NATO pojačava prisutnost u Crnom moru uslijed eskalacije smrtonosnih ruskih napada. Odluka je objavljena u utorak, 20. listopada, nakon što je glavno tijelo NATO-a, Sjevernoatlantsko vijeće, raspravljalo o sigurnosti u Crnom moru u sjedištu Saveza u Bruxellesu. Osim zrakoplova, dronova i radarskih sustava, članice NATO-a poslale su ili će poslati obavještajne agente i timove za forenzičku analizu eksploziva, rekao je pukovnik američke vojske Martin L. O’Donnell, vojni glasnogovornik NATO-a.

Tako NATO raspoređuje dodatne vojne snage u Crno more uslijed nedavne smrtonosne eskalacije ruskih napada na trgovačke brodove. Ruska vojska izvijestila je da je pogodila tri teretna broda u ukrajinskoj luci Reni te još dva teretna broda koja su plovila prema Odesi. Ruski napadi na brodove koji iz ukrajinskih luka, ključnih za gospodarstvo te zemlje, prevoze žitarice i druge poljoprivredne proizvode, doveli su sukob do granica NATO-a. Londonsko tržište osiguranja u pomorstvu sada cijelo područje Crnog mora, izuzev teritorijalnih voda Rumunjske, Bugarske i Turske, klasificira kao zonu visokog rizika, objavio je britanski The Guardian.

Zabrinutost na istočnom krilu Saveza

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan razgovarali su o problemima na Crnom moru

Glasnogovornica NATO-a Allison Hart izjavila je da su se veleposlanici NATO-a sastali u Sjevernoatlantskom vijeću kako bi razgovarali o sigurnosti u Crnom moru. NATO je već ojačao svoju prisutnost duž istočnog krila, uključujući i uvođenje sposobnosti za suzbijanje bespilotnih letjelica. NATO će u regiju uputiti dodatne snage i sredstva, uključujući potporu za nadzor, izviđanje i forenziku. To raspoređivanje obuhvatit će zrakoplove za pomorsku ophodnju, radarske sustave, bespilotne letjelice i obavještajno osoblje. Raste zabrinutost zbog sve češćeg prelijevanja posljedica ruskog rata u Ukrajini, kao i zbog mogućnosti daljnjih napetosti s NATO-om. Zabrinutost je porasla nakon ruskih napada koji su sve češće zadirali u teritorijalne vode i isključive gospodarske zone Bugarske i Rumunjske.

I visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas izjavila je 20. listopada 2026. pred Europskim parlamentom da bi EU trebala razmotriti misiju u Crnom moru radi zaštite trgovačkog brodarstva te osiguravanja stabilne opskrbe hranom i gorivom. No malo je vjerojatno da će Europska unija u Crno more uputiti posebnu pomorsku misiju, posebno s obzirom na upozorenja analitičara i stručnjaka za Crnomorsku regiju kako bi operacija u Crnom moru zahtijevala znatno veće vojne resurse od postojeće pomorske misije EU-a u Crvenom moru (operacija Aspides u koju će se uskoro uključiti i Hrvatska), a alternative poput pojačanog nadzora zračnog prostora smatraju se praktičnijima.

Rumunjska je tijekom vikenda podigla borbene zrakoplove kako bi oborila dvije sumnjive ruske bespilotne letjelice iznad svog teritorija. Rumunjski ministar obrane Radu Miruță izjavio je da je vjerojatno riječ o ruskim bespilotnim letjelicama najnovije generacije, koje lete brzinama sličnima onima borbenih zrakoplova. „One od sinoć letjele su brzinom od 450 km/h, što nas navodi na zaključak da je riječ o ruskim bespilotnim letjelicama tipa Geran-4, opremljenim turboprop motorom”, rekao je Miruță. „Ovo je prvi put da smo oborili ovakve bespilotne letjelice.”, dodao je ministar.

Rumunjski F-16 ruši ruskog Gerana iznad kanala Sulina (Photo: rumunjsko Ministarstvo obrane)

Rumunjska je ove godine zabilježila 35 neovlaštenih ulazaka bespilotnih letjelica u svoj zračni prostor, dok ih je prošle godine bilo devet. Rumunjske snage ove su godine oborile šest takvih letjelica, za razliku od prošle godine kada nisu oborile nijednu.

