Do 30. rujna traje natječaj kojim Ministarstvo obrane Crne Goru traži novo rješenje za odoru Počasne garde VCG. Ministarstvo poziva sve pojedince ili specijalizirane agencije da dostave idejna rješenja, pritom vodeći računa o tome da odora Počasne garde Vojske Crne Gore mora biti „prepoznatljiva, svečanog karaktera, ali mora i odgovarati suvremenim zahtjevima, poštujući pritom povijest počasnih jedinica crnogorske vojske i njihovo posebno mjesto i značaj ukorijenjen u tradiciji takvih jedinica u bogatoj povijesti Crne Gore“.
Počasna garda VCG na mimohodu u Parizu 2014. godine
Iako službeni izvori iz Podgorice ne izostavljaju navesti kako je Počasna garda Vojske Crne Gore jedinica taktičke razine, namijenjena da „samostalno ili s drugim čimbenicima obrambenog sustava izvršava kako borbene, tako i neborbene zadaće na kopnu“, jasno je da se radi o postrojbi koju javnost ponajprije doživljava pri njenom obavljanju zadaća iz okvira državnog i vojnog protokola.
Što se državnog protokola tiče, Počasna se garda angažira na počastima predsjedniku Crne Gore, predsjedniku Skupštine i predsjedniku Vlade, te njihovim gostima iz zemlje i inozemstva, novoimenovanim veleposlanicima u Crnoj Gori, kao i prilikom obilježavanja državnih praznika, obljetnica značajnih državnih događaja i dodjele državnih priznanja i odlikovanja. Počasna garda se angažira za potrebe Ministarstva obrane i Vojske Crne Gore, za prijem gostiju iz zemlje i inozemstva ministra obrane i načelnika Generalštaba VCG. Također se angažira prilikom obilježavanja vojnih praznika, ali i počasti u slučaju smrti državnika, vojnih osoba i narodnih heroja.
Tito pri smotri tzv. “Titove garde”, postrojbe koja je uvelike utjecala na izgled jedinica tog tipa u regiji
U natječaju objavljenom 12. kolovoza ove godine, traži se izrada prijedloga izgleda pojedinih dijelova odore za počasnu gardu: bluza (crvenih), hlača (plavih), košulja (bijelih) i kravata, jahaćih čizmi (crnih), te šapki, crnogorskih kapa, pelerina i šinjela. U dizajn cjelokupne odore treba uključiti i pojedine postojeće dijelove odore koja je u upotrebi u VCG, i to: košulje s dugim rukavima (bijela), rukavice (bijele), cipele službene (crne), akselbender (njem. Fangschnur ili Achselband, fr. aiguillette – u ovom slučaju s dvije pletenice zlatno-žute boje) i lenta (u kombinaciji zlatno-žute i crvene boje). O dostavljenim ponudama, odnosno o dizajnu idejnog rješenja, odlučivat će neovisno povjerenstvo kojeg čine etnolog i povjesničar umjetnosti, te dva potpukovnika i jedan kapetan VCG. Oni trebaju predložiti izbor 3 prvorangirana idejna rješenja u skladu s uvjetima i kriterijima utvrđenima natječajnom dokumentacijom, te će ti ponuđači dobiti i pripadajuće novčane nagrade. Tako prva nagrada iznosi 11.000 eura, druga – 3.000, a treća – 1.000 eura. Tako se, barem na prvi pogled, sastav povjerenstva koje će odlučivati o izgledu novih odora crnogorske Počasne garde čini itekako smislenijim od rješenja koje je svojedobno imala RH po pitanju određivanja izgleda „povijesnih“ odora za današnju Počasno-zaštitnu bojnu.
BiH počasna jedinica i papa Franjo u Sarajevu, 6. lipnja 2015. godine
Naime, zanimljivo je napomenuti kako na prostoru bivše SFRJ i danas odore svečanih, počasnih i gardijskih jedinica dobrim dijelom itekako vuku na tradiciju negdašnje Titove garde. Današnja Garda Vojske Srbije, postrojba ranga brigade pri Generalštabu Vojske Srbije, praktično pa je zadržalo negdašnji vizualni identitet (uz promjene znakovlja), dok i čitav niz bivših republika te pokrajina, na grubo gledano, gotovo pa da nastavlja svoje počasne postrojbe i danas odijevati na usporediv način. Tako plava boja surki, crne hlače te koliko-toliko klasični izbor pokrivala za glavu i danas odlikuju počasne jedinice Bosne i Hercegovine (čizme) te Kosova (cipele), dok neke od okolnih zemalja na negdašnjem standardu variraju tek boje ili pojedine elemente kroja. Makedonska garda koristi bijelu i crvenu boju, ponešto drugačiji kroj surki te jahaće čizme, a Slovenija se pak odlučila koristi dizajnom koji je iznimno sličan aktualnom crnogorskome – u tamno zelenoj boji, ali sa zlatnim detaljima i jahaćim čizmama.
Makedonska garda, zasebna bojna u tamošnjoj Armiji
Hrvatski eksperiment
Romantizirani Zrinski u jednoj od izvedbi slikara Otona Ivekovića
Jedino je Hrvatska sa svojim odorama za Počasno-zaštitnu bojnu u okviru OS RH radikalno iskočila iz svih regionalnih običaja. Dizajn tih „povijesnih“ odora radio se početkom 1991. godine, nabrzaka i bez ikakvog šireg povjerenstva ili komisije, a s izričitom namjerom isticanja svih zamislivih razlika prema dotadašnjem stanju i okolici. Kako smo već pisali, te svečane odore su osmislile i iskrojile modna dizajnerica Đenica Medvedec i kazališna kostimografkinja Ika Škomrlj, dok je baletni plesač i koreograf Milko Šparemblek za sve to osmislio i posebnu koreografiju. Uzevši u obzir rad toliko kazališnih ljudi, nije ni čudo da je onda i njihovih ruku djelo ispalo prilično kazališno – možda najviše inspirirano klasičnim umjetničkim prikazima Nikole Šubića Zrinskog, čije su operne postave zacijelo bile i jedini dio hrvatske vojne povijesti blizak spomenutom kazališnome svijetu.
Te tzv. „povijesne odore“ Počasno-zaštitne bojne iz zaborava su ponovno izvučene za mandata Ive Josipovića (vojne parade u Parizu 2013. i 2014. godine), da bi ih onda zabetonirala Kolinda Grabar Kitarović u prilici svoje predsjedničke inauguracije – od kada su opet postale učestalije vidljive pri raznim protokolarnim prigodama. No to je potpuno u suprotnosti s najavama Grabar Kitarović u predizbornoj kampanji, kada je izjavljivala da će, postane li predsjednica RH, tražiti da se pripadnici Počasno-zaštitne bojne preraspodjele na važnije i svrsishodnije zadaće od postojećih uglavnom protokolarnih i zaštitarskih poslova. Trenutna upotreba Počasno-zaštitne bojne je, međutim, obrnuto proporcionalna najavama iz predizborne kampanje.
