Vlada Crne Gore na prošlotjednoj 34. sjednici, održanoj 12. rujna, verificirala je dokument naziva: „Prijedlog sporazuma između Ministarstva obrane RH, Ministarstva obrane BiH, Ministarstva obrane CG i Ministarstva obrane Makedonije o Studiji za nadzor zračnog prostora i zahtjeva za potrebnu komunikaciju“. Kako smo već pisali, hrvatska je Vlada sličan dokument iste tematike, pod nazivom „Tehnički dogovor za projekt studije nadzora zračnog prostora i komunikacijskih zahtjeva“, usvojila još u ožujku ove godine, na svojoj 81. sjednici. Dok je ovaj hrvatski dokument zaista pravno-tehničke prirode, crnogorski donosi cjelokupan tekst Sporazuma na kojem se temelji tehnički dogovor.
Sporazum se bazira na odluci donesenoj 9. prosinca 2011. godine na ministarskom sastanku država-članica Jadranske povelje (A5), prema kojoj su ministri obrane Albanije, BiH, Crne Gore i Republike Makedonije odobrili provođenje BRAAD-a i preporučili BiH, Crnoj Gori i Makedoniji dogovor s NATO C3 Agencijom (NC3A, sada NATO Agencija za komunikacije i informacije – NCIA) da napravi zajedničku Predakvizicijsku studiju nadzora zračnog prostora. Temeljem toga, kako piše u dokumentu,
„Republika Hrvatska preuzima vodeću ulogu za regiju u okviru BRAAD, čime se obvezuje predstavljati interese suverenih država BiH, Crne Gore i Makedonije prema NCIA, za potrebe Studije“.
Iza kratice BRAAD skriva se “Balkanski regionalni pristup pitanjima kontrole i nadzora zračnog prostora“, a riječ je o multinacionalnoj inicijativi NATO-saveza, kojoj je cilj da koordinira i olakša pristup regionalne suradnje u pogledu modernizacije sposobnosti i protuzračne obrane država na Balkanu, podstičući bolju interoperabilnost između 3 partnerske države (BiH, Crne Gore i Makedonije) s NATO-om, i omogućavajući značajno smanjenje troškova. Hrvatsko Ministarstvo obrane zaduženo je za prikupljanje od 3 partnerske države svih relevantnih podataka potrebnih NCIA za izradu Studije, dok se Sporazumom te 3 strane obvezuju dati ili Hrvatskoj ili NCIA sve podatke koje od njih traži Agencija. Nakon što NCIA službeno dostavi Studiju MORH-u, to ju je ministarstvo obvezno u roku od 30 dana službeno dostaviti svim trima partnerskim državama.
Ukupna cijena izrade Studije je 199,999.98 eura, od čega svaka od 3 partnerske države plaća Ministarstvu obrane RH svoj udio od ukupne fiksne cijene u iznosu od 66,666.66 eura. Sporazumom se regulira i zaštita podataka, i to tako da se podaci s većim stupnjem tajnosti razmjenjuju samo između NCIA i Republike Hrvatske kao NATO-članice, a potom se – tamo gdje je moguće, deklasificiraju i objavljuju partnerskim državama (budući one nisu članice NATO-saveza).
Reakcije na inicijativu BRAAD
U cijeloj ovoj priči najzanimljivija je reakcija iz Srbije, zemlje koja zbog svoje „neovisnosti“ prema NATO-u ni na koji način nije uključena u ovaj projekt. Danas su Večernje novosti objavile tekst pod naslovom „Crnogorsko nebo štitit će hrvatski borbeni zrakoplovi!“, uz tvrdnju kako je Vlada Crne Gore već utvrdila prijedlog sporazuma između vojnih ministarstava Podgorice, Zagreba, Sarajeva i Skopja za nadzor zračnog prostora.
„Tako će se 4 republike bivše SFRJ naći pod istim kockastim kišobranom jer će, po sporazumu, Hrvati preuzeti vodeću ulogu u ovom projektu nazvanom ‘pametna obrana’, uz dio financijske podrške NATO-a“,
pišu Večernje novosti. Već se nagađa i da će radari za sustav zajedničke zračne obrane biti postavljeni na brdu Vrsuta iznad Bara.
Jedinu reakciju Večernje su novosti uspjele dobiti od Radana Nikolića, predsjednika Udruženja boraca ratova Crne Gore od 1990. godine, koji smatra da je potpuno neshvatljivo da crnogorsko nebo čuva netko s kime je Crna Gora do jučer ratovala i s kime još uvijek ima neriješenih pitanja, poput onih o granici ili o ratnim zločinima. Osim toga, dodao je Nikolić,
„Vojska Crne Gore ima 4 ispravna borbena aviona tipa supergaleb G4, kojima može samostalno kontrolirati svoje nebo. Nitko ne kaže koliko će Crnu Goru koštati da hrvatski borbeni avioni to učine umjesto domaćih. Vojna zaštita tuđeg neba je veoma unosan posao, a ovu priču koja se sada ostvaruje nagovijestio je još 2009. godine bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić“.
No, ako tu na trenutak i zaboravimo činjenicu da je u projektu BRAAD riječ o nadzoru zraka radarima, a ne zrakoplovima – Nikolić i Večernje novosti s uma su smetnuli i činjenicu da je od izrade ikakve studije, pa do stvarne kontrole nečijega neba prisutan još čitav niz dodatnih velikih koraka. Kada bi sve to i bilo tako kako donose regionalni mediji – pitanje je, bi li ovaj posao u budućnosti uopće mogli raditi hrvatski oldtajmeri, netom pristigli s remonta.
