Danas je Europska komisija predstavila plan „ReArm Europe/Readiness 2030“ u sklopu kojeg je predviđen i obrambeni paket koji bi u naredne 4 godine trebao osloboditi 800 milijardi eura za ulaganja u obranu. Dio plana je i novi namjenski instrument pod nazivom „Sigurnosna akcija za Europu“ (Security Action for Europe – SAFE) koji pak predviđa iznos od 150 milijardi eura za koji bi se Komisija zadužila na financijskim tržištima i potom odobravala povoljne zajmove državama članicama za zajedničke obrambene projekte. Upravo je na tu temu i uz poticaj Hrvatske udruge poslodavaca ministar obrane RH Ivan Anušić okupio danas u Ministarstvu obrane predstavnike HUP-a, domaće obrambene industrije i Agencije Alan kako bi se razgovaralo o hrvatskim mogućnostima u europskom planu „ReArm Europe“.

„Obrambene snage nisu samo trošak. One su ključna komponenta naše ekonomije, a Hrvatska ima kapacitet za znatan pomak u tom sektoru“,

naglasio je ministar Anušić nakon sastanka.

Ministar obrane Ivan Anušić i direktorica HUP-a Irena Weber

„Uvezivanje, usklađivanje, izmjena određenih zakonskih regula, smanjenje administracije i birokracije, brži protokol informacija i brža realizacija projekata koje planiramo raditi s našim tvrtkama. Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati konkretne rezultate kad govorimo o našoj obrambenoj proizvodnji. Obrambena industrija i obrambene snage nisu samo trošak, kao što se to voli znati i reći, nego su obrambene snage i naša industrija, to je ekonomija. I na toj ekonomiji Hrvatska može jako puno učiniti i napraviti, jer ima iskustva, ima dobre temelje, ima ljude koji znaju i hoće i na kraju krajeva postoji jedna kolektivna volja da se to učini“,

rekao je Anušić. Hrvatska ima priliku ne samo ojačati vlastitu obranu kroz nove europske mehanizme, nego i ojačati hrvatske obrambene proizvode od kojih su neki već itekako renomirani na međunarodnom tržištu.

„Konkretnije je stiglo i od Europske komisije, jer se radi o konkretnim novcima, radi se o konkretnoj financijskoj omotnici, koju ćemo moći koristiti i sada krećemo upravo iskoristiti tih 150 milijardi, onoliko koliko će Hrvatska uspjeti uzeti i koliko nam pripada, usmjeriti ta sredstva upravo u realizaciju svih tih projekata“,

kaže ministar obrane.

Previše birokracije, previše „papira“, predugi rokovi – sve je to do sada gušilo obrambene projekte. Upravo bi se kroz Hrvatsku udrugu poslodavaca trebale detektirati administrativne prepreke, uključujući i one najbitnije koje su do sada bitno smanjivale mogućnosti financijskog zaduživanja kod banaka. Određene korake u tom smjeru već je napravila i Europska komisija kroz „ReArm Europe“. Poslodavci u ovom europskom planu vide priliku i za privlačenje nove radne snage, napomenula je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a:

„Ovo je industrija visoke dodane vrijednosti i ovo je opet prilika da zadržimo naše mlade na našem tržištu rada, a i da vratimo naše mlade koji su se iselili u zemlje Europske unije, da ih vratimo upravo na ova radna mjesta, koja će biti sigurna i dobro plaćena“.

Od utorka, 18. ožujka, HUP ima svoju Koordinaciju obrambene industrije na čelu s Gordanom Pešićem, članom Uprave tvrtke DOK-ING. Ova bi Koordinacija trebala biti veza ne samo između domaćeg privatnog i javnog sektora, već bi trebala raditi na jačanju sudjelovanja hrvatskih obrambenih tvrtki u aktivnostima na razini EU i NATO-a.

„Nas interesira da li i kako se hrvatska obrambena industrija može uključiti u taj veliki europski obrambeni fond, gdje se mi tu nalazimo i gdje mi možemo profitirati. Mene osobno interesira da li će to biti zajedničke nabave, da li će to biti sredstva za istraživanje i razvoj“,

kaže Alojzije Šestan, direktor našeg renomiranog proizvođača kaciga, tvrtke Šestan-Busch.

„Mi smo u ovom trenutku spremni, u svakom pogledu, i po kapacitetima i po kvaliteti, primiti ili dati odgovor na najveće zahtjeve. Možemo uzeti najveći tender koji se može organizirati u Europi. To je ono što mene interesira – da li mi može moja država, moje Ministarstvo, omogućiti da me prezentira tamo gdje je potrebno“,

samopouzdano ističe Šestan. No dio hrvatskih obrambenih proizvođača ima vrlo razgranate poslove van Europske unije – tako i Željko Pavlin, direktor HS Produkta, trenutno gleda što će se dogoditi  u Sjedinjenim Američkim Državama:

„Koliko će tu imati utjecaja i europski fondovi – mislim da neće previše jer u konačnici europski fondovi će se prelijevati na nacionalne države koje će nabavljati oružje. Mislim da će ipak i dobar dio tog oružja biti iz Amerike tako da se nadam da tu Amerika neće raditi probleme, ali ako ipak predsjednik Trump bude nametnuo tarife onda u svakom slučaju tko god bude izvozio u Ameriku imat će problema jer će cjenovno prestat biti konkurentan kao što je bio do sada“,

ističe Pavlin. Što se Europe tiče, kaže Željko Pavlin, sve ovisi kako će se organizirati same nacionalne države:

Željko Pavlin, direktor HS Produkta, i Alojzije Šestan, direktor Šestan-Buscha

„Uglavnom će se sve svoditi na neke nacionalne države ili na financiranje razvoja koji će imati neke svoje uvjete koji nisu tako jednostavni, pogotovo ako dolazite iz malih zemalja ili ako ste relativno mala firma – u Hrvatskoj su sve manje firme u usporedbi s jednim Rheinmetallom ili Thalesom ili tim mega-firmama kakve postoje u Europi. I u tom smislu današnji sastanak… ministar Anušić i kompletno Ministarstvo je vrlo konkretno – da se smanji puno priče, da se identificiraju stvari koje se doista tiču nas, da se odmakne šum i da se usredotoči na nekoliko stvari koje doista hrvataske firme mogu napraviti kako bi se  doista maksimalno povukli ti novci“.

To je ipak jedno međuresorno pitanje – ne samo za Ministarstvo obrane, već i za Ministarstvo gospodarstva u čijoj su nadležnosti već spomenute birokratske prepreke koje su se pokazivale i ranije pri korištenju raznih europskih fondova, zaključuje Pavlin.