Po dovršetku sastanka s ruskim predsjednikom Putinom, u Helsinkiju 16. srpnja ove godine, predsjednik SAD je dao i dva ekskluzivna intervjua za američku televiziju Fox News. U našim krajevima je posebnu pažnju izazvao razgovor s novinarom Tuckerom Carlsonom, emitiran navečer 17. srpnja u okviru emisije “Tucker Carlson Tonight”, gdje se Trump ponovo osvrće na pitanje odnosa Sjedinjenih Američkih Država i NATO saveza, a onda i na pitanja kolektivne obrane članica. Upravo ovu drugu temu novinar je ilustrirao primjerom Crne Gore, i njene potencijalne NATO obrane u slučaju kakvog napada – što je izazvalo dodatnu pažnju i nagađanja o tome što Trump tu stvarno ima na umu. No, pođimo po redu…

Prvo je pitanje bilo više općenito: “Dakle, NATO… NATO je kreiran prvenstveno za odvraćanje Rusa od invazije na Zapadnu Europu. Mislim da ne vjerujete da je i sada Zapadna Europa ugrožena od invazije iz Rusije. Dakle, koja je sada svrha NATO saveza?“. Na to je Donald Trump odgovorio na način koji se posljednjih dana višekratno čuo tijekom njegove turneje Europom:

“Dakle, to mu je bila svrha. I to je OK, to je u redu. Ali oni moraju platiti, a nisu plaćali. I drugi predsjednici su odlazili, onda bi održali govor, pa bi otišli, i ništa se ne bi dogodilo. I, znate… činjenica da nisu plaćali nije nova… To nije nova činjenica. To je nešto što se znalo već dugo. Druge su države tu bile delikventne. Drugim riječima, u ‘bussinessu’ mi koristimo izraz ‘delikventne’ – nisu plaćale, nisu plaćale za prošlo… Dakle, ja sam otišao ondje, prije tri ili četiri dana, i rekao sam: ‘Društvo, vi morate platiti, jer mi nećemo plaćati od 70 do 90, a mislim da je 90 zapravo prava… ovisi kako definirate, 90 posto… Mi nećemo plaćati 90 posto troškova obrane Europe’.

A, povrh toga, Europska unija nas ubija po pitanju trgovine. Mi smo izgubili 151 milijardu USD na trgovini prošle godine. Oni ne uzimaju naše proizvode, oni ne uzimaju od naših farmera, predivna dobra… oni ne uzimaju naše automobile. A ako ih i uzmu, razine poreza su višestruke od onoga što bi mi njima naplatili. Mi njima naplaćujemo 2,5 posto, a njihovi porezi… carine, su bitno više… Mislim, u slučaju Kine, mi naplaćujemo 2,5 posto kad oni nama pošalju auto, a kad mi njima pošaljemo automobil u Kinu, oni nama naplate 25 posto… Kako je to poštena trgovina? Ljudi vele – želimo zadržati niske carine – ali kako je to pošteno, kad jedna država ima 25 posto, dok druga država ima 2,5 posto? I, usput, oni koji dobivaju 25 posto ni ne žele automobile. Oni žele da im sagradimo te tvornice, da se te tvornice izgrade u Kini. Oni žele da se te tvornice izgrade u Europi. Dakle, sada radimo stvari koje se nikad ranije nije radilo u ovoj zemlji. I, vidite kako to ide. Bilo je to vrlo neugodno za gledati“.

Nastavak je ipak bio odmaknut od trgovinskog konteksta te ponešto konkretniji, kada je Fox-ov voditelj upitao: “Dakle, članstvo u NATO obvezuje članice da brane bilo koju drugu članicu koja bi bila napadnuta. Dakle, što ako Crna Gora, koja je ušla prošle godine, bude napadnuta? Zašto bi moj sin išao u Crnu Goru i branio je od napada? Zašto je to tako?“. Odgovor je započeo konkretnim idejama Donalda Trumpa o Crnoj Gori – “Razumijem što pitate. Postavio sam si isto pitanje. Znate, Crna Gora je sićušna država, s vrlo snažnim stanovništvom” – da bi onda i pitanje ipak bilo ponešto poopćeno: “Mislim, nemam ništa protiv Crne Gore. Ili, Albanija…“. Na to je Donald Trump postavio odgovor koji prvo karikira stvari, da bi onda potencijalni teret skrenuo na svoje prethodnike – i, naravno, završio na ponovljenom veličanju vlastitog dojma o uspjehu na prošlotjednom NATO summitu u Bruxellesu:

