Posljednjih mjesec dana zakonopisci u Ministarstvu obrane glancaju konačan prijedlog Zakona o Zakladi vojne solidarnosti, čiji je prvi prijedlog Vlada prihvatila na svojoj 95. sjednici, održanoj 10. svibnja, da bi potom u prvom čitanju prošao kroz Sabor sredinom svibnja. U pripremi konačnog prijedloga ovog zakona zapravo i nema puno posla, budući da je ukupna rasprava na plenarnoj sjednici Sabora, održana 23. svibnja, trajala tek nešto više od 6 minuta, a isto toliko je trajala i rasprava na saborskom Odboru za obranu, održanom tjedan dana ranije, 16. svibnja. U oba slučaja državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić ponavljao je potpuno isto obrazloženje, tek neznatno izmijenjeno u odnosu na obrazloženje koje je na 95. sjednici Vlade iznio ministar obrane Damir Krstičević.

U Saboru nema interesa za vojnu solidarnost

„Poznata je stvar da vojne osobe u obavljanju zadaća su izložene opasnosti i mogućnosti stradavanja, što ostavlja posljedice za obitelj i zajednicu, i nameće potrebu pružanja potpore u rješavanju nastalih problema. U zakonodavni okvir koji se odnosi na prava vojnih osoba donošenjem ovog zakona i osnivanjem zaklade vojne solidarnosti formalno se ostvaruje mogućnost i dodatne potpore zaposlenicima u obrambenom resoru. U posljednjih 10 godina na razini Ministarstva obrane provedeno je oko 200 humanitarnih akcija za prikupljanje novčanih pomoći zaposlenicima, i to u situacijama kada određena sredstva nisu dostatna za podmirenje dodatnih troškova, te bi donošenjem ovog zakona prestala potreba za organiziranjem takvih akcija.

Teško stradali poručnik Josip Milković nedavno je primio donaciju hrvatske nogometne reprezentacije (Photo: OS RH/N.Krnić)

Donošenjem ovog zakona i osnivanjem zaklade sredstva će se prikupljati ciljano i namjenski, za točno određene svrhe, te brže i učinkovitije dodijeliti pomoć zaposlenicima prema ujednačenim i unaprijed zadanim kriterijima. Ovim se zakonom osniva Zaklada vojne solidarnosti, uređuju njezina tijela. imovina, način i izvori financiranja. Osnivač zaklade je RH, a osnivačka prava i obveze u ime RH ostvaruje Ministarstvo obrane. Prijedlog je da se zaklada osnuje radi promicanja humanitarnog djelovanja i potpore zaposlenicima obrambenog resora pri svim oblicima stradavanja i ugrožavanja njihova socijalnog statusa, pružanja financijske pomoći članovima obitelji poginulih osoba, pružanja materijalne pomoći nezaposlenim roditeljima kojima je poginula osoba bila jedini skrbnik, pružanja financijske pomoći za liječenje teško oboljelih osoba i članova njihove uže obitelji“,

rekao je u Saboru državni tajnik Tomislav Ivić. Gotovo jednaku pažnju zaslužio je i sam ustroj Zaklade:

„Zakladna tijela su upravni odbor i upravitelj zaklade. Zakladom upravlja upravni odbor od 5 članova koji su zaposlenici Ministarstva obrane. Mandat članova upravnog odbora traje 2 godine s pravom ponovnog izbora. Predsjednik, zamjenici i članovi upravnog odbora obavljaju dužnost bez naknade. Upravni odbor imenuje i razrješuje dužnosti upravitelja i zamjenika upravitelja Zaklade, koji također obavljaju dužnost bez naknade. Mandat upravitelja i zamjenika upravitelja Zaklade traje 2 godine s pravom ponovnog izbora. Osnovnu imovinu Zaklade čini iznos od 100.000 kn, koji će na račun Zaklade uplatiti Ministarstvo obrane na teret državnog proračuna s razdjela Ministarstva obrane.

Zaklada se financira iz prihoda od imovine, darovnica, ovim zakonom propisanih prihoda i drugih prihoda. Zaklada može ostvariti prihode iz dobiti trgovačkih društava u vlasništvu RH. Prihodi od dragovoljnih priloga zaposlenika su novčana sredstva, koja se na temelju njihove pisane dragovoljne izjave kontinuirano odbijaju iz iznosa njihove neto mjesečne plaće. Drugi prihodi Zaklade su stjecanje prihoda od donacija te drugih aktivnosti kao što su organiziranje dobrotvornih koncerata, izrada i prodaja tiskovina, i slične aktivnosti. Financijska godina zaklade počinje 01. siječnja, a završava 31. prosinca iste godine. Upravni odbor obvezan je u roku od 30 dana po isteku tromjesečja dostaviti Ministarstvu obrane financijsko izvješće o radu zaklade. Vlada RH određuje privremenog upravitelja Zaklade u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Privremeni upravitelj zaklade ovlašten je zastupati Zakladu i poduzimati sve potrebne radnje do imenovanja upravitelja Zaklade“.

