Iako još nije donijela službenu odluku, Vlada Crne Gore usuglasila je visinu financijskog doprinosa Afganistanu nakon 2014. godine. Kako piše tamošnji dnevni list “Vijesti”, Crna Gora će za afganistanske snage sigurnosti izdvojiti 400 tisuća dolara godišnje. Uoči Summita NATO-saveza održanom u svibnju u Chicagu, Crna je Gora pristupila danskome nastojanju, tzv. 3C inicijativi – „Coalition of Commited Contributors“, koja nastoji osigurati međunarodno financiranje afganistanskih snaga sigurnosti nakon 2014.
Tadašnji crnogorski ministar vanjskih poslova Milan Roćen tom je prilikom najavio da će Crna Gora doprinijeti s maksimalno 300 tisuća eura, što joj neće biti dodatni uteg u proračunu, budući da sada godišnje za pripremu, obuku i angažman 39 svojih vojnika u misiji ISAF troši oko 2 i pol milijuna eura.
Nositelj 3C-inicijative je danski ministar vanjskih poslova Villy Søvndal, koji je u rano proljeće 2012. vladama 87 zemalja poslao zamolbu da financijskim prilozima doprinesu krpanju afganistanskog proračuna za nacionalne sigurnosne snage, koje bi do kraja 2013. trebale narasti na oko 352 tisuće ljudi. Još u prosincu 2011. Søvndal je izjavio kako će Danska nastaviti financirati Afganistan i nakon povlačenja NATO-snaga 2014. godine. Do kraja travnja ove godine 23 zemlje, uključujući i Dansku, potpisale su ovu inicijativu, a potpisivanje i javno deklariranje financijskog doprinosa nastavilo se i tokom NATO-summita u Chicagu, kao i na donatorskoj konferenciji u japanskom Tokiju. No nisu svi tako srdačno prigrlili dansku inicijativu – u intervjuu za danski dnevnik „Politiken“ Tomas Valasek, direktor za vanjsku politiku i obranu u Centru za europske reforme, upozorio je na mogućnost da samo manji dio zemalja financijski sudjeluje u inicijativi 3C. „Zemlje koje su već potpisale inicijativu mogle bi biti manje susretljive tijekom konkretnog razgovora o novcima, budući se mnoge vlade bore s recesijom i generalnim osjećajem da su već dale dovoljno doprinosa Afganistanu. Mnogi će vjerojatno dati politička obećanja, ali stvarno stavljanje novaca na stol biti će poput pokušaja istiskivanja krvi iz kamena. Uz to, sigurnosne snage su samo jedna od komponenti – ono što mi zaista trebamo je stabilna vlast. Mi to sada nemamo, a nećemo imati ni nakon 2014.“, smatra Valasek.
Među inicijalne 23 zemlje-potpisnice danske 3C-inicijative, osim velikih zemalja poput SAD-a, Velike Britanije i Njemačke, našle su se i zemlje koje nisu članice NATO-a, kao što su Južna Koreja i Albanija. Od zemalja s prostora bivše Jugoslavije, u tom prvotnom 23-članom društvu našle su se tek Crna Gora i Hrvatska. Iako je još prije NATO-summita ministar obrane Ante Kotromanović najavio da će Hrvatska sudjelovati u financiranju vojno-sigurnosnih snaga Afganistana s nekih pola milijuna dolara, hrvatska Vlada još uvijek nije izašla s konačnom sumom.