Sabor je (napokon) potvrdio odliku o slanju naših vojnika u NATO misije, ali ne i u NSATU! Možemo reći “napokon”, jer je Hrvatski sabor u petak, na Sv. Nikolu, potvrdio dvanaest Vladinih prijedloga o slanju hrvatskih vojnika u misije, operacije i aktivnosti u druge države, dok se o odluci o slanju časnika u NATO aktivnost za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) nije glasalo, te je ona i dalje na čekanju. Za aktivnost NSATU, koja se održava u njemačkom Wiesbadenu, predsjednik Republike Zoran Milanović nije dao prethodnu suglasnost, pa je Vlada tu odluku morala prebaciti na 2/3 većinu saborskih zastupnika, odnosno na njih 101 koji bi morali dignuti ruku za Vladin prijedlog, a kontra mišljenja predsjednika RH. “Još se nisu stekli uvjeti za glasovanje o NATO-ovoj aktivnosti NSATU, očito da treba dodatnih pojašnjenja predstavnicima oporbe da razumiju o čemu se radi“, poručio je nedavno premijer Andrej Plenković. Sukob na relaciji Predsjednik Vlade i Predsjednik Republike tj. vladajućih s oporbom oko te teme traje od početka listopada, a nije pomogao ni dolazak v.d. zamjenika Gladnog tajnika NATO-a Borisa Rugea u Sabor na pojašnjenja o NSATU aktivnosti.
Portal Obris.org još je 28. studenoga upozoravao da su misije pripadnika Oružanih snaga RH u biti talac političkih igara oko NSATU-a. Naročito smo tada naglasili da je hrvatska Vlada još na svojoj 28 sjednici, 3. listopada usvojila nacrte odluka o sudjelovanju pripadnika naših Oružanih snaga u inozemstvu, dok ih je Sabor stavio ad acta. I samo glasanje u Saboru 06. prosinca ostalo je u sjeni političkih igara oko imenovanja sudaca Ustavnog suda, izglasavanja povjerenja Vladi Andreja Plenkovića te predizborne kampanje za Predsjednika Republike krajem godina. Ne trebamo podsjećati da je Predsjednik RH ujedno i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga.
Sabor je 06.prosinca jednoglasno potvrdio sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu NATO-ove aktivnosti prednjih kopnenih snaga, u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu i u misiji potpore miru “NATO misiji u Iraku”. Točka o NSATU nije ni uvrštena u glasovanje, no jest 12 ostalih odluka o slanju hrvatskih vojnika u međunarodne misije, za koje je predsjednik Republike dao suglasnost. Potvrđeno je i sudjelovanje u operaciji potpore miru “Sea Guardian” u Sredozemlju, u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, u operaciji koalicijskih snaga “Inherent Resolve”, u operaciji Europske unije “EUNAVFOR – ATALANTA“, u operaciji Europske unije “EUNAVFOR MED IRINI“, kao i u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda. Potvrđena je također odluka o prelasku granice Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga RH angažiranih u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, kao i odluka o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica Europske unije i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini. Temeljem saborske potvrde, hrvatski vojnici bit će upućeni i na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.
Misije, operacije i aktivnosti – što je Sabor izglasao
Sudjelovanje OS RH u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga: tijekom 2025. i 2026. do 170 pripadnika OS RH s borbenim oklopnim vozilima, razmješteni u Republici Poljskoj pod vodstvom SAD-a. Jednako tako, izglasano je u ovom vremenskom razdoblju i upućivanje do 120 pripadnika OS RH, uključujući i haubičku bitnicu, u Litvu, i to pod vodstvom SR Njemačke. U Mađarskoj može biti razmješteno do 220 hrvatskih vojnika (pod vodstvom Mađarske), a MORH predlaže povećanje broja pripadnika kako bi se omogućilo “povremeno slanje pješačke satnije radi uvježbavanja i integracija snaga.” U Bugarsku se upućuje do 10 pripadnika OS RH pod vodstvom Italije, i to je ujedno i najmanji angažman u okviru aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga (NATO forward Land Forces), što je naziv zanekadašnje aktivnosti ojačanja Prednje prisutnosti (eFP).