Odbor za obranu – ukupno 1 primjedba

Kako se nitko od iznimno malobrojnih zastupnika nije javio za raspravu, Ivić nije ni morao održati završnu riječ. Jedina uvjetno rečena primjedba iznesena je na sjednici Odbora za obranu, održanoj 16. svibnja, na kojoj je vanjska članica Odbora Željka Antunović primijetila da nigdje nije naznačeno da se ove odredbe odnose na razdoblje mira. „To se podrazumijeva“, odgovorio joj je Ivić: „To se podrazumijeva da se odnosi za vrijeme mira, za vrijeme kada su pripadnici OS i u misijama, je li tako, u različitim dijelovima svijeta. (…) Trebalo bi staviti možda ne izravno u zakon, nego u obrazloženje“. To je ujedno postao i zaključak Odbora za obranu, s prijedlogom Ministarstvu obrane da se u konačan prijedlog zakona unese odredba kojom bi se propisalo da se predmetni Zakon o Zakladi vojne solidarnosti primjenjuje samo u mirnodopsko vrijeme. HDZ-ovog člana Odbora za Obranu Josipa Đakića zanimalo je još da li, uz osnivanje Zaklade vojne solidarnosti, i nadalje ostaje na snazi osiguranje vojnika u slučaju nezgode ili nesreće na radu, na što mu je Tomislav Ivić potvrdno odgovorio: „Ovo je dodatna pomoć uz postojeći zakonski okvir“.

Dok i dalje nikoga nije zainteresiralo sustavno rješavanje pitanja osiguranja pripadnika OS RH za slučaj obolijevanja od zaraznih ili drugih bolesti tijekom misija (što ne pokriva dosadašnje osiguranje), Sabor je o prijedlogu Zakona o Zakladi vojne solidarnosti glasao 2 dana nakon rasprave na plenarnoj sjednici, dakle 25. svibnja, i to sa 123 glasova „ZA“ i jednim „suzdržanim“. Sada je na Ministarstvu obrane da po mogućnosti prije ljetne saborske stanke izradi konačan prijedlog ovoga zakona, kojim se dodatno uređuje nešto što već uvelike funkcionira – pa makar i bez mnogo intervencija (financijskih ili organizacijskih) državnoga sustava.

I policija ima svoju zakladu

Zakon o Zakladi vojne solidarnosti dolazi 13 godina nakon donošenja Zakona o Zakladi policijske solidarnosti. Taj je Zakon, odlukom tadašnjeg predsjednika RH Stipe Mesića, proglašen 11. listopada 2005. godine, i na temelju njega je osnovana Zaklada policijske solidarnosti. Svrha Zaklade policijske solidarnosti je, kao i svrha buduće Zaklade vojne solidarnosti, promicanje humanitarnog djelovanja i potpore policijskim službenicima, pomoć kod svih oblika stradavanja i ugrožavanja socijalnog položaja, kao i pružanje financijske pomoći članovima obitelji poginulih policijskih službenika. No policijska zaklada ide i nešto šire od one vojne, pa izričito spominje i „materijalno zbrinjavanje teško socijalno ugroženih obitelji policijskih službenika“.

Prema podacima iz Izvješća o financijskom poslovanju Zaklade policijske solidarnosti za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2017. godine, vidljivo je da od ukupno 20.510 policijskih službenika njih 60%, odnosno 12.378 uplaćuje samodoprinos u Zakladu policijske solidarnosti. Pritom, najviše sudjeluju policijski službenici iz Karlovačke policijske uprave (96,75%), a najmanje iz Dubrovačko-neretvanske (39,48%). U 2017. godini ukupno je prikupljeno 1.832.520,56 kuna, a s prenesenim sredstvima iz 2016. godine (1.829.864,57 kn) ukupno ostvareni prihod 31. prosinca prošle godine bio je 3.662.385,13 kn. Istodobno, Rashodi ostvareni u navedenom razdoblju iznose 1.753.663,36 kn, pri čemu se najveći dio odnosi na dodijeljen pomoć djelatnicima MUP-a u iznosu od 1.497.351,92 kn, te na božićno darivanja djelatnicima s više djece u iznosu od 105.100,00 kuna.

Osim dobrovoljnim prilozima policijskih službenika, Zaklada policijske solidarnosti financira se i prodajom publikacija – „Hrvatska policija u Domovinskom ratu“, „Situacijski pristup prevenciji kriminaliteta – od teorije do prakse utemeljene na dokazima“, te „Žene u policiji“. Zaklada vojne solidarnosti također računa na zaradu od prodaje tiskovina, a na koje se to publikacije točno računa – tek će se vidjeti nakon što konačna verzija Zakona o Zakladi vojne solidarnosti ugleda svjetlo dana i stupi na snagu.