Sutra će se u Beogradu, na području povijesno znamenitog Ušća, održati veliki vojni mimohod povodom 70. obljetnice oslobođenja Beograda, a glavni gost događanja bit će ruski predsjednik Vladimir Putin. Iako se zapravo održava puna četiri dana prije samog oslobođenja glavnog grada Srbije, vojna priredba pod nazivom „Korak pobjednika“ prva je ikad održana parada toga tipa nakon raspada SFRJ. O sutrašnjem mimohodu, kao i o nekima održanim u bivšoj zajedničkoj državi, za srbijansku novinsku agenciju Beta govorio je vojni analitičar Aleksandar Radić, što portal Obris.org prenosi u cijelosti.

Vojna parada koja će biti održana 16. listopada najkraće je spremana mirnodopska parada, kaže vojni analitičar Aleksandar Radić. On kaže i da ovo nije prva manifestacija tog tipa čiji je datum održavanja „prilagođavan“ dolasku nekog stranog državnika. Kako je agenciji Beta rekao Radić, odmah nakon oslobođenja Beograda 1944. godine ulicama glavnog grada održan je mimohod osloboditelja iz Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije i sovjetske Crvene armije, ali to se nije smatralo paradom, već je prva prava parada održana 01. svibnja 1945. godine, u vrijeme dok Drugi svjetski rat još nije bio završen. Ta ratna parada pripremana je 10-ak dana i ostala je zabilježena kao jedina čija je priprema trajala kraće od predstojeće mirnodopske beogradske parade nazvane „Korak pobjednika“, i čije je održavanje najavljeno tek početkom listopada. Radić je rekao da su sve ostale pripremane u garnizonima mjesecima, pa čak i godinama unaprijed, jer se održavanje parade zakazivalo puno ranije, a da su završne pripreme u Beogradu trajale bar 20-ak dana.

Govoreći o veličini predstojeće parade, Radić je rekao da ona s oko 3 tisuće pripadnika koji neposredno sudjeluju u mimohodu nije među najbrojnijima, jer su pojedine parade imale i duplo više od toga, a najbrojnija je održana 1961. godine, na 20. godišnjicu ustanka, sa čak 9 tisuća sudionika. On je, međutim, podsjetio da je Jugoslavija imala više od 20 milijuna stanovnika i značajno brojniju vojsku, pa je predstojeća parada jedna od najbrojnijih kada se promatra odnos između broja sudionika i snaga kojima raspolaže Vojska Srbije, a to je oko 36 tisuća ljudi.

„Kada se promatra broj sudionika u odnosu na brojno stanje vojske, onda je primjetno ogromno učešće djelatnih snaga. Poletjet će praktički svaki zrakoplov koji može poletjeti, da to kažemo bolno iskreno“,

naglasio je analitičar Radić.

Povodom spekulacija o tome zbog čega je za dan parade izabran 16. listopada, Radić je podsjetio da je samo 1945. godine parada održana baš 20. listopada, na dan koji se obilježava kao dan oslobođenja glavnog grada u Drugom svjetskom ratu. Već je naredne godine održana 19. listopada, jer je toga dana u posjet dolazilo poljsko državno rukovodstvo. U prvoj polovici ’50-ih godina parade su održavane različitih datuma povodom dolazaka brojnih visokih uzvanika iz inozemstva, poput Haila Selasija, grčkog kralja, Gamala Abdela Nasera, Jawaharlala Nehrua, pa čak i tadašnjeg burmanskog predsjednika. U prva dva desetljeća druge Jugoslavije parade nisu bile samo vojnog karaktera, već su korištene da se, osim vojne, pokaže i gospodarska snaga zemlje, i da brojne organizacije pokažu na koji način doprinose obnovi i razvoju mlade države.

Posljednja velika vojna parada u SFRJ 1985. godine

Ta praksa prekinuta je 1965. godine, kada je održana prva čisto vojna parada. Ta manifestacija značajna je i po tome što je, zbog svijesti o tome da parade koštaju puno novca, nakon nje odlučeno da se vojne parade održavaju svakih 5 godina. Također je odlučeno da se prekine praksa održavanja parada za 01. svibnja, te da se prihvati 09. svibanj kao Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Do tada se značajnije obilježavanje 09. svibnja nije prakticiralo iz političkih razloga i otklona od Sovjetskog saveza nakon krize Informbiroa, jer je taj datum percipiran kao dan sovjetske pobjede u Berlinu, pa je parada najčešće održavana 01. svibnja, što je bio općeprihvaćeni Praznik rada. Parade su održavane još i 1970. godine, zatim 1975. i 1985. godine. Parada 1980. godine nije održana zbog smrti predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.

Govoreći o troškovima predstojeće parade, Radić je rekao da njih nije moguće precizno izraziti, ali da se ona održava u vrijeme kada država poziva na ekstremnu štednju, i kada vojska nikada nije bila u težoj situaciji po pitanju financija.

„Nikada vojska nije imala manje sredstava za nabavu i obuku, kao i za financiranje bilo čega što nije čisto preživljavanje. Parada ima ogromnu važnost sa stajališta promocije vojske među mlađim generacijama, ali onda dolazi u trenutku kada je situacija izuzetno teška. Samo gorivo za vozila i zrakoplovstvo je izuzetan trošak, a da se ne spominje i amortizacija sredstava, njihovo prebojavanje i sredstva za dnevnice angažiranog ljudstva“,

rekao je Radić. Dodao je da u uređenom sustavu takav događaj ne bi trebalo angažirati ad hoc, već bi njegovo održavanje moralo biti ugrađeno u proračun za 2014. godinu.

Osim toga, rekao je Radić, paradoks je da će u mimohodu, među sredstvima koja proizvodi domaća vojna industrija, biti prikazan i topnički samohodni sustav Nora, prodan Bangladešu i koji se ne nalazi u naoružanju Vojske Srbije.

„Paradoksalno je da će na paradi vojska prikazati gotovo isto naoružanje kao i na paradama 1975. i 1985. godine, a da će na ulicama Novog Beograda u mimohodu sudjelovati i baterija bangladeškog topništva. To nema presedana u svijetu“,

istaknuo je Radić.

——————————–

Original ovoga teksta objavljen je 14. listopada 2014. godine pod naslovom “Najkraće spremana vojna parada”, na portalu B92.net (www.b92.net). U originalu je tekst dostupan na adresi: http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=10&dd=14&nav_category=12&nav_id=911296