Sudjelovanje OS RH u misiji potpore miru,,NATO MISIJI U IRAKU”: upućuje se do deset pripadnika OS RH, koji mogu biti razmješteni u Iraku tijekom 2025. i 2026. godine s mogućnošću rotacije.
Sudjelovanje OS RH u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu: nastavak angažmana do 200 pripadnika OS RH s do dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije.
Sudjelovanje OS RH u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2: do pet pripadnika OS RH, uz mogućnost rotacije. Angažman u ovoj skupini nastavlja se po istom modelu kao i do sada – u suradnji s Mornaricom Talijanske Republike.
Sudjelovanje OS RH u operaciji potpore miru,,SEA GUARDIAN” u Sredozemlju: kao i do sada, i u narednom 2-godišnjem razdoblju predviđeno je upućivanje do 35 pripadnika OS RH i brod Hrvatske ratne mornarice.
Sudjelovanje OS RH u operaciji Europske unije ,,EUNAVFOR – ATALANTA”: do 25 pripadnika Oružanih snaga RH/HRM u 2025. i 2026. godini, uz mogućnost rotacije.
Sudjelovanje OS RH u operaciji Koalicijskih snaga,,INHERENT RESOLVE”: popunjavanje do tri stožerne pozicije u zapovjedništvu operacije u Kuvajtu i Iraku.
Sudjelovanje OS RH u operaciji Europske unije ,,EU NAVFOR MED IRINI”: do pet pripadnika OS RH, uz mogućnost rotacije.
Što se tiče operacija potpore miru Ujedinjenih naroda, jednoglasno je podržano sudjelovanje OS RH u operaciji UNIFIL (Libanon) – do 3 pripadnika OS RH, u operaciji MINURSO (Zapadna Sahara) – do 5 pripadnika, te u operaciji UNMOGIP (Indija i Pakistan) – do 9 pripadnika OS RH.
Sabor je također izglasao i odluku o o prelasku granice RH oružanih snaga država članica NATO i OS RH angažiranih u
okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini, i to za one snage koje su u spremnosti u roku do 10 dana. Jednako tako je izglasana i slična odluka o prelasku granice RH za oružane snage članica EU i RH angažiranih u okviru Kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini.
Konačno, kako je već praksa nekoliko godina, uz misije i operacije veže se i odluka o upućivanju pripadnika OS RH na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a. Tako se, prema odluci Sabora, u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a može istodobno uputiti najviše 120 pripadnika OS RH.
Povratak iz “Sea Guardiana”
Doček RTOP “Dubrovnik” u luci Lora (Photo.HRM)
Inače, istovremeno dok se u Saboru glasalo o nastavku misija, u petak, 6. prosinca dolaskom raketne topovnjače RTOP-42 “Dubrovnik” u luku Lora u Splitu završilo je sudjelovanje 10. hrvatskog kontingenta u NATO vođenoj operaciji “Sea Guardian”. U prilog doprinosu Republike Hrvatske savezničkim naporima osiguranja zajedničke sigurnosti na moru, 10. hrvatski kontingent je u području srednjeg Mediterana od početka studenog ove godine sudjelovao u aktivnostima podupiranja borbe protiv terorizma, stvaranja cjelovite pomorske situacijske slike, identifikacije potencijalnih prijetnji, njihovog praćenja i otkrivanja te razmjene podataka. Zapovjednik raketne topovnjače RTOP-42 “Dubrovnik” je poručnik bojnog broda Dino Čobo, dok je u svojstvu zapovjednika 10. hrvatskog kontingenta, u čijem sastavu je bilo 33 pripadnika, bio kapetan korvete Silvijo Bosančić. On je tom prilikom rekao kako je “u protekla četiri tjedna i nakon prevaljenih 4,500 NM raketna topovnjača “Dubrovnik” i pripadnici kontingenta uspješno su ostvarili zadane ciljeve na području srednjeg Mediterana. Hrvatski mornari pod hrvatskim stijegom još jednom su dokazali da imaju zahtijevane sposobnosti izvršenja zadaća u NATO vođenim operacijama.”
