Bivši nizozemski premijer Mark Rutte od utorka, 01. listopada, i službeno je novi glavni tajnik NATO-a. Tu je dužnost preuzeo od Jensa Stoltenberga koji je punih deset godina bio na čelu Sjevernoatlantskog saveza. Stoltenberg je na prigodnoj svečanosti u središtu NATO-a u Bruxellesu simbolički predao Rutteu vikinški drveni čekić, poklon Islanda NATO-savezu, koji se koristi samo u posebnim prigodama.

Rutte je preuzeo ovu dužnost u izuzetno zahtjevnom vremenu za Savez, naročito u svijetlu ruske agresije na Ukrajinu i oružanih sukoba na Bliskom istoku. Trideset i dvije zemlje članice NATO-a u lipnju su postigle dogovor o Rutteovom imenovanju (o čemu je i Obris. Org pisao). Njegovi zadaci na dužnosti glavnog tajnika uključuju koordinaciju vojne pomoći i posredovanje između država članica u slučaju nesuglasica. Osim toga, on mora pripremiti europske članice na preuzimanje veće odgovornosti, ocjene su medija.

“Prošli smo kroz najveću transformaciju NATO-a u jednoj generaciji, ojačali smo svoju obranu, od situacije kad nismo imali nijednu borbenu skupinu, a danas ih imamo osam s desecima tisuća vojnika na našem istočnom krilu. Od nekoliko tisuća vojnika u visokoj pripravnosti došli smo na broj od pola milijuna”,

rekao je Stoltenberg na svečanoj sjednici Sjevernoatlantskog vijeća, na kojoj je predao dužnost bivšem nizozemskom premijeru. Stoltenberg je dodao da u trenutku kada je on preuzeo dužnost 2014., samo su tri članice NATO-a trošile na obranu najmanje 2 posto svoga BDP-a, a danas ih je 23. U ovih deset godina NATO se proširio na četiri nove članice – Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Finsku i Švedsku.

Obraćajući se Rutteu, Stoltenberg je rekao da ima sve što je potrebno za odličnog glavnog tajnika.

“Imate savršenu biografiju i iskustvo da biste bili uspješan glavni tajnik. Tijekom 14 godina, koliko ste bili premijer, pokazali ste da znate kako se gradi konsenzus, vodili ste četiri različite vlade i znate kako doći do kompromisa”,

rekao je Stoltenberg kojeg, navodno, već čeka mjesto direktora Minhenske sigurnosne konferencije.

Rutte je u svom obraćanju rekao da će kao glavni tajnik imati tri prioriteta. Prvi je održati NATO jakim i osigurati da obrana ostane učinkovita i vjerodostojna.

“Za to će nam trebati više snaga, bolje sposobnosti i brže inovacije. To zahtijeva više investicija jer da bismo radili bolje, moramo trošiti više”,

rekao je Rutte, koji je u Europskoj uniji kao premijer Nizozemske bio najveći protivnik povećanja europskog proračuna i predvodnik “kluba škrtaca”, kako se naziva skupina zemalja članica EU koja se protivi većem izdvajanju u zajednički proračun.

“Nema besplatne alternative ako se želite suočiti s izazovima koji su pred nama i osigurati zaštitu za naših milijardu ljudi”,

rekao je novi glavni tajnik. Kao drugi prioritet Rutte je naveo jačanje potpore Ukrajini i njezino približavanje NATO-u “jer nema trajne sigurnosti u Europi bez snažne i neovisne Ukrajine“.

Treći prioritet je jačanje partnerstva sa zemljama diljem svijeta, naročito u Indo-Pacifiku. Rutte je neposredno prije preuzimanja dužnosti odgovarao na pitanja novinara i rekao da nije zabrinut da bi predstojeći predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama mogli ugroziti jedinstvo Saveza.

“Nisam zabrinut, poznajem vrlo dobro oboje kandidata. Četiri sam godine radio s Donaldom Trumpom, on nas je gurao da trošimo više i uspio je u tome i danas trošimo na obranu puno više nego kad je on preuzeo dužnost početkom 2017.”,

rekao je Rutte. Dodao je i da je demokratska kandidatkinja Kamala Harris postigla “fantastične rezultate” kao potpredsjednica. “Moći ću raditi s njih oboje bez obzira na ishod izbora“, zaključio je Rutte.

U jednom od prvih medijskih istupa Rutte je komentirao nedavne prijetnje nuklearnim oružjem ruskog predsjednika Vladimira Putina, kazavši da ne vidi “neposrednu opasnost” od ruskog korištenja nuklearnog oružja i da ne treba popuštati pred prijetnjama  ruskog predsjednika: “Ne vidimo nikakvu neposrednu prijetnju od upotrebe nuklearnog oružja”, rekao je Rutte na svojoj prvoj konferenciji za novinare na novoj dužnosti. Dodao je da je “nuklearna retorika” ruskog predsjednika Vladimira Putina “nepromišljena i neodgovorna”. Istaknuo je da bi popuštanje pred Putinovim prijetnjama predstavljalo presedan da se korištenjem vojne sile može dobiti ono što se želi.

Mario Nobilo, hvatski veleposlanik pri NATO-u koji je prisustvovao ceremoniji primopredaje dužnosti,  izjavio je tom prigodom kako je Stoltenberg obilježio jednu dekadu u kojoj su se tolike stvari dogodile na koje je NATO tražio odgovor i neki svoj smisao. “Mi smo u mnogočemu vratili NATO na tvorničke postavke zbog ruske agresije na Ukrajinu, Gruziju i drugdje i sada se ponovno bavimo na neki način hladnoratovskim problemima na koje tražimo moderni odgovor“, rekao je Nobilo. Hrvatski veleposlanik ocijenio je kako je danas jako teško definirati sigurnost jer se više ne radi o dva ideološki suprotstavljena bloka, koja više ne postoje. “Također je teško podvući crtu gdje prestaje sigurnost i počinje nesigurnost s obzirom na hibridne i informatičke napade, koji mogu dovesti do većih sukoba.”

“Živimo u svijetu koji se promijenio, a mi u NATO-u smo našli svoju ulogu. Naravno, treba nam svježi pristup i mislim da je novi glavni tajnik ta neka nova svježa krv koja će nastaviti seriju reforme i držati nas zajedno jer smo narasli na 32 članice”,

rekao je Nobilo.

*Photo: NATO