U Hrvatskoj je tema radikalnog islamizma, te s njim povezanog terora, u fokus javnosti i medija dospjela tek nedavno, povodom otmice i vjerojatnog brutalnog ubojstva topografa Tomislava Salopeka u Egiptu. Tek u tom kontekstu posljednjih se dana krenulo gledati i ogranke takvih političko-nasilnih skupina u regiji i na samom kućnome pragu – što je dobro i potrebno, ali zapravo ne i dovoljno. Sve ono što nam u tom promatranju nedostaje lijepo ilustrira studija objavljena 11. lipnja ove godine u Sarajevu, pod naslovom “Zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontingent stranih boraca“. Riječ je o istraživačkome projektu provedenom u okviru sarajevske neprofitne udruge Atlantska inicijativa, a obavljenom pod autorskom palicom dvojca Vlado Azinović (Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu) i Muhamed Jusić (islamski teolog te publicist). Riječ je tu o zanimljivom nevladinom projektu, na kojem su se našli ujedinjeni akademski pristup i vjersko iskustvo, a sve to (kako je to u ovim krajevima poprilično često) financirano novcem pribavljenim putem Veleposlanstva Kraljevine Norveške u BiH. No, pogledamo ovo djelo i ponešto detaljnije.

Studija “Zov rata” dostupna je javnosti u dvije forme – onoj digitalnoj (Adobe pdf format), te papirnatoj, koja je nažalost otisnuta u samo 300 primjeraka. Sam rad ima ukupno 51 stranicu teksta, tri aneksa (24 stranice), te još sedam stranica popisa literature. Nažalost, prikupljeni numerički i statistički podaci nisu ujedno i grafički prikazani, iako bi to dodatno podiglo vrijednost ovog ionako iznimno zanimljivog stručnog uratka. Napomenimo dodatno kako su spomenuti aneksi poprilično korisni i praktično zanimljivi – uz prijevod rezolucije Vijeća sigurnosti UN broj 2178 iz 2014. godine (kojom je UN pokušao na noge postaviti međunarodnu borbu protiv pojave odlaska građana u strane sukobe, doduše s naglaskom na ISIS te organizaciju al-Qaeda), dodan je ovdje i niz zakonskih novela kojima je ovo nastojanje Ujedinjenih naroda pretočeno u praksu unutar kaznenih sustava Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije. Da podsjetimo – riječ je o istim onim zakonskim rješenjima koje se u Hrvatskoj spominjalo prije nekoliko mjeseci, doduše u kontekstu ograničavanja odlazaka hrvatskih državljana na bojišta Ukrajine, što je bio povod i u Srbiji kombinirano s problemom islamističkih boraca sa Sandžaka i Preševa).

Znanstveno o popularnome

Vlado Azinović, stručnjak iz Sarajeva

Uz ostalo, glavni je doprinos djela “Zov rata” što tematici koja već duže vrijeme odzvanja medijima u regiji na primjeru Bosne i Hercegovine daje jedan racionalan te znanstveno odrađen okvir. Nakon općeg prikaza fenomena odlaska pojedinaca u razne strane sukobe, bilo iz ideoloških ili vjerskih razloga, Azinović i Jusić su se pozabavili konkretnim slučajem bosanskohercegovačkih građana te ratišta Sirije i Iraka. Uzimajući glasine o borcima iz te zemlje na spomenutim ratištima, oni su odradili velik posao sređivanja popisa spominjanih osoba (došavši do poimenične liste 156 muškaraca, 36 žena i 25 djece, za razdoblje od početka 2012. godine, pa sve do kraja 2014. godine). Iako je pri ovom poslu ustanovljeno kako mnoge stvari ostaju nepoznate, većinom zbog objektivnih ograničenja, ipak je time postavljena osnova za svojevrsnu statističku analizu tako prikupljenih i sređenih biografskih podataka. Time je dobiven čitav niz dodatnih saznanja, od kojih su neka bila očekivana, a neka baš i nisu.

Emrah Fojnica dignuo se u zrak sred Bagdada 7. kolovoza 2014. godine

Naime, ustanovljena je prosječna dob takvih migranata (32 godine za muškarce i 27 za žene) i njihovo podrijetlo (pretežito iz 4 BiH kantona: Zeničko-dobojski, Tuzlanski, Sarajevski i Unsko-sanski), te postotak takvih migranata koji su prije svog napuštanja BiH tu imali problema s državnim pravosuđem (44 muškarca od njih 156 uočenih). Osim toga, postalo je moguće sortirati i njihove motivacije za odlazak (vjerske, socijalne i ekonomske), ritam takvih odlazaka tijekom proteklih godina, ali i dinamiku njihova povratka u Bosnu i Hercegovinu – gdje se do početka 2015. godine vratilo ukupno 48 muškaraca i 3 žene. To je posebno bitno u promatranju mogućih ugroza koje bi takve osobe mogle predstavljati za svoju okolinu, van bojišta na kojima djeluje organizacija Islamska država.

