Na današnjoj popodnevnoj izvanrednoj sjednici Vlade Republike Hrvatske, inače 252. po redu u ovome mandatu, na red je došla čitava pregršt financijskih akata, uglavnom predizborno intoniranih. Tijekom oko 15 minuta sjednice, brzopotezno su bili usvojeni (1) Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, (rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna), zatim (2) Nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2015. godine (izvještaj o stvarnome izvršenju financijskih planova RH u prvoj polovici ove godine), te još i (3) predizborni Nacrt prijedloga odluke o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. godine – odnosno, nacrt propisa o privremenom financiranju za prvi kvartal iduće godine, kojim se novoj formiranoj vladi nakon skorih parlamentarnih izbora daje vremena da sastavi vlastiti državni proračun za 2016. godinu.
Rebalans aktualnog državnog proračuna
Dok je o samom rebalansu aktualnog državnog proračuna još teško podrobnije pričati (budući su javnosti dostupni tek neke vrlo općenite financijske tablice) – već se tu može reći da je na prvi pogled Ministarstvo obrane RH prošlo dobro. Dosad predviđeni godišnji iznos od 4.269.934.500,00 kuna danas predstavljenim rebalansom planira se povećati za dodatnih oko 139,5 milijuna kuna – na konačno planiranih ukupno 4.409.345.700,00 kuna. To predstavlja povećanje raspoloživih sredstava od 3,27 posto prema iznosu prvotno planiranome za tekuću proračunsku godinu, iako se neslužbeno saznaje kako u pitanju zapravo i nije nikakav stvarni porast raspoloživoga iznosa, već je riječ samo u računovodstvenome hiru iz Ministarstva financija – koje je za ovu priliku odlučilo već potrošeno dodatno financiranje iz tzv. “drugog izvora” (prodaja streljiva, stanova i neperspektivnih sredstava) uključiti u opći proračun MORH-a kao nekakav papirnati plus.
Toj tezi u prilog govori i činjenica da, kako izgleda, većina dodatnog novca odlazi put dodatnih ulaganja u šire kategorije materijalnih te financijskih rashoda (ukupno oko 33,4 milijuna kuna), te pribavljanje razne dugotrajne imovine (oko 85,2 milijuna kuna) – dok su ponešto dodatno smanjeni rashodi za zaposlene, gdje je ušteđeno oko 12 milijuna kuna. Na kraju, ako ispada da MORH ovim rebalansom i nije dobio nekakvih dodatnih novaca – izgleda da njime barem nije ni izgubio od svoje dosadašnje proračunske kvote. Nažalost, detaljnije od ovoga se u spomenutu materiju ne može ulaziti, budući su od Vlade RH još uvijek dostupni tek okvirni materijali (bez pregleda promjena po projektima ili detaljnijeg prikaza novog stanja posebnog dijela proračuna).
Ovaj manjak podataka još je i dobar kada se pogleda iduću točku dnevnoga reda – nacrt Izvješća o izvršenju proračuna za prvih 6 mjeseci ove godine. Naime, za ovu točku dnevnoga reda na prvu loptu uopće nisu bili objavljeni konkretni materijali samog izvješća – tako da te tablice još posebno tražimo od Vlade RH, i o toj ćemo temi moći ponešto podrobnije tek kad te materijale dobijemo, ili kad oni osvanu pred Hrvatskim saborom (koji bi sve navedene akte ipak morao obraditi i usvojiti prije svoga skorog samoraspuštanja).
Privremeno financiranje za početak 2016. godine
Što se privremenog financiranja za prvi kvartal nakon izbora tiče – ovdje su rezultati današnje sjednice Vlade RH točno u sredini prethodno dva navedena primjera postupanja. Naime, nije da nema dokumenta na ovu temu – dapače, u javnost je pušteno nekoliko grubih i kratkih financijskih pregleda. S druge strane, ono što je učinjeno dostupnim čak je kraće od već spomenutog skupa podataka o rebalansu državnog proračuna (koji je toliko štur da se kroz njega praktično pa ništa ozbiljnijeg ne može dokučiti). Točnije – u javnost su puštena tek ukupno četiri broja – nekakav podatak izvršenja proračuna MORH-a iz 2014. godine, zatim iznos koji se predvidjelo prvotnim planom za 2015. godinu (i koji je izmijenjen na istoj ovoj sjednici Vlade), onda iznos novaca predviđen za trošenje u obrani tijekom prvog kvartala nadolazeće 2016. godine (to je stvarno novo – ukupno 840.307.000 kuna za prva tri mjeseca 2016. godine).
No, onda dolazimo do četvrte navedene brojke – postotka kojeg ta predviđena kvartalna cifra predstavlja u nekakvoj cjelini obrambenih novaca, u nekom periodu. Tu je rečeno da ovih 840,3 milijuna kuna predstavlja 19,7 posto nečega – i tu dolazimo do problema. Naime, to definitivno nije 19,7 posto od prvotno planiranog iznosa za 2015. godinu (njegovih 19,7 posto iznosi 841.177.096,5 kuna, ili 870.096,5 kuna više od te kvartalne cifre predviđene za 2016. godinu), a još je manje 19,7 posto od rebalansiranog obrambenog proračuna – čijih 19,7 posto daje ukupno 868.641.102,9 kuna. Za kraj, nije tu riječ ni o 19,7 posto od prvotno spomenutog izvršenja obrambenog proračuna za 2014. godinu, čijih 19,7 posto iznosi 820.316.015,9 kuna.
Dakle, tu se kao ukupni iznos baznog obrambenog proračuna za 2015. godinu izgleda uzima neka srednja brojka, koja u ovim dokumentima nije navedena izričito, niti je podrobnije specificirana. Računski gledano, riječ je o iznosu od oko 4.265.517.766,5 kuna – što je manje i od navedenog plana za tekuću godinu, a posebno je manje i od rebalansom planiranih uvećanih proračunskih sredstava. Dok time počinjemo opravdano sumnjati kako su prikazani aktualni proračunski podaci neka vrsta zabune ili predizborne šale, ostaje nam za utjehu tek činjenica da je ta neka operativna brojka obrambenih financija ipak za oko 101,48 milijuna kuna veća od iskazanog izvršenja obrambenog proračuna u prošloj 2014. godini (danas definiranog na 4.164.040.689,85 kuna).