“Usput, oni su jedan vrlo snažan narod. Vrlo su agresivan narod… ponašaju se agresivno… I, čestitam, nalazite se u Trećem svjetskom ratu. Sad… to razumijem… ali, tako je to bilo postavljeno. Nemojte zaboraviti, ja sam tu tek stigao, prije malo više od godine dana. Ali, preuzeo sam tu konverzaciju, prije tri ili četiri dana, i rekao sam im – vi morate platiti. Vi morate platiti. I glavni tajnik je kazao da smo zbog predsjednika Trumpa prošle godine imali dodatnih 44 milijarde USD – milijarde američkih dolara – prikupljene za NATO. A ove godine će to biti i još mnogo više od toga. I sve države su se složile. Bilo je to vrlo nepošteno – one nisu plaćale. Dakle, ne samo što smo mi plaćali za većinu svega toga, već one nisu ni plaćale, a mi ih štitimo. Dodajete i to u vašu malu jednadžbu o Crnoj Gori…“.

Pri tome se zaboravilo da je NATO u svojoj prirodi defanzivan savez, čija se kolektivna garancija tiče obrane članica od oružanog napada. Dakle, navedena hipotetska situacija u kojoj Crna Gora napada nekoga predstavljala bi samostalni i jednostrani agresivni potez, koji sam po sebi ne bi aktivirao kolektivno djelovanje NATO saveza. Upravo zato ta organizacija i nije bila uključena u niz samostalnih poteza SAD i nekih drugih velikih članica tijekom posljednjih sedamdesetak godina. Sasvim bi drugačija situacija bila ona koju u svom pitanju spominje novinar – gdje je Crna Gora napadnuta, a kao da je otvoreno pitanje pružanja ili uskrate savezničke pomoći. Tu bi najlakše bilo reći da NATO počiva na principu kolektivne obrane, na koji su se do sada oslonile same SAD 2001. godine, što je princip koji već mnogo godina daje pouzdanja i ostalim članicama.

———————-
25.5.2017. godine – Trump na sastanku NATO u Bruxellesu

———————-
Samu Crnu Goru Donald Trump inače ne spominje često. Da mu ta partnerska država ne znači mnogo vidjelo se i 25. svibnja prošle godine, kada se za tadašnjeg NATO skupa Trump progurao na bolje mjesto pred kamere, izguravši tu iz prvoga plana Duška Markovića, premijera Crne Gore. To je postupanje direktno suprotno nastojanjima američkog ministra obrane Jamesa Mattisa, koje je krajem prošlog tjedna u Zagrebu govorio na skupu država Inicijative A-5, održanom pod supredsjedanjem Hrvatske i Crne Gore. Tada je Mattis pokušavao umiriti zemlje regije nakon burnog NATO skupa u Bruxellesu, te naglasiti posvećenost SAD-a i regionalnoj suradnji s malim saveznicama kakve su Albanija, Hrvatska, Slovenija ili Crna Gora.

Ispraćaj zajedničkih snaga 7. HRVCON-a za “Resolute Support” u Afganistanu, Zagreb, 4. rujna 2017.

Pri tome, Crna Gora aktivno djeluje u aktivnostima NATO saveza i plaća svojih oko 450.000 eura godišnje članarine (0,027 posto u ukupnim, zajednički pokrivanim, troškovima Saveza). Kako se prošloga tjedna čulo u Zagrebu, od prosinca ove godine će crnogorska izvidnička jedinica unutar slovenskog kontingenta biti u NATO-aktivnosti ojačane Prednje prisutnosti (NATO eFP) u Latviji, a sprema se i djelovanje Crne Gore u NATO misiji KFOR na Kosovu. Uz to, još od ožujka 2010. Crnogorci djeluju u Afganistanu – prvo u misiji ISAF, a onda i u njenome nastavku “Resolute Support”, prvo samostalno, a onda i u suradnji s Hrvatskom te ostalim članicama A-5 inicijative. Kako se čulo, uskoro će taj kontingent biti i pojačan na ukupno do 40 ljudi, sukladno pozivima SAD-a.

Treba znati kako do spomenutog djelovanja NATO i država saveznica SAD-a u Afganistanu ipak nije došlo spontano – već upravo temeljem šireg opredjeljenja NATO saveza da kolektivno priskoči u pomoć Sjedinjenim Američkim Državama nakon 11. rujna 2001. godine, kada se ta država našla napadnuta od snaga globalnog radikalnog islamizma. Dakle, dok neke američke medije i predsjednika Trumpa okupira smisao NATO saveza i svrha sudjelovanja SAD u sustavu kolektivne obrane iz konteksta članka 5. Washingtonskog sporazuma, Crna Gora ispunjava svoj dio baš tih kolektivnih doprinosa – i ne pita puno koliko to sve košta.