Na današnjoj sjednici Vlade RH, 6. po redu u aktualnome sazivu, na početku dnevnoga reda našle se su izmjene dvaju zakona, za koje su vladajući ocijenili kako predstavljaju temelj za otvaranje mogućnosti o slanju pripadnika OS RH na čuvanje državne granice. Riječ je o izmjenama Zakona o nadzoru državne granice (NN 83/13 od 1. srpnja 2013. godine), te Zakona o obrani iz lipnja 2013. godine (NN 73/13), kojem su ovo druge izmjene u manje od godinu dana (nakon onih od 8. srpnja prošle godine). O predloženim izmjenama, koje su obje relativno sitne i iznimno općenito sročene, očitovao se premijer RH Tihomir Orešković na kraju svog slova kolegama i javnosti:
“I, možda zadnji točak… I to je opet, kod nas povezana s migrantsku krizu… to ćemo danas na sjednicu Vladi, bit će ovaj zakon… na koji način će ova Vlada, ukoliko je potrebno, iskoristiti vojsku na naše granice. I tu, da će vojska pomoći policiji. Mislim, opet, da svi znate, ak ne – bitno da svi znamo… Danas u Sloveniji to se već događa, Srbiji ovih dana isto, ukoliko je potrebno… imaju i u Srbiji tu mogućnosti da mogu aktivirati i iskoristiti vojsku da… u pomoć humanitarne pomoći, i u pomoć policiji. Tako da, to nije da ćemo mi sutra aktivirati vojsku, nego kroz ovaj zakon da ćemo imati opciju, ukoliko se vidi potrebno, da se ta vojska uključi u taj humanitarnoj, i u pomoć policiji na naše granice“.
Nakon toga, Vlada je prešla na svoj radni dio – predložene izmjene Zakona o nadzoru državne granice obrazložio je resorni ministar unutarnjih poslova RH Vlaho Orepić riječima:
“Ovaj prijedlog, naglašavam, predstavlja jedan svojevrstan refleks prema situaciji, konkretnoj, i okruženju u kojem smo zatečeni. Znači, u članku 1 propisuje se da iznimno, naglašavam – iznimno, Oružane snage Republike Hrvatske mogu pružiti potporu u zaštiti državne granice. Također, propisuje se da će Oružane snage Republike Hrvatske tijekom pružanja potpore postupati po uputama policije. Znači, to su dva ključna momenta. Uistinu iznimno, i po uputama policije.
Pa bi konačni prijedlog bio, znači, dobili ste u materijalima, stavak 3 … Iznimno, kad Ministarstvo ili Predsjednik Vlade Republike Hrvatske to ocijene potrebnim, zbog sigurnosnih i/ili humanitarnih razloga, Oružane snage Republike Hrvatske mogu pružiti potporu u zaštiti državne granice, na način propisan Zakonom o obrani. Evo, ne bi se iscrpljivao više, mislim da je tendencija jasna – baš bi se odnosilo na iznimne situacije, i po uputama policije, koji su nositelj zaštite državne granice“.
Na to se u još kraćem tonu onda nadovezao i Josip Buljević, ministar obrane, koji je obrazložio izmjene Zakona o obrani:
“Da bi Oružane snage mogle realizirati zahtjeve policije iz prethodno objašnjenog zakona bilo je nužno pristupiti izmjenama Zakona o obrani, i tu smo dodali na članak 62… Dodali smo članak 62a, koji glasi: ‘Oružane snage mogu pružati potporu policiji, u zaštiti državne granice, u skladu sa zakonom kojim se uređuje nadzor državne granice’. I stavak 2 – ‘Odluku o pružanju potpore Oružanih snaga policiji, iz stavka 1 ovoga članka donosi Vlada, na prijedlog Ministra obrane, uz prethodnu suglasnost Predsjednika republike’. Iz predloženih izmjena zakona je jasno i vidljivo da Oružane snage postupaju na zahtjev Vlade, odnosno Ministra unutarnjih poslova, i da postupaju isključivo po uputama policije“.
Kao i obično, oba su ova zakonska prijedloga jednoglasno usvojena i slijedno otposlana pred Hrvatski sabor u hitnu proceduru, čime je bila okončana prva točka dnevnoga reda današnjeg sijela Vlade RH. No, da su pravi problemi tu tek na horizontu vidjelo se gotovo odmah. Među prvim reakcijama na spomenute zakonske akrobacija spada i ona Centra za mirovne studije (CMS) iz Zagreba, koju ovdje također u cijelosti prenosimo:
“Centar za mirovne studije još jednom poziva Vladu RH da odmah povuče iz procedure izmjene Zakona o obrani i izmjene Zakona o nadzoru državne granice. Ne samo da navedeni zakonski prijedlozi nisu u skladu s ustavnim odredbama, već ih je Vlada nezakonito uvrstila u hitnu proceduru, očito želeći izbjeći kvalitetnu saborsku raspravu o ovim važnim izmjenama zakona pod izlikom humanitarne izbjegličke krize.
Izmjene navedenih zakona ciljaju isključivo na militarizaciju aktualne humanitarne krize i guranje Hrvatske u svojevrsnu euro-balkansku vojnu krajinu. Tim potezom se ne doprinosi okončanju humanitarne krize, već upravo suprotno, dodatnom rasplamsavanju sukoba i radikalizaciji. Ukoliko ne dođe do povlačenja ovih prijedloga izmjena zakona, Centar za mirovne studije zatražit će ocjenu ustavnosti navedenih zakona.
CMS upozorava da je Vlada također prekršila Zakon o pravu na pristup informacijama, članak 11. koji obavezuje Vladu da provede savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o izmjenama zakona. Bez obzira na hitnost procedure, Vlada je bila obavezna provesti barem minimalno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti. Očito je da Vlada zazire od javne rasprave kako bi što lakše progurala zakonodavstvo koje nije u skladu s ustavim odredbama u zakonodavni poredak Hrvatske.
Izbjeglice nisu ratna prijetnja i Hrvatska nije u ratnom stanju, nego je zemlja koja svojim, ne samo vojnim kapacitetima, već i pristupom razvojne suradnje može i mora raditi na integraciji, humanitarnom zbrinjavanju i tranzitu izbjeglica“.
Nakon sjednice Vlade, ministar obrane Josip Buljević novinarima je objasnio da je ovaj prijedlog u duhu razvoja sustava domovinske sigurnosti, te da vojska može bit raspoređena na zelenu granicu i na granične prijelaze ovisno o potrebi:
“Nema konkretnih brojeva o angažmanu ljudi jer još nije ni podnesen zahtjev. Oružane snage raspolažu s 15.000 pripadnika i možemo računati na svakog od njih.”
Naravno, sve bi to išlo uz najavljene rezove u obrambenom proračunu – koji su, barem prema ministru obrane, čista racionalizacija, bez utjecaja na razvojne projekte. Kako će se i čime platiti mogući angažman pripadnika OS RH na zadaćama čuvanja granica – danas nije bilo ni riječi, budući da su obje prihvaćene zakonske izmjene ustvrdile kako za njihovu papirnatu primjenu ne treba baš nikakvih dodatnih sredstava.
