Na današnjoj, 244. sjednici u aktualnome sazivu Vlade Republike Hrvatske, na dnevnome se redu našla i izmjena unutarnjeg ustroja Ministarstva obrane. Time je kao 15. točka dnevnog reda, u punih 10 sekundi obrazlaganja, usvojen “Prijedlog uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane” – akt kojim je ova struktura po četvrti put dotjerivana u mandatu aktualne Vlade. Dok je ministar obrane Ante Kotromanović izjavio tek: “Predstavljenim izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu i sastavu Obrane radimo male korekcije. Ne povećavamo okvirni broj izvršitelja, i predlažem da usvojimo ovu Uredbu“, pogledajmo što se ovoga puta krije iza šminke i brzinskog odrađivanja kabuki-teatra zvanog sjednica Vlade RH.
Rezanja i prekrajanja
Vlada RH – stiliziranom kabuki-koreografijom o hrvatskim životnim temama
Kao prvo, u usporedbi s posljednjim takvim istovrsnim aktom, onim donesenim krajem srpnja 2014. godine (NN 94/14, od 31. srpnja 2014. godine), stvarno ukupni broj ljudi u sustavu MORH-a sada ostaje isti. Riječ je o ukupno 1115 ljudi, raspodijeljenih u 12 velikih segmenata. No, izvedene preraspodjele radnih mjesta koncentrirale su se u tri zasebna segmenta. Kao prvo, neposredno pod Uredom ministra osnovano je novo tijelo – “Samostalni sektor za informacijske i komunikacijske sustave” (36 radnih mjesta). Kao drugo, u okviru postojećeg segmenta “Glavno tajništvo” povećanjem za ukupno 4 radna mjesta restrukturiran je dio vezan uz vojno-stegovno sudovanje. Time je ustrojen jedinstveni Vojno-stegovni sud (12 radnih mjesta), spajanjem dosadašnjeg Višeg vojno-stegovnog suda (donedavno 5 radnih mjesta, u okviru “Glavnog tajništva”) s ostatkom takvih poslova koji su bili u djelokrugu Oružanih snaga RH – što je promjena izvedena nedavnim Izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS RH. Kao treće, restrukturirana je i “Uprava za materijalne resurse”, kojoj je povećanjem za ukupno 6 mjesta u okviru postojeće “Službe za graditeljstvo i zaštitu okoliša” dodan zaseban “Odjel za pripremu i izdavanje dozvola” (ukupno 8 radnih mjesta – gdje su razlike nadoknađene smanjivanjima tamošnjih Odjela za graditeljsku pripremu i promet).
No da bi te velike promjene bile moguće, radikalnije je reorganizirana “Uprava za proračun i financije”, koja je smanjena za ukupno 36 mjesta (od čega 34 mjesta u sada izdvojenom i osamostaljenom prijašnjem “Sektoru za informacijske i komunikacijske sustave”, i još dva pri Odjelu za praćenje proračunskih procesa i Odjelu za programiranje i analize), a na sitno su srezani još i segmenti “Samostalna služba za odnose s javnošću i izdavaštvo” (ukupno 2 mjesta manje, gdje su po jedno mjesto izgubili odjeli odnosa s javnošću, vojnih glasila i interneta, dok je Vojni muzej jedno mjesto dobio dodatno), “Samostalni sektor za javnu nabavu” (1 mjesto manje, pri Odjelu za nabavu informatičkih, komunikacijskih i uredskih roba te usluga), “Uprava za obrambenu politiku” (ukupno 3 mjesta, sažimanjem odjela za razvoj obrambene politike, sukcesiju i nadzor naoružanja), te “Uprava za ljudske resurse” (gdje su za ukupno 4 radna mjesta smanjeni područni odsjeci za poslove obrane u Karlovcu, Zagreb-Centar, Zagreb-Jug i Split). Uz to, manje je presložen i segment “Inspektorat obrane”, pri čemu je u njemu zadržan isti broj radnih mjesta.
Dok stavljanje ustrojbenog te kadrovskog naglaska na dvije dosada iznimno bolne točke ukupnog obrambenog sustava RH – na informatičku osnovicu Ministarstva i na proces reguliranja dozvola za gradnju i održavanje nekretnina stvarno ne čudi, sasvim je druga stvar po pitanju tematike vojno-stegovnoga sudovanja u obrani. Riječ je o temi koja se nametnula u fokus prije dva mjeseca, kada su ekspresno kroz Vladu i Sabor prohujale izmjene i dopune Zakona o obrani te Zakona o službi u Oružanim snagama – pri čemu je prekrajanje internog sustava vojno-stegovnog sudovanja izazvalo posebno žučne rasprave. Ova tema očigledno zaslužuje detaljniji osvrt, koji je u pripremi.
MORH-apsurdistan
Antikna mreža obrambenih birokrata po lokalnim sredinama
Za kraj, napomenimo još i apsurdnost trenutnog ustroja “Uprave za ljudske resurse” MORH-a – ustrojbenog segmenta sastavljenog od načelno 352 službenika, namještenika i djelatne vojne osobe. Pri tome, njenih je čak 225 djelatnika (63,9 posto “Uprave za ljudske resurse” ili 20,2 posto ukupnog MORH-a) izmješteno širom ukupno četiri “Područna odjela za poslove obrane” (Osijek, Zagreb, Rijeka i Split), sa svojih 25 “Područnih odsjeka za poslove obrane”. Time raznih službenika i namještenika ove Uprave po mjestima širom Hrvatske ima praktično jednako koliko i svih ljudi ukupno zaduženih za sve materijalne resurse obrambenoga sustava, a njihovim “poslovima obrane” samo na području “Područnog odjela Osijek” bavi se ukupno 56 ljudi – što je gotovo 10 puta više ljudi no što je Hrvatska sabrano odaslala u Bruxelles, u okvir tamošnjeg “Obrambenog odjela Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora” (ukupno 6 ljudi).
U doba informatičkih mreža, te digitalne pohrane i obrade podataka, postojanje i održavanje ovakve vojske birokrata raspoređenih u lokalnu upravu nema baš nikakvoga opravdanja. Dok bi možda imalo smisla na pojedinim od tih mjesta ostaviti po jednog čovjeka, glavnina posla trebala bi biti obavljana centralno – samo uz povremeno slanje mobilnog tima uvježbanih stručnjaka na teren, gdje bi se oni sreli s tim jednim lokalnim “poslanikom” i onda obavili posao uz daljinsko pristupanje jedinstvenoj bazi digitalnih podataka. Dakle, uz 25 lokalnih “poslanika” možda bi u sustavu obrane bilo mjesta i za nekoliko desetaka ljudi zaduženih za mobilno obavljanje tih “poslova obrane” – ali definitivno ne i za vojsku od 225 uhljeba raspoređenih uzduž i poprijeko Lijepe naše.