Prošlog tjedna, u blizini rumunjske obale Crnog mora, bespilotne letjelice pogodile su dva kemijska tankera. Riječ je o još jednom incidentu u nizu napada koji su ukazali na rizike kojima je izloženo komercijalno brodarstvo na istočnom krilu NATO-a. Oba plovila bila su usidrena u blizini kanala Sulina, koji povezuje rijeku Dunav s Crnim morem i služi kao izvozni pravac za Ukrajinu. U posljednja dva tjedna, u blizini obala Rumunjske i Bugarske, pogođeno je još najmanje pet teretnih brodova, pri čemu je 23 pomoraca smrtno stradalo ili nestalo. Većina tih incidenata dogodila se izvan teritorijalnih voda NATO-a.

“Wine Trader” na kojem je jedan hrvatski pomorac ozlijeđen, dok je drugi nestao

Među sedmero nestalih članova posade tankera Wine Trader, koji je 15. listopada napadnut dronovima u Crnom moru, hrvatski je časnik palube iz Splita. Tanker pod zastavom San Marina nalazio se oko 13 nautičkih milja jugoistočno od rumunjskog mjesta Sulina, približno jednu nautičku milju izvan rumunjskih teritorijalnih voda. Plovio je prema moldavskoj luci Giurgiulești, gdje je trebao ukrcati biljna ulja. U trenutku napada nije prevozio teret. Rumunjski Sindikat slobodnih pomoraca tvrdi da su tanker pogodili ruski dronovi tipa Geran te da brod nije bio povezan s Ukrajinom, dok je rusko Ministarstvo obrane objavilo da su u napadima pogođena dva broda s vojnom opremom koja su plovila prema Odesi, ne navodeći njihova imena.

Zabrinuta i Bugarska

Incident kod rta Sveti Atanas u Bugarskoj

Usred rastuće zabrinutosti, Bugarska je zatražila od NATO-a raspoređivanje borbenih zrakoplova i sustava protiv dronova na svom teritoriju. Francuska je 18. listopada poslala pomorski izviđački zrakoplov u Rumunjsku. Pomorski osiguravatelj i analitičar rizika Ambrey izjavio je, kako prenosi Guardian, da se ne nazire kraj prijetnjama teretnom brodarstvu na Crnom moru, uključujući žitarice i naftu, te da su cijene osiguranja za prolaz tamošnjih voda naglo porasle. Tomas Alexa, viši analitičar u Ambreyu, prošli je tjedan rekao da je njegova tvrtka primijetila nagli porast tempa napada počevši od srpnja. Procjenjuje se da su ruske snage odgovorne za 80% njih. Nedavni gubitak života, sugerirao je, pogoršan je napadima “dvostrukim udarcem” koji uključuju zračne i površinske dronove, pri čemu potonji često nose i do pola tone eksplozivnog tereta. Manji brodovi koji prvenstveno koriste dunavski kanal brzo su potonuli. “Iako napadi na trgovačke brodove u Crnom moru nisu novi, svjedočimo eskalaciji i u pogledu broja napada i u geografskom opsegu”, rekao je Alexa.

Bugarski premijer Rumen Radev i rumunjski predsjednik Nicusor Dan – različit pristup istoj prijetnji

Inače, ta zemlja  neće sudjelovati u novoj financijskoj pomoći EU-a Ukrajini, objavio je premijer Rumen Radev. Na nedavnom europskom samitu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je zatražio od EU-a dodatnih 70 milijardi eura za obranu od ruske invazije u idućoj godini. “Kako to izgleda u odnosu na sve ono što se događa u Europi? Bugarska ni na koji način ne može sudjelovali u tih 70 milijardi“, rekao je Radev novinarima u gradiću Tvarditsa, prenijela je agencija BTA. Radev je pozvao na okončanje rata u Ukrajini što je prije moguće, rekavši da on iscrpljuje europska gospodarstva te da izaziva društvene napetosti i političku nestabilnost: “Rezultat se neće postići vojnim sredstvima“.