Renesansna palača Madama u centru Rima
Od danas, u srijedu 5. studenog, pa sve do petka 7. studenog Tomislav Ivić (predsjednik Odbora za obranu) i Davor Božinović (predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju) boravit će u Rimu – na Međuparlamentarnoj konferenciji za Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (Common Foreign and Security Policy – CFSP) i Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (Common Security and Defence Policy – CSDP) Europske unije.
Organizator ovoga skupa je Senat Talijanske Republike u čijoj će se rimskoj palači Madama ova konferencija i događati. Nakon današnjeg dolaska u Rim, radni je dio konferencije zakazan za sutra i prekosutra. Nakon otvaranja skupa, sutra su na redu dva bloka događanja – (1) Mediteran i krize u EU, regionalni i globalni izazovi od Bliskog istoka do Ukrajine, i (2) EU i globalni akteri, prioriteti i strategije u području CFSP i CSDP. U petak su također na rasporedu dva radna bloka, koja bi trebala biti dogotovljena do ranih popodnevnih sati, kada će i čitavo događanje biti i okončano.
U petak će prvo na repertoaru biti radionica, koja će sudionike razdijeliti na tri odvojene grupe: (1) Budućnost EU borbenih skupina, (2) EU-Afrika odnosi, i (3) Proširenje EU na zapadnom Balkanu. Nakon toga, riječ bi trebala biti o temi “Perspektive europske obrane: Jačanje kooperativnog pristupa sa strateškim partnerima“. I to sve na prvi pogled izgleda normalno.
Čudne stvari kreću kada se ovi podaci pogledaju malo detaljnije. Naime, još nedavno se na saborskim internetskim stranicama moglo uočiti da su na ovom događanju ispred Hrvatskog sabora trebali biti predsjednici dva saborska odbora – Tomislav Ivić, predsjednik Odbora za obranu i Milorad Pupovac, čelnik Odbora za vanjske poslove Hrvatskoga sabora. Iako to nije bilo izričito tako rečeno, moglo se pretpostaviti da je upravo u svrhu njihove pripreme za odlazak na ovu konferenciju (s radionicom) u Saboru bila organizirana i zajednička sjednica njihovih dvaju odbora, održana iza podneva u četvrtak 23. listopada 2014. godine. Posebno kada se pogleda dnevni red te zajedničke sjednice.
To događanje, vođeno kao 46. sjednica Odbora za vanjske poslove i ujedno 31. sjednica Odbora za obranu, održano je zatvoreno za javnost. Pri tome, u dnevni red uvrštene su ukupno tri točke dnevnoga reda – (1) Izvješće s NATO summita u Walesu, (2) Budućnost EU borbenih skupina i perspektiva europske obrane, te (3) Prioriteti i strategije RH u području Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (CFSP) i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) Europske unije – gdje je tematska podudarnost sa skupom u Rimu bila više nego očigledna.
Zajednička sjednica dvaju odbora
Za taj četvrtak su put Sabora, uz zastupnike članove odbora i njihove vanjske članove, potegnuli i predstavnici ministarstava obrane te vanjskih i europskih poslova, predvođeni ministrom Kotromanovićem i pomoćnicom ministrice Pusić za multilateralne poslove i globalna pitanja, Vesnom Batistić Kos.
Vesna Batistić Kos
Oni su kao izlagatelji na teme skupa trebali predstaviti dva dokumenta koja su njihova ministarstava priredila za Sabor – (1) dokument “Izvješće s NATO summita u Walesu”, kojim je na nepune dvije stranice teksta Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ultra-kratko saželo sadržaj političkog dijela ovoga skupa, i (2) tematski informativni materijal u kojem se Ministarstvo obrane na ukupno 14 stranica s naslovnicom i sadržajem osvrnulo na sav preostali tematski sadržaj ovog skupa.
No, za početak moramo napomenuti kako se, iako je ova zajednička sjednica imala kvorum, u njenome tijeku nije moglo pobjeći od činjenice da je tog dana Hrvatski sabor normalno zasjedao, u sklopu svoje 14. sjednice. Dapače, tijekom trajanja ovog sijela dva radna tijela Sabora – u sabornici se dovršavala duga i atraktivna rasprava o “Izvješću o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2013. godine“. Ipak, bitno se nezgodnijim pokazala saborska aktivnost zakazana za 14 sati – kada je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije namjerio saslušavati 14 kandidata za članove Programskog vijeća HRT-a, u istoj prostoriji u kojoj se održavalo ovo obrambeno-vanjskopolitičko sijelo. Time je u startu čitava rasprava na tri ozbiljne, duboke i komplicirane teme bila praktično ograničena na ukupnih sat i pol trajanja, ili na po 30 minuta po temi – uključujući izlaganja i rasprave.
Ovako MVEP vidi sam sebe
Kad to imamo u vidu, nije ni čudo da se kratki materijal iz MVEP-a pokazao pogodnijim za brzinski prolaz od knjižice koju je na ostatak tema priredio MORH. Spomenimo samo da su, uz ostalo s NATO summita, prisutni bili obavješteni i o hrvatskoj namjeri da se na medicinsku skrb primi nešto ranjenika iz Ukrajine – o čemu smo pisali i na portalu Obris.org, te o usvajanju Transatlantske deklaracije NATO saveza, kao još jednog u nizu pokušaja za ravnomjernije raspoređivanje tereta sigurnosti među članicama Saveza.
