Na današnjoj 2. po redu sjednici, nova stara Vlada Andreja Plenkovića usvojila je izmjene i dopune Poslovnika Vlade RH, kojim se donekle mijenja postojeći sustav koordinacija kao stalnih radnih tijela Vlade. U prvom mandatu to je Plenkovićeva Vlada napravila već na prvoj sjednici, a u ovom mandatu izmjene su neznatne pa ih čak ni premijer nije imao potrebu javno obrazlagati osim da je „riječ o novim koordinacijama, sukladno dogovoru na užem Kabinetu“.
U protekle 4 godine, Vlada je imala ukupno 7 radnih tijela, i to: (1) Kadrovsku komisiju na čelu s premijerom Plenkovićem, (2) Koordinaciju za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava na čelu s tadašnjim ministrom vanjskih poslova Davorom Ivom Stierom, (3) Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti i hrvatske branitelje na čelu s tadašnjim ministrom obrane Damirom Krstičevićem, (4) Koordinaciju za pravosuđe i upravu na čelu s tadašnjim ministrom uprave Ivanom Kovačićem, (5) Koordinaciju za gospodarstvo i društvene djelatnosti na čelu s tadašnjom ministricom gospodarstva Martinom Dalić, (6) Koordinaciju za upravljanje državnom imovinom na čelu s tadašnjim ministrom državne imovine Goranom Marićem, te (7) Administrativnu komisiju na čelu s tadašnjom ministricom socijalne skrbi Nadom Murganić.
Sukladno današnjim izmjenama, Vlada će u narednom 4.godišnjem razdoblju imati 6 takvih radnih tijela, i to: (1) Koordinaciju za unutarnju i vanjsku politiku, (2) Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti i hrvatske branitelje, (3) Koordinaciju za gospodarstvo, (4) Koordinaciju za društvene djelatnosti i ljudska prava, te (5) Kadrovsku i (6) Administrativnu komisiju. Tu je već na prvi pogled primjetno povećanje posla za Koordinaciju za unutarnju i vanjsku politiku, kojoj i u novom, izmijenjenom Poslovniku stoji da se bavi pitanjima iz područja unutarnjih poslova, sustava pravosuđa, političkog i izbornog sustava, uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, sustava, ustrojstva i djelokruga tijela državne uprave, sustava državnih službenika i namještenika te područja razvoja digitalnog društva. Također se bavi pitanjima od značenja za međunarodni položaj Republike Hrvatske, kao i hrvatskim EU-poslovima. Ovakvim formiranjem Koordinacije za unutarnju i vanjsku politiku je Koordinacija za domovinsku sigurnost i branitelje izgubila jedan od resora za koje je do sada bila zadužena – resor unutarnjih poslova. Od sada pa nadalje ova će koordinacija razmatrati pitanja iz područja obrane, hrvatskih branitelja, tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, te sustava zaštite i spašavanja ljudi i imovine. Nova Koordinacija za gospodarstvo bavit će se nizom kompleksnih pitanja, ili kako stoji u izmijenjenom Vladinom Poslovniku – tu će spadati „pitanja iz područja fiskalnog sustava i politike, monetarnog sustava i politike, poljoprivrede, šumarstva, energetike, vodnoga gospodarstva, prostornoga uređenja i graditeljstva, svih oblika prometa i infrastrukture, elektroničkih komunikacija, zaštite okoliša, turizma, regionalnoga razvoja, poduzetništva i obrta, sustava javne nabave, politike tržišta rada i zapošljavanja, mirovinskog osiguranja i radnih odnosa, zaštite potrošača, javnog informiranja, medija i kreativnih industrija, unaprjeđenja konkurentnosti i investicijske klime te drugih područja gospodarstva i financija“. U njenoj ingerenciji su još i hrvatsko sudjelovanje u trgovinskim i drugim međunarodnim gospodarskim tijelima, potom pitanja koja se odnose na planiranje i provođenje regionalne razvojne politike, korištenje sredstava Europske unije, kao i zaštita i upravljanje imovinom RH.
Jednako tako nova Koordinacija za društvene djelatnosti i ljudska prava razmatrat će pitanja iz sustava odgoja i obrazovanja, znanosti, tehničke kulture i sporta, razvitak znanstvene, tehnologijske i inovacijske djelatnosti i sustava intelektualnog vlasništva, kao i kulture, kulturne baštine, kulturne djelatnosti i umjetničkog stvaralaštva, sustav zdravstvene zaštite te zdravstvenog osiguranja, socijalne skrbi, demografije, obitelji i mladih. Kao što joj i ime kaže, bavit će se i pitanjima zaštite i promicanja ljudskih prava u RH, te će se skrbiti „o stvaranju uvjeta za obnovu i održivi razvoj komunalne infrastrukture, obnovu obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje vezano za povratak prognanika i izbjeglica“.
Danas Vlada nije ujedno i imenovala čelne ljude ovih koordinacija, iako se može pretpostaviti da će na njihovom čelu biti potpredsjednici Vlade Tomo Medved i Boris Milošević, te ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Ostaje pitanje tko će biti na čelu Koordinacije za gospodarstvo – da li potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ili pak ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Osim ovih radnih tijela, sam premijer zadržao je diskrecijsko pravo imenovanja vlastitih posebnih savjetnika, pa se tako u kuloarima već danima spekulira da će premijer Plenković imenovati tri savjetnika – (1) Zvonka Kusića za društvene djelatnosti, (2) Damira Krstičevića za nacionalnu sigurnost i (3) Matu Granića za vanjskopolitička pitanja. Time bi Krstičević naslijedio dosadašnjeg kontroverznog Plenkovićevog savjetnika Roberta Kopala. Predsjednik Milanović je u razgovoru za N1 televiziju već rekao da premijeru po samoj njegovoj funkciji – uz živog i zdravog ministra obrane – nije potreban još i savjetnik za obranu te nacionalnu sigurnost. No, hoće li se i kada ta imenovanja dogoditi vjerojatno neće biti vidljivo iz javnih izvora, kao što nije bilo vidljivo ni do sada.
