Drugog dana NATO-sastanka u Bruxellesu sastalo se Sjeverno-atlantsko vijeće (NAC) na nivou ministara obrane zemalja-sudionica i zemalja-partnera u misiji ISAF u Afganistanu. Glavna tema razgovora bilo je razmatranje situacije u zemlji podno Hindukuša, s posebnim osvrtom na analizu uvjeta za pokretanje misije nakon 2014. godine. Na sastanku je, uz izaslanstvo Afganistana, sudjelovalo više od 50 ministara obrane zemalja-partnera, među kojima i ministri obrane BiH, Makedonije i Crne Gore, Zekerijah Osmić, Talat Džaferi i Milica Pejanović-Đurišić.
No, osim na općem sastanku, ova se ista ekipa okupila i nešto kasnije, na odvojenom sastanku u formatu zemalja pripadnica “Američko–jadranske povelje” (A-5), a pod predsjedanjem albanske ministrice obrane Mimi Kodheli. Kako se tu krenulo pretresati regionalnu suradnju, nužno je tema razgovora ponovo došla na Afganistan – zemlju u kojoj vojno sudjeluju sve države članice ove regionalne inicijative (Albanija sa 76, Bosna i Hercegovina s 53, Crna Gora s 25, Hrvatska sa 158 te SAD s 33.600 ljudi, prema podacima od 20. veljače 2014. godine).
Kuda dalje na Hindukušu
Pri tome, crnogorska ministrica obrane potvrdila je spremnost za sudjelovanje pripadnika Vojske Crne Gore u misiji ISAF do kraja njenog mandata, kao i namjeru sudjelovanja u novoj misiji „Resolute support“, o čemu će konačnu odluku donijeti Skupština Crne Gore. U priopćenju Ministarstva obrane Crne Gore stoji kako je ministrica Pejanović-Đurišić naglasila da je „u cilju pravovremenog planiranja i pripreme za misiju nakon 2014. godine, koja bi se odnosila na obuku, savjetovanje i pomoć afganistanskim snagama sigurnosti, potrebno u što skorijem roku stvoriti sve pravne pretpostavke“. Podržala je i prijedlog da se kontinuirano izrađuju procjene sigurnosnih i političkih uvjeta u Afganistanu, čime će ministrima zemalja-partnera u ISAF-misiji biti omogućeno „donošenje pravovremenih odluka o daljnjem angažmanu u Afganistanu, nakon što afganistanske snage preuzmu potpunu odgovornost za sigurnost svoje države“.
Slično se po tom pitanju postavio i ministar obrane BiH Zekerijah Osmić. On je u svom izlaganju naglasio kako „Ministarstvo obrane BiH pažljivo prati razvoj situacije, poduzima odgovarajuće mjere i aktivnosti u vezi konkretiziranja svog eventualnog doprinosa, nastojeći potpuno spremno dočekati odluku o prihvaćanju BiH kao potencijalnog operativnog partnera“. Na sastanku ministara obrane zemalja-članica Američko-jadranske povelje (A-5), Osmić je obavijestio kolege ministre da je Predsjedništvo BiH odobrilo nastavak angažmana u Afganistanu nakon 2014. godine i sudjelovanje u misiji „Resolute support“.
„Ja sam, u ime BiH, o ovoj odluci obavijestio Glavnog tajnika, čime smo formalno aplicirali da kao država-operativni partner sudjelujemo u planiranju misije. S tim u vezi očekujemo u kratkom roku dobiti taj status“,
rekao je Osmić.
O opredijeljenosti svoje zemlje za dugoročni doprinos međunarodnim misijama, naročito u misijama pod vodstvom NATO-saveza, govorio je i makedonski ministar obrane Talat Džaferi. On je napomenuo kako je Republika Makedonija aktivno uključena u proces planiranja snaga i opreme, kako bi bila u mogućnosti pridonijeti operaciji Saveza u Afganistanu nakon 2014. godine. Posebno je istaknuo kako Vojske Republike Makedonije ima na raspolaganju stručnjake za obuku i savjetovanje na nekoliko područja, među kojima je i vojna policija.
Sve tri spomenute zemlje stoje u redu pred vratima NATO-saveza, pa ni ne čudi njihova opredijeljenost za nastavak misije u Afganistanu i nakon ove godine.