Za razliku od toga, ministar Kotromanović je ponešto detaljnije ušao u tematiku EU borbenih skupina – o hrvatskom sudjelovanju u takvoj njemačkoj skupini, za što smo odvojili postrojbu razine bojne. Pa ipak, tu postoji veliko nepovjerenje nacija, postavljaju se pitanja o smislu ovog sustava, a čitava se struktura donekle duplira s usporedivim NATO ustrojima. To je potaklo reakcije slušatelja, od čega treba istaknuti jednu!
Davor Božinović
Zastupnik Božinović je ovu temu obuhvatio kroz zaključak o inicijativi “pametne obrane” kao jedinom praktičnom putu za dostizanje odvajanja od 2 posto BDP-a za obranu. Pritom, on je spomenuo i četiri problema: (1) krizu identiteta EU u zemljama članicama, (2) izostanak efikasnog sustava obrane EU, koji je u povojima, (3) dezangažman EU na nekima od kriznih područja, te (4) različita “težina” pojedinih zemalja članica, a s time vezano i njihovog utjecaja u EU – gdje bi Hrvatska trebala imati aktivniju ulogu pri zagovaranju svojih stavova, budući da bi aktivni pristup lako mogao donijeti i veće rezultate od ukupne pasivnosti te čistog sljedbeništva. Pri tome, zastupnik Božinović osvrnuo se i na određenu nezainteresiranost MVEP-a za obrambeno-sigurnosne teme, koje su ipak od interesa i koristi za RH – ujedno se zapitavši i o statusu u posljednje vrijeme aktualnog termina “hibridno ratovanje”, koji bi možda mogao svojim učincima potpasti i pod sadržaj famoznog članka 5 NATO sporazuma.
Konačno, po pitanju prioriteta RH u vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici EU – iz MVEP-a se opet mogla čuti pregršt tema, široko postavljenih i navodno praktično nerazvrstanih po raznim dijelovima svijeta (regija, Bliski istok, Centralna Azija, Ukrajina među ostalima), i popularnim događanjima (energetska sigurnost, radikalni islamizam) – sve kombinirano i s vojnim izlaganjem o misiji EU NAVFOR Somalia ATALANTA.
No, tu je već isteklo vrijeme – tako da je sve i završilo pomalo naprasno, ograničeno i ponešto osakaćeno. Imajući u vidu takav tijek događanja, teško je razumjeti i zašto je ovo događanje na kraju završilo zatvoreno za javnost. Naime, o sigurnosnoj i obrambenoj politici EU se tog dana u Saboru čulo malo toga što nije bilo jasno još krajem prošle godine, o EU borbenim skupinama i hrvatskom sudjelovanju u toj strukturi se također priča kontinuirano, a ni izlaganje o rezultatima NATO summita u Velikoj Britaniji nije bilo baš revolucionarno, posebno ne nakon gotovo dva mjeseca od održavanja summita.. Dakle, koji je svem tom naklapanju van dosega novinara onda bio rezultat? Pa možda je to i činjenica da na kraju priče u Rim nisu otišla najavljena dva predsjednika odbora (Ivić i Pupovac), već se onaj od njih koji te vojne teme baš i ne čuje često snašao – da bi put radionice o obrambeno-sigurnosnim veseljima uz Tomislava Ivića iz Odbora za obranu umjesto Milorada Pupovca otišao netko tko se s čitavom tom tematikom ne mora hrvati po prvi puta – već spomenuti Davor Božinović (član i Odbora za obranu i Odbor za vanjsku politiku, ali i bivši ministar obrane te član saborskog Parlamentarnog izaslanstva pri parlamentarnoj skupštini NATO saveza).
Koga to svi putevi vode u Rim?
Za spomenutog Davora Božinovića tu je sretna okolnost i u činjenici da on od 20. rujna 2013. godine predsjeda saborskim Odborom za međuparlamentarnu suradnju (gdje je naslijedio HDZ-ovog veterana Božidara Kalmetu). Riječ je tu o radnome tijelu Hrvatskog sabora koje brine “za provedbu vanjske politike Republike Hrvatske u okvirima međuparlamentarne suradnje s drugim državama i međunarodnim organizacijama u poslovima od zajedničkog interesa“. No, taj odbor nije kao većina ostalih radnih tijela Hrvatskoga sabora – on je prije svega jedan nezgrapan koordinacijski skup koji se rijetko sastaje. Svojim sastavom radikalno je veći od prosjeka i trenutno broji ukupno 32 člana (21,2 posto od ukupnih 151 saborskih zastupnika) – budući da njegov sastav čine svi članovi stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim institucijama.
Činjenica da je zastupnik Božinović ipak na čelnome mjestu ovog odbora pokazala se izuzetno zgodnom posljednjih dana – time je hrvatsko izaslanstvo u Rimu moglo biti u hodu izmijenjeno na način da to ne izgleda neodgovarajuće (prema rangu i funkciji sudionika), a da efikasnost te upućenost hrvatskih sudionika u teme na specijaliziranoj radionici u Rimu ipak bude u stvarnosti poprilično uvećana.
