Bunili se saborski zastupnici zbog previše misija ili ne bunili, Vladi preko puta Markovog trga je svejedno – posao ide dalje. Samo dan nakon što se iz Sabora čulo da ne bi bilo loše malo prikočiti sa slanjem hrvatskih vojnika u međunarodne mirovne misije, Vlada je odlučivala o rotacijama i premještajima. Istini za volju, valja priznati da se ne radi niti o jednoj novoj misiji, već isključivo o postojećima.
Vlada o svemu i svačemu, i svi jednoglasno
Rotacije u misijama UN-a
Ministri su se jednoglasno složili s prijedlogom dodatnih rotacija hrvatskih pripadnika u 4 mirovne misije UN-a. Prema tom planu, krajem lipnja će jedan hrvatski vojnik otići u mirovnu misiju UN-a u Libanonu (UNIFIL), gdje Hrvatska i inače sudjeluje s jednim pripadnikom OS. U drugoj polovici srpnja 4 hrvatska vojna promatrača odlaze u mirovnu misiju UN-a u Zapadnoj Sahari (MINURSO), u kojoj Hrvatska sudjeluje sa ukupno 7 pripadnika. Krajem srpnja 4 hrvatska promatrača idu u mirovnu misiju UN-a u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP), u kojoj Hrvatska ima 9 pripadnika. U drugoj polovici kolovoza 2 stožerna časnika odlaze u mirovnu misiju u Liberiji (UNMIL), u kojoj Hrvatska i inače sudjeluje sa samo dvojicom pripadnika. Ovaj prijedlog dodatne rotacije već je amenovao Predsjednik Republike, pa nije bilo razloga da se s njim ne slože i članovi Vlade.
Pregrupiravanje u Afganistanu
Afganistan: od Kabula do Mazar-e-Sharifa
Ministarstvo vanjskih poslova pred Vladu je poslalo „Zajedničku izjavu o namjeri između Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Saveznog ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke o raspoređivanju civilnog osoblja u Ured njemačkog Veleposlanstva iz Kabula u Masar – e – Sharifu u Afganistanu“. Kao što se već u nazivu kaže, radi se o premještaju hrvatskog civilnog diplomata iz Fayzabada (sjeveroistok, pokrajina Badakhshan) u Masar-e-Sharif (sjever, pokrajina Balkh). Dotični civilni diplomat, koji se u prvom redu bavi razvojnom pomoći (koju Hrvatska, prema objašnjenju ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, želi dodatno razvijati), do sada je bio dijelom Ureda njemačkog Veleposlanstva, a tu će praksu nastaviti i u Masar-e-Sharifu. Ovaj premještaj posljedica je promjena zbog postepenog povlačenja, odnosno pregrupiranja snaga ISAF-a u Afganistanu. Inače, upravo je jučer u Saboru zamjenica ministra obrane Višnja Tafra najavila da će se u narednih mjesec dana pred saborskim zastupnicima naći prijedlog smanjenja broja hrvatskih pripadnika u ISAF-u do 2014. godine. Budući su se ministri jednoglasno suglasili o potpisivanju zajedničke izjave između RH i SR Njemačke, ona će biti potpisana već danas, prilikom službenog posjeta ministrice Pusić Berlinu.
“Update” sporazuma iz 1984.
Vlada je također jednoglasno prihvatila i jedan pomalo bizaran prijedlog – o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Švedske o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka. Na prvi pogled ništa čudno, sve dok ministar pravosuđa nije objasnio da se trenutno klasificirani podaci između RH i Švedske razvijaju temeljem sporazuma bivše SFRJ s Kraljevinom Švedskom iz 1984. godine!!! Kroz novi sporazum postavit će se neki dodatni okviri, a tekst sporazuma ispregovarat će predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.
S Grcima protiv pirata (možda!)
Na sjednici prije 2 tjedna, točnije – održanoj 31. svibnja, Vlada je prihvatila „Memorandum o suglasnosti između Ministarstva nacionalne obrane Helenske Republike i Ministarstva obrane Republike Hrvatske o sudjelovanju osoblja Hrvatske ratne mornarice na brodovima ratne mornarice Helenske Republike tijekom operacije „ATALANTA“. Ministar obrane Ante Kotromanović objasnio je tada da se ovim Memorandumom uređuju obveze i pojedinosti ukrcaja, boravka, dužnosti i obveza hrvatskih vojnika na brodovima grčke Ratne mornarice. Iako ti pripadnici ostaju pod zapovjedništvom hrvatskih nacionalnih vlasti, tijekom boravka na grčkim brodovima i dopusta na kopnu prilikom posjete lukama oni se moraju pridržavati zakona, običaja i propisa u skladu sa stegovnim pravilima i propisima Ratne mornarice Helenske Republike.
HS Hydra - brod grčke Ratne mornarice koji se zbog krize povukao iz ATALANTE
Budući su do sada hrvatski vojnici, temeljem Odluke o sudjelovanju do pet pripadnika OS RH i mirovnoj operaciji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA iz travnja 2009. godine, sudjelovali u toj misiji EU na francuskom i belgijskom ratnom brodu, te u sjedištu Zapovjedništva pomorske operacije u Northwoodu u Velikoj Britaniji, tražili smo od MORH-a dodatno pojašnjenje o sudjelovanju na grčkim brodovima. Kao što smo već pisali, početkom ožujka ove godine Grčka se povukla iz ATALANTE, jer je shvatila da zbog vlastite mega-krize više ne može snositi troškove sudjelovanja u operaciji. Ministarstvo obrane RH kaže pak da je sudjelovanje pripadnika HRM-a na brodovima grčke Ratne mornarice dogovoreno još u lipnju 2011., prilikom Stožernih bilateralnih razgovora u Splitu. No prva inicijativa datira još iz rujna sada već daleke 2009., kada je viceadmiral Georgios Karamalikis, zapovjednik grčke Ratne mornarice, boravio u posjeti HRM-u. Pod uvjetom da Grčka ponovno odluči sudjelovati u operaciji ATALANTA, 1 ili 2 pripadnika HRM-a bili bi upućeni na grčke brodove tijekom 2013. i 2014. godine. S mandatom od 4 ili 6 mjeseci, pripadnici HRM-a na grčkim bi brodovima trebali izvršavati zadaće operativnih časnika, bilo da sudjeluju kao sastavni članovi posade ili kao članovi stožera u zapovjednoj strukturi misije (ukoliko budu ukrcani na zapovjedni brod). S obzirom da Hrvatska u operaciji ATALANTA trenutno sudjeluje s dva pripadnika, dodavanje još jednog ili dvojice neće izaći izvan kvote od ukupno 5 pripadnika, koliko ih prema Odluci Hrvatskog Sabora najviše smije sudjelovati u ATALANTI. Imena pripadnika, kao i datum ukrcaja, znat će se tek nakon grčke odluke o ponovnom sudjelovanju u operaciji, ako do nje uopće dođe s obzirom na tamošnju trenutnu situaciju.
