U litavskoj zrakoplovnoj bazi Siauliai organiziran je u srijedu, 13. kolovoza ove godine, dan za medije, prvenstveno kako bi se mađarske medije upoznalo s radom tamo smještene dežurne postrojbe Mađarskog ratnog zrakoplovstva (MH Balti Fegyveres Légvédelmi Készenléti Alegység – MH BAP FLKA). Naime, od svibnja ove godine Mađarsko zrakoplovstvo sudjeluje u NATO nadzoru zračnog prostora baltičke regije, zajedno sa španjolskim i britanskim zračnim snagama. No dok su Britanci bazirani u Estoniji, Španjolci i Mađari sudjeluju u air policingu Litve, Latvije, Estonije te pripadajućeg dijela Baltičkog mora iz baze u Litvi. Mađarska je za potrebe ove NATO misije u ZB Siaulai relocirala 2 borbena aviona JAS-39 Gripen, uz još dva u pripravnosti, i ukupno 95 pripadnika Ratnog zrakoplovstva. „Jedan od važnih ciljeva ovog air policinga je jačanje sigurnosti lokalnog stanovništva. Također smo orijentirani i na mobilizaciju te razvoj snaga saveznika i partnera koji imaju zadatak zaštititi regiju Baltičkoga mora“, rekao je novinarima brigadni general Csaba Ugrik, zapovjednik MH BAP FLKA. Osim nadzora zračnog prostora, pripadnici mađarske postrojbe sudjeluju i u brojnim multinacionalnim vježbama, a razvijaju i suradnju sa svojim britanskim i španjolskim kolegama stacioniranim na Baltiku.
Tijekom jučerašnjeg novinarskog posjeta litavskoj zrakoplovnoj bazi, mađarski borbeni avioni dva puta su dobili uzbunu, zbog čega su se i vinuli u zrak – jednom ujutro i drugi put u ranije poslijepodne. Uzbuna je dana zbog toga što zrakoplovi koji su ulazili u nadgledani baltički prostor nisu prijavili plan letenja, nisu uspostavili komunikaciju s kontrolom zračnog prometa, ili nisu koristili transponder. „Danas je baltička regija jedan od najosjetljivijih zračnih prostora u Europi, pa za pilote, avione i postrojbe nema jednostavnih zadataka“, izjavio je general Ugrik, dodavši kako su mađarski borbeni Gripeni od svibnja do sredine kolovoza bili uzbunjeni ukupno 40 puta. Među presretnutim i identificiranim avionima bili su An-24, An-26, IL-18, IL-38, IL-76, kao i SZU-27P, SZU-30SM i SZU-35S. Tijekom misije na Baltiku, mađarske zračne snage izvele su više od 370 polijetanja uz utrošak od preko 420 letnih sati. „Nisam imao priliku upoznati odlučniji i uporniji tim pripadnika mađarskih Oružanih snaga“, pohvalio je svoje vojnike general Ugrik.
Nakon nešto više od 10 godina, sada se vide puni učinci mađarske odluke o modernizaciji Ratnog zrakoplovstva i nabavi novih borbenih aviona. Mađarsko Ratno zrakoplovstvo trenutno svojim borbenim avionima JAS-39 Gripen, kupljenima na leasing, kontrolira ne samo vlastito nebo, nego zajedno s Talijanima sudjeluju u nadzoru zračnog prostora Slovenije, te sudjeluju u NATO misiji na Baltiku. Uz to, po novome, mogu uskočiti u pomoć i Hrvatskoj, jer je po nedavno potpisanom Sporazumu između Vlade RH i Vlade Mađarske o suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti moguća i „provedba nadzora i zaštite zračnog prostora, uključujući i prekogranične operacije“. Sporazum, doduše, spominje obostrani nadzor (dakle, mađarski nadzor hrvatskog, ali i hrvatski nadzor mađarskog zračnog prostora), no s obzirom na hrvatske zračne kapacitete i mađarsko iskustvo u air policingu – mala je vjerojatnost za potrebnim hrvatskim nadzorom u Mađarskoj. Posebno, ima li se u vidu činjenica da se već i ranije implicirala mogućnost mađarske zaštite hrvatskog neba.
Kakvi su to incidenti?
Španjolski EF-18 u presretanju ruskog aviona (Photo: NATO Allied Air Command/Spanish Air Force)
S posljednjim angažmanom mađarskih i španjolskih zračnih snaga, NATO misija air policinga nad Baltikom dosegla je svoju okruglu, 50. rotaciju. Španjolsko zrakoplovstvo smjestilo je u ZB Siauliai u Litvi 4 borbena zrakoplova EF-18M, zajedno s gotovo 130 svojih vojnika. Jedan od španjolskih borbenih aviona sudjelovao je upravo u jučerašnjem incidentu iznad Baltičkog mora. Kako su pobjedonosno priopćili ruski mediji, ruski borbeni avion SU-27 „potjerao je NATO-v avion koji se približio zrakoplovu u kojem je bio ruski ministar obrane Sergej Šojgu“. Šojgu se avionom Tu-204 vraćao iz Kalinjingrada u Moskvu, a naoružani španjolski EF-18 Hornet pokušao se približiti njegovom avionu zbog čega ga je jedan od dva prateća ruska borbena aviona SU-27 „otjerao“. S druge strane, zapadni mediji izvještavaju kako ruski SU-27 (bilo kao pratnja VIP letjelicama, ili samostalno) često upotrebljavaju „agresivne manevre“ prema avionima NATO i SAD, ne samo na Baltiku, nego i na području Crnoga mora. Tako je već i ranije primijećeno da borbeni avioni koji sudjeluju u NATO air policingu nad Baltikom imaju pune ruke posla s ruskim avionima koji lete od Rusije do Kalinjingrada i natrag – najčešće je tu riječ o ruskim borbenim avionima SU-27 koji prate druge avione (TU-22, TU-134 i AN-72). Ruski avioni u pravilu nemaju upaljene transpondere i ne održavaju radio vezu s lokalnim kontrolama zračnog prometa, zbog čega se oglašava uzbuna za u Litvi i Estoniji stacionirane NATO zračne snage. Njihov je zadatak rutinski – identificirati i ispratiti ruske avione iz međunarodnog baltičkog prostora, no ukoliko naiđu na avione s ruskim dužnosnicima, borbena pratnja im već tradicionalno ne dopušta približavanje i agresivno ih udaljuje.
*Photo (osim zadnje): Mađarsko Ratno zrakoplovstvo/Rácz Tünde