Prema tipu odlazaka i dužini zadržavanja na stranim bojištima registrirane su tri odvojene faze promatranog fenomena – gdje u prvoj pretežito odlaze pojedinci (koji u inozemstvu borave kao humanitarni radnici i instruktori), da bi se onda intenzivirao odlazak i čitavih obitelji, i to za trajnije. Pri tome, promatrane su rute koje su ljudi koristili za odlazak, uz provjeru prosječnih cijena puta, kao i preduvjeti koje se u pravilu mora ispuniti da bi taj put zaista doveo do uključivanja putnika u redove islamističkih snaga (preporuke). Uz osobe koje odlaze iz čisto vjerskih razloga, detektirana je i skupina mladih ljudi bez stalnih izvora prihoda, koji se “bave prodajom plastičnih predmeta, sitnih kućanskih potrepština, preprodajom cigareta i švercom deviza“. Dok se prije nekog vremena takve pojedince često hvatalo putem iz BiH prema vojnoj službi u francuskoj Legiji stranaca, danas izgleda kako su im odredišta mnogo češće islamistička bojišta Sirije i Iraka. Ondje je registrirano ukupno i 26 smrtnih slučajeva osoba iz BiH, što je neočekivano visok broj u koji su uključeni i pojedinci što su na drugi svijet otišli kao islamistički bombaši samoubojice u Iraku (ukupno dva zabilježena slučaja, od kojih u oči upada Emrah Fojnica, osoba koju se procesuiralo i onda oslobodilo u vezi s napadom Mevlida Jašarevića na veleposlanstvo SAD u Sarajevu).

“Istjerivanje džina” po nekima liječi i PTSP

Temeljem svih tih saznanja promotreni su i sigurnosni rizici koje bi za Bosnu i Hercegovinu mogao predstavljati povratak ove specifične skupine, što je zorno potkrijepljeno i primjerima iz prakse. Naime, nije tajna da – dok svi takvi povratnici i nisu skloni uključivanju u borbu protiv svoje nove, mirnodopske sredine – ipak je poprilična vjerojatnost da su na njih viđene strahote i ratni metež ostavili psiholoških ožiljaka koje je teško na prvi pogled razaznati, a još teže uspješno liječiti. Pri tome, zanimljivi su registrirani slučajevi kojima se nakon dužeg boravka na ratištu i povratka u BiH, simptome slične PTSP-u tretiralo u “kućnoj radinosti” – postupkom “istjerivanja džina” iz pojedinca, prije njegova ubrzanog vraćanja na ratište u Siriju. Konačno, prikazan je i napor na rješavanju ovoga problema putem zakonskih sredstava – gdje je ilustrirano stanje stvari u nizu zemalja, s posebnim naglaskom na države u neposrednom susjedstvu BiH. Tu su detaljnije razmatrana zakonska rješenja donesena tijekom posljednjih godina, ne bi li se na kraju i zaključilo kako ipak sama kriminalizacija ovakvih “izleta” nikako ne može biti zamjena prevenciji i sustavnome radu na društvenome zdravlju i redu u zajednici.

Zaključno…

Muhamed Jusić, teolog iz Bugojna

Ukratko – “Zov rata” jedno je prilično kratko, dobro napisano i pitko djelo, kojem obilje prikupljenih podataka te očigledna stručnost akademskog pristupa praktično pa garantira status referentne literature na temu koja se obrađuje. Što se mogućih prigovora tiče, jedan je zasigurno već spomenuti manjak grafičke obrade prikupljenih statističkih podataka. Osim toga, zamjetan je i jak oslonac na aktualnu literaturu na engleskom jeziku, kombiniranu s korištenjem izvještaja medija iz šireg kruga “međunarodne anti-ISIS koalicije”. To daje jedan prilično jednostran pogled na razvoj stanja u Siriji od 2011. do 2014. godine, posebice zanemarujući uzajamnost “rada” većine strana sirijske političke scene na eskalaciji tamošnjeg građanskog rata, te učestalost zvjerstava kod praktično svih strana u sukobu. No, to i nije kritičan problem ovoga rada, budući da je njegov fokus na Bosni i Hercegovini, koja je tu obrađivana ozbiljno i iskreno. Kako stvari stoje, riječ je o temi kojoj u BiH, ali i čitavoj regiji, još neko vrijeme neće biti kraj (što registriraju i sami autori koji su, doduše izvan analitičkog opsega ove studije, tijekom prvih mjeseci 2015. godine registrirali još oko 20 putnika iz BiH u Siriju te Irak).

Podaci o knjizi:

Zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontingent stranih boraca, Vlado Azinović i Muhamed Jusić, 91 stranica s tri aneksa te popisom literature, izdanje Atlantska inicijativa, BiH, Sarajevo 2015. godine