Aleluja! Napokon sjednica Vlade koja je trajala više od 10 minuta, štoviše – odužila se na nešto više od puna 2 sata. Plus to što se novi premijer Tihomir Orešković trudio svaku točku dnevnog reda (kojih je na otvorenom dijelu sjednice bilo samo 8) staviti u raspravu. No novi ministri za raspravu nisu bili raspoloženi, pa su se sve točke usvajale jednoglasnim dizanjem ruku.
Najveći dio vremena „pojela“ je prva točka dnevnog reda – „Izvješće ministara o izvršenoj primopredaji u ministarstvima“, za koju je već u jučerašnjoj raspravi stajala napomena da se radi o “usmenom izvješću”, tijekom koje je svaki ministar pojedinačno iznio stanje stvari zatečeno u svome ministarstvu. Redaljku oko stola započeo je ministar vanjskih poslova Miro Kovač, iznenadivši pohvalom dosadašnjeg vođenja MVEP-a, ali i započevši kuknjavu većine ministara o kadrovskoj potkapacitiranosti ministarstva i „otvaranju prostora“ za zapošljavanje novih državnih činovnika.
Odmah nakon Kovača na red je došao i Josip Buljević, novi ministar obrane. Kako je već ranije priopćeno s Krešimirovog trga, Buljević je ponovio da je primopredaja u MORH-u bila izvršena već u subotu, 23. siječnja, točno u podne, uz prisutnost predstavnika GS OS RH, glavnog inspektora obrane, te ravnatelja VSOA-e:
„Prilikom primopredaje smo zaprimili opsežno izvješće o financijskom stanju i o svim aspektima koji su propisani zakonom. Primopredaja je protekla korektno, bez ikakvih problema.“
Prilično je iznenađujuće da su i drugi ministri na današnjoj sjednici imali potrebu reći nešto slično – primopredaja je protekla bez problema, u ugodnoj i kolegijalnoj atmosferi. Pa pobogu, radi se o legalnoj i legitimnoj primopredaji vlasti, u kakvoj bi atmosferi uopće i trebala proteći?!
Buljević je potom kolegama rekao ponešto i o aktivnostima koje su uslijedile netom nakon primopredaje:
„Odmah nakon toga su održani sastanci s Glavnim stožerom, izvršen je uvid u stanje u Oružanim snagama – one funkcioniraju i bez većih problema. Stanje u našim misijama u inozemstvu i u Republici Hrvatskoj je dobro. Uspostavljena je svakodnevna koordinacija s načelnikom GS-a, također su održani sastanci s glavnim inspektorom Ministarstva obrane i sa šefom Vojno-sigurnosno obavještajne agencije. Također je održan i prvi kolegij, koji se održava jednom tjedno ponedjeljkom. Izvršeno je ‘brifiranje’ predsjednice Republike kao Vrhovne zapovjednice OS RH.“
Nakon protokola, Buljeviću slijede i prve konkretne obaveze na međunarodnome planu:
„A to je sudjelovanje na ministarskom sastanku ministara obrane zemalja EU 04. i 05., odnosno 06. veljače, znači sljedeći tjedan, i na ministarskom sastanku NATO-a, koji će se održati 10. i 11. u Bruxellesu.“
Unatoč dosadašnjim najavama o mjerama za povećanje obrambenog proračuna u narednom razdoblju, čini se da, prema prvom Buljevićevom dojmu, za sada od toga nema ništa:
„Što se tiče proračuna Ministarstva obrane, on je bio konstantno u padu. Sad trenutno iznosi 1,30 posto ukupnog BDP-a RH. Međutim, kroz razgovor, kroz prvi ‘brifing’ sa svojim suradnicima, mislim da ćemo u sklopu tog proračuna moći financijski funkcionirati i da ćemo moći izvršiti predviđene planove modernizacije OS.“
I na kraju izlaganja, za razliku od većine svojih kolega, novi ministar obrane nije se žalio na premali broj ljudi u MORH-u:
„Što se tiče brojnog stanja, MORH ima 1011 zaposlenih, dok je u OS brojno stanje 16 094 djelatne vojne osobe i 1520 državnih službenika i namještenika.“
Time je Buljević zaključio svoje izlaganje o stanju u MORH-u, još jednom na kraju naglasivši da „Ministarstvo obrane i Oružane snage funkcioniraju redovno, i mislim da je tranzicija izvršena bez ikakvih problema“.
Šteta je da se novi ministar obrane nije poveo stopama svojih kolega, malo detaljnije obrazlažući što je zatekao u Ministarstvu obrane, koje je projekte naslijedio, te smatra li da su neki od njih bespotrebni (što su neki ministri već danas najavili), nije spomenuo postoji li potreba za novim ustrojstvom Ministarstva, a nismo saznali ni je li mu postojeći broj zaposlenih dovoljan (budući je većini ostalih ministara broj zatečenih ljudi u ministarstvima izgledao premalen za normalno funkcioniranje).
No ono što je bilo zajedničko većini ministara (osim ministru kulture Hasanbegoviću) je zadovoljstvo zatečenim proračunom, s kojim će (ostane li na ovoj razini) moći funkcionirati i u ovoj godini. Ovakvo deklarativno izjašnjavanje moglo bi imati dva razloga: (1) da se novom ministru financija Zdravku Mariću olakša izrada proračuna (za kojeg ima još samo 2 mjeseca), pa bi svi bili zadovoljni ostane li približno sličan dosadašnjem, ili (2) da se premijeru Oreškoviću pokaže kako ministri nisu prevelikih apetita ukoliko on bude insistirao na smanjivanju proračuna u iznosu od nekoliko milijardi, kako je do sada najavio. Ostanu li u dosadašnjim okvirima, moguće se nadaju novi ministri, njihove bi resore možda mogle zaobići škare novog financ-ministra.