Od jučer, 27. lipnja 2017. godine, hrvatska policija i sigurnosne službe imaju puni pristup Schengenskom informacijskom sustavu (SIS). Taj je novi zahvat u granične podatke Europske unije jučer i svečano predstavljen hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću tijekom njihovog posjeta policijskoj postaji granične policije na Bregani. Riječ je o značajnom koraku u ispunjavanju kriterija za ulazak Hrvatske u schengenski sustav, za kojeg je i premijer Plenković ustvrdio da će povećati učinkovitost i vjerodostojnost hrvatske policije te sigurnosnih službi umreženih s partnerskim zemljama.
Ova nova ovlast omogućuje hrvatskoj policiji pristup glavnom alatu za suradnju policija schengenskog prostora – sustavu pomoću kojeg se registrira osobe koje imaju zabranu ulaska u EU-u, osobe za kojima se traga, kao i ukradene automobile i slično. Njegovom se primjenom godišnje pronađe preko dvjesto tisuća traženih osoba, vozila, isprava i predmeta, a ta kompleksna informatička mreža sadrži više od 70,9 milijuna podataka, među kojima države s pravom pristupa izvedu preko 3,9 milijardi provjera godišnje. Provedba otvaranja pristupa ovom velikom EU informatičkom sustavu za Hrvatsku vrijedna je skoro pet milijuna eura, i navodno je većinom bila financirana sredstvima iz europskih fondova.
Dok je Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova RH, tek opisao ulazak Hrvatske u SIS kao korak na podizanju razine ukupne sigurnosti, te važan doprinos zaštiti hrvatskih građana i posjetitelja, premijer Andrej Plenković istaknuo je i da ulazak Hrvatske u taj sustav znači dokaz dobrog vrednovanja rada na cjelovitom uključivanju Hrvatske u EU schengenski prostor, dodavši: „Činjenica da će naše službe, policija, diplomatski predstavnici, moći provjeravati i tražiti podatke povećat će učinkovitost hrvatske policije i sigurnosnih službi i na taj način nam dati cjelovitiji uvid u sve ono što postoji na razini Europske unije“. U praksi to znači da će se prilikom skeniranja svake putne isprave, osim iz dosadašnjih nacionalnih baza, automatski dobivati i podaci iz Schengenskog informacijskog sustava.
Sam ulazak u Schengenski informacijski sustav bi trebao, među ostalim, nadležnim tijelima poslužiti i kao korak u aktivnom radu na ispunjavanju svih kriterija za cjelokupni ulazak RH u Schengen. Naime, u rujnu ove godine očekuje se evaluacija SIS-a, koja će biti dio procesa otvorenog dijaloga sa službama Europske komisije. Dodatna izvješća očekuju se krajem godine, a nakon toga će uslijediti i daljnje političko-diplomatske akcije po pitanju ulaska RH u puni okvir Schengenskoga sustava, ne bi li Hrvatska dokazala sposobnost zaštite svojih vanjskih granica i statusa pouzdanog partnera za druge EU igrače.
Na Bregani razdvojeni granični prijelazi
Osim što Hrvatska od jučer ima pristup Schengenskom informacijskom sustavu, ovih je dana u praksu provedena i odluka o razdvajanju do sada zajedničkih kontrola na najvećem i najprometnijem graničnom prelazu između Hrvatske i Slovenije, Bregana/Obrežje. Ova mjera, o čijem je provođenju Hrvatska obavijestila Sloveniju krajem svibnja, znači da se hrvatska policija s dosadašnjih zajedničkih „one-stop“ kontrolnih mjesta od 27. lipnja pa sve do 1. listopada ove godine seli u svoje postojeće stare prostore na hrvatskoj strani granice. Time bi se trebao omogućiti dodatni manevar za veću protočnost vozila i putnika tijekom udarnih trenutaka turističke sezone – gdje će pojedina strana moći otvoriti veći broj ulazno-izlaznih traka, olakšavajući time protočnost prometa u kritičnim trenucima. Do ovog je dogovora policija dviju država došlo proteklih tjedana, u okviru paketa mjera koje su načelno usuglašene u dijalogu pokrenutom trilateralnim susretom Andreja Plenkovića, slovenskog premijera Mire Cerara i predsjednika Europske komisije Jeana Claudea Junckera 29. travnja ove godine.
Glavna tema spomenutog sastanka bila su „uska grla“ uočena u prekograničnom prometu između Hrvatske i Slovenije nakon stupanja na snagu revidiranog schengenskog zakonika 7. travnja ove godine, s njegovom obvezom dosljedne primjene sustavnih kontrola svih prelaznika granica. Prema Plenkoviću – „Tada smo, uočivši uska grla koja su se stvorila nakon 7. travnja i stupanja na snagu revidiranog Schengenskog zakonika s dosljednom primjenom sustavnih kontrola, odmah osjetili opasnost za stvaranje velikih prometnih čepova, kolona i neugodnosti za putnike, a na taj način i ugrozu za interese hrvatskoga gospodarstva i Hrvatske kao turističke destinacije“. Naime, već za ovogodišnji Uskrs (16. travnja) bili su registrirani veliki prometni zastoji, za koje se pretpostavljalo kako će samo narasti s dolaskom turističke sezone i visokog intenziteta cestovnog prometa koji ona sa sobom nosi. Njihovom savladavanju će svoj obol dati i već spomenuti ulazak RH u Schengenski informacijski sustav, budući da ta činjenica slovenskoj policiji omogućuje provođenje općih i ujednačenih kontrola samo pri ulasku putnika iz Hrvatske u Sloveniju (dok se državljane EU koji izlaze iz države zapravo već kontroliralo pri ulasku u Sloveniju na preostalim nacionalnim granicama).
Uz stručnu i pravnu suradnju Europske komisije 29. travnja je načelno bio dogovoren režim koji zadovoljava zahtjeve za kontrolom i sigurnošću, te koji se oslanja na iskustvo policajaca da vrlo brzo prepoznaju vozila koja mogu ići u sustav ciljane kontrole uz bržu protočnost, i razdvoje ih od onih za dodatne provjere. Naime, tada je dogovoreno tzv. „pravilo 15 minuta“, prema kojem bi se u vrijeme gužvi na granici i čekanja duljeg od 15 minuta (uz uvažavanje sigurnosnih procjena) prelazilo sa sustavne na ciljanu kontrolu putnika, bez skeniranja svakog putnog dokumenta – uz obvezu da se takva promjena graničnog režima svaki put posebno prijavljuje Europskoj komisiji (u skladu s odredbama Zakonika o schengenskim granicama). Za takav fleksibilni kontrolni režim založio se i ministar Božinović, zaključivši kako ga je efikasnije provoditi na odvojenim kontrolnim točkama, na kojima se bolje uočava i pojava zastoja u prekograničnom prometu. Zato je on pozdravio stavljanje u pogon privremene granične postaje Bregana, uz napomenu da se već po donošenju uredbe o pojačanoj kontroli graničnih prijelaza pokazalo kako korištenje ujedinjenog sustava kontrole prijelaza zapravo onemogućava kvalitetnu kontrolu i održavanje protočnosti prometa na granici.
Uz to, po uvidu u stanje na terenu premijer Plenković je ustanovio i da zapravo nema neposredne veze između pojave višesatnih čekanja u kolonama na granicama te terorističkih napada širom EU: „Ta vrsta refleksa ne postoji, međutim terorizam je realnost, a mi na to moramo imati vrlo ozbiljan odgovor koji dajemo u zajedničkom djelovanju s drugim članicama EU, a istodobno voditi računa o nacionalnim i ekonomskim interesima, odnosno da zemlja na bitnom geoprometnom položaju osigura protočnost prema istoku Europe i omogući jednostavan priljev turista u Hrvatsku“.
