraku i na kopnu, zasnovano na multinacionalnoj brigadnom okviru u Rumunjskoj. Osam zemalja-članica obvezale su se dati osoblje za ovu brigadu, dok će pet zemalja doprinijeti kopnenim i zračnim snagama za obuku i nadzor zračnog prostora. Dogovorene su i dvije dodatne pomorske mjere: (1) povećana NATO pomorska prisutnost na Crnome moru za jačanje obuke, vježbi i svijesti o situaciji („situational awareness“), te (2) koordinacija pomorskih djelovanja za NATO Stalne pomorske snage pri njihovom djelovanju s ostalim NATO-snagama u Crnomorskoj regiji. Poseban sastanak odnosio se na odnose NATO-saveza i Gruzije, i analizu njenog položaja i mogućnosti na Crnome moru.
Jens Stoltenberg je potvrdio kako je dan ranije, u srijedu 15. veljače navečer, dobio formalni zahtjev od premijera Libije Fayeza Al Sarraja, u kojem se od NATO-a traži savjet i ekspertiza na području obrane i izgradnje sigurnosnih institucija.
„Izuzetno je važno imati dobre institucije, ministarstvo obrane, zapovjedništvo, načelnika stožera i načelnika združenog stožera, i druge institucije obrane, zato što trebamo… Libija treba taj okvir kako bi bila sposobna razvijati svoje oružane snage i stabilizirati zemlju. Zato zajedno s UN-om radimo na priznanju Vlade nacionalnog jedinstva,“
pojasnio je Stoltenberg. Budući su se na NATO-summitu u Varšavi saveznici složili da će pomoći Libiji ukoliko to zatraži Vlada nacionalnog jedinstva, ovaj je zahtjev zaprimljen i proslijeđen Sjevernoatlantskom vijeću na daljnju raspravu.